WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T06:09:48Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 06:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ilija Kecmanović'''-->~~'''Ilija Kecmanović''' ([[Bosanska Kostajnica]], [[1902.]] - [[1975.]]) je bosanskohercegovački književni povjesničar i [[književna kritika\|kritičar]].		'''Ilija Kecmanović''' ([[Bosanska Kostajnica]], [[1902.]] - [[1975.]]) je bosanskohercegovački književni povjesničar i [[književna kritika\|kritičar]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T03:49:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ilija Kecmanović''' ([[Bosanska Kostajnica]], [[1902.]] - [[1975.]]) je bosanskohercegovački književni povjesničar i [[književna kritika|kritičar]].

== Životopis ==
Ranu mladost preveo je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao je [[Beograd|Beogradu]], [[Zagreb|Zagrebu]], [[Beč|Beču]] i [[Pariz|Parizu]]. Diplomirao je 1925. godine na [[Sveučilište u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]], na kojem je 1957. stekao i doktorat znanosti obranivši disertaciju ''Život i djelo [[Silvije Strahimir Kranjčević|S. S. Kranjčevića]]''. Karijeru srednjoškolskog nastavnika počeo u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 1928. godine a nastavio u [[Pančevo|Pančevu]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Beograd|Beogradu]] i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. 1933. godine je uhićen i otpušten iz državne službe u [[Beograd|Beogradu]] zbog ''umnožavanja i raspačavanja letaka protiv državnog poretka''. Kasnije se ponovo zaposlio u [[Beograd|Beogradu]], pa u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Početkom rata 1941. s obitelji odveden je u koncentracijski logor u Capragu, ali se uspio prebaciti u [[Srbija|Srbiju]]. Kao pripadnik [[Narodnooslobodilački pokret|NOP-a]], preko [[Bari|Barija]] i [[Split|Splita]], vratio se u pobunjenu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] pa u tek oslobođeno [[Sarajevo]], gdje postaje urednik kulturne rubrike Oslobođenja, a odmah zatim pomoćnik ministra prosvjete [[Bosna i Hercegovina|BiH]], pa rektor Više pedagoške škole u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1946.-1947.), upravnik Narodne biblioteke BiH (1947.-1951.). <ref name=Đuričković> Đuričković, Dejan; ''Srpski pisci Bosne i Hercegovine'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo, 2013.</ref>

Prije rata, s [[Nika Milićević|Nikom Milićevićem]], pokrenuo u [[Sarajevo|Sarajevu]] napredni "mjesečnik za kulturne probleme" ''Jugoslovensku reviju'' (1930.). Bio je također urednik beogradskog izdavačkog poduzeća ''Kosmos'' (1937.-1938.), poslije rata urednik ''Pregleda'' (1946-1948), ''Brazde'' (1950.-1951.), ''Enciklopedije Jugoslavije za BiH'' (od 1951.), ''Života'' (1954.-1956.). Predsjednik Udruženja književnih prevodilaca BiH (do 1963.), predsjednik Saveza književnih prevodilaca Jugoslavije (1963-1966), član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]], član [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. kluba]].

1930-ih godina bio je zagovornik socijalne literature, od književne kritike tražio da književnost promatra u kontekstu "mnogobrojnih činjenica u svezi s našim dobom", zalagao se za naprednu društvenu misao u književnosti i kulturi. Kao književni povjesničar, pisao o nizu srpskih i crnogorskih pisaca 19. stoljeća (o [[Vuk Karadžić|Vuku]], [[Petar II Petrović Njegoš|Njegošu]], [[Svetozar Marković (jezikoslovac)|Markoviću]], [[Laza Lazarević|Lazareviću]], [[Stevan Sremac|Sremcu]], [[Simo Matavulj|Matavulju]]), o ličnostima i pojavama iz književne i kulturne prošlosti BiH (o [[Ivan Franjo Jukić|I. F. Jukiću]], [[Grga Martić|Martiću]], [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčeviću]], [[Svetozar Ćorović|Ćoroviću]], [[Petar Kočić|Kočiću]], [[Aleksa Šantić|Šantiću]], [[Vladimir Gaćinović|Gaćinoviću]], i dr.). Prevodio s [[Njemački jezik|njemačkog]], [[Francuski jezik|francuskog]] i [[Ruski jezik|ruskog]]. Surađivao u listovima i časopisima ''[[Mlada Bosna]]'', ''[[Jugoslovenska revija]]'', ''[[Život i rad]]'', ''[[Glasnik jugoslovenskog profesorskog društva]]'', ''[[Pregled]]'', ''[[Izraz]]'', ''[[Život]]'', ''[[Oslobođenje]]'', ''[[Književne pobune]]'', ''[[Borba]]'', ''[[Politika]]'', ''NIN'', i dr.

Umro je 1975. godine.

== Bibliografija ==
* ''Vuk Karadžić - njegov život i rad'' 1947.
* ''Vuk - Njegoš - Svetozar Marković'' 1949.
* ''Vuk Karadžić, uz izbor iz njegovih istorijskih spisa'' 1951.
* ''I. F. Jukić; Putopisi i istorijsko-stenografska građa'' 1954.
* ''Izabrani spisi Grge Martića'' (priredio) 1956.
* ''Silvije Strahimir Kranjčević, monogradija'' 1958.
* ''Ivan Franjo Jukić, monografija'' 1963.
Prijevodi s francuskog:
* ''K. Ane: Potresla se zemlja sa istoka'' 1922.
* ''K. Sforca: Neimari savremene Evrope'' 1932.
* ''O. de Balzak: Ceoski lekar'' 1945.
* ''G. de Mopasan: Pripovijetke'' 1950.
* ''O. de Balzak: Muzej starina'' 1952.
* ''O. de Balzak: Mutivoda'' 1954.
Prijevodi s njemačkog:
* ''E. E. Hot: Najamna kućerina'' 1933.
* ''V. Hauf: Prosjakinja sa Pondezara i druge pripovijetke'' 1935.
* ''K. Maj: Duh Ljana Estakade'' 1951.
* ''K. Maj: Sin lovaca na medvjede'' 1952.
Prijevodi s ruskog:
* ''S. S. Mokuljski: Volter i njegova škola'' 1947.

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
* Kujača, Triša; ''Ilija Kecmanović - Život i delo'', Svjetlost, Sarajevo, 1999.
* Kecmanović, Ilija; ''Vuk Karadžić - njegov život i rad'', Svjetlost, Sarajevo, 1947.
* Marković, M.; ''Jedna poema - jedan proces (o suđenju I. K. i Niki Milićeviću zbog komentara uz ''Poemu o Hristu'')'', Oslobođenje, 15. XI 1959, XVI, 4178

{{GLAVNIRASPORED:Kecmanović, Ilija}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]

Ilija Kecmanović - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica