IBM 704 - Povijest promjena

WikiSysop: /* Periferni uređaji */

2026-07-12T06:36:11Z

Periferni uređaji

←Starija inačica		Inačica od 12. srpanj 2026. u 06:36
Redak 66:		Redak 66:
	=== Periferni uređaji ===		=== Periferni uređaji ===

	IBM 704 podržavao je širok spektar perifernih uređaja, što ga je činilo pogodnim za znanstvene, tehničke i administrativne zadatke. Ulazno/izlazni sustav bio je temeljen na magnetskim vrpcama, kartičnim čitačima i pisačima, uz mogućnost prikaza podataka na CRT zaslonima.		IBM 704 podržavao je širok spektar perifernih uređaja, što ga je činilo pogodnim za znanstvene, tehničke i administrativne zadatke. Ulazno/izlazni sustav bio je temeljen na magnetskim vrpcama, kartičnim čitačima i pisačima, uz mogućnost prikaza podataka na CRT zaslonima.<ref>https://www.computer-history.info/Page4.dir/pages/IBM.704.dir/index.html</ref>

	{\| class="wikitable"		{\| class="wikitable"
Redak 106:		Redak 106:
	\| 21-inčni vektorski prikaz s dugom fosfornom postojanošću; korišten za vizualizaciju podataka.		\| 21-inčni vektorski prikaz s dugom fosfornom postojanošću; korišten za vizualizaciju podataka.
	\|}		\|}



	=== Aritmetička jedinica (AC i MQ) ===		=== Aritmetička jedinica (AC i MQ) ===

WikiSysop: /* Arhitektura IBM 704 */

2026-07-12T06:33:26Z

Arhitektura IBM 704

←Starija inačica		Inačica od 12. srpanj 2026. u 06:33
Redak 21:		Redak 21:

	== Arhitektura IBM 704 ==		== Arhitektura IBM 704 ==

			[[Datoteka:IBM_Electronic_Data_Processing_Machine_-_GPN-2000-001881.jpg\|desno\|mini\|IBM 704 u [[NACA]], preteča [[NASA]]e]]

	IBM 704 bio je jedno od prvih komercijalnih računala koje je uvodilo napredne koncepte arhitekture, uključujući rad s pomičnim zarezom, indeksne registre i statusne indikatore. Sustav je bio dizajniran za znanstvene i tehničke izračune, što ga je činilo ključnim alatom u laboratorijima, sveučilištima i ranim zrakoplovnim projektima<ref>https://www.cs.virginia.edu/~robins/BU2/webman_BU_Jan_25_2012/brochure/images/manuals/IBM_704/IBM_704.html </ref>.		IBM 704 bio je jedno od prvih komercijalnih računala koje je uvodilo napredne koncepte arhitekture, uključujući rad s pomičnim zarezom, indeksne registre i statusne indikatore. Sustav je bio dizajniran za znanstvene i tehničke izračune, što ga je činilo ključnim alatom u laboratorijima, sveučilištima i ranim zrakoplovnim projektima<ref>https://www.cs.virginia.edu/~robins/BU2/webman_BU_Jan_25_2012/brochure/images/manuals/IBM_704/IBM_704.html </ref>.

WikiSysop: /* Arhitektura IBM 704 */

2026-07-12T06:30:35Z

Arhitektura IBM 704

←Starija inačica		Inačica od 12. srpanj 2026. u 06:30
Redak 24:		Redak 24:
	IBM 704 bio je jedno od prvih komercijalnih računala koje je uvodilo napredne koncepte arhitekture, uključujući rad s pomičnim zarezom, indeksne registre i statusne indikatore. Sustav je bio dizajniran za znanstvene i tehničke izračune, što ga je činilo ključnim alatom u laboratorijima, sveučilištima i ranim zrakoplovnim projektima<ref>https://www.cs.virginia.edu/~robins/BU2/webman_BU_Jan_25_2012/brochure/images/manuals/IBM_704/IBM_704.html </ref>.		IBM 704 bio je jedno od prvih komercijalnih računala koje je uvodilo napredne koncepte arhitekture, uključujući rad s pomičnim zarezom, indeksne registre i statusne indikatore. Sustav je bio dizajniran za znanstvene i tehničke izračune, što ga je činilo ključnim alatom u laboratorijima, sveučilištima i ranim zrakoplovnim projektima<ref>https://www.cs.virginia.edu/~robins/BU2/webman_BU_Jan_25_2012/brochure/images/manuals/IBM_704/IBM_704.html </ref>.

	Kao računalo prve generacije, osnovna građevna jedinica bila je [[elektronska cijev]] koja je bila jako rasprostranjena elektronička komponenta iz kojeg se proizvodilo niz namjenskih i široko namjenskih proizvoda (radio, TV, pojačala). Zbog svoje veličine i karakteristika (zagrijavanje i niska pozdanost), IBM 704 je zahtjevao posebnu sobu s podignutim podom koje je služilo za provođenje kablova od jedinice do jedinice. Za hlađenje elektronskih cijevi bio je ugrađen veliki raslhadni uređaj koji		Kao računalo prve generacije, osnovna građevna jedinica bila je [[elektronska cijev]] koja je bila jako rasprostranjena elektronička komponenta iz kojeg se proizvodilo niz namjenskih i široko namjenskih proizvoda (radio, TV, pojačala). Zbog svoje veličine i karakteristika (zagrijavanje i niska pozdanost), IBM 704 je zahtjevao posebnu sobu s podignutim podom koje je služilo za provođenje kablova od jedinice do jedinice. Za hlađenje elektronskih cijevi bio je ugrađen veliki raslhadni uređaj koji je zauzimao puno prostora i trošilo je puno energije.


	~~Iako~~ je je tranzistor bio izumjen 1947. godine, masovna proizvodnja nije započela sve do listopada 1951. godine<ref>https://ethw.org/Milestones:Transistor_Manufacturing,_1951 </ref>. IBM kao mnoge druge tvrtke toga vremena nastavljali su s uporabom elektronskih cijevi za proizvodnju računala, jer su bila jako poznata na tržistu i ~~još tome postojao~~ je ~~veliki broj proizvođača u to vrijeme~~.


			Iako je je tranzistor bio izumjen 1947. godine, masovna proizvodnja nije započela sve do listopada 1951. godine<ref>https://ethw.org/Milestones:Transistor_Manufacturing,_1951 </ref>. IBM kao mnoge druge tvrtke toga vremena nastavljali su s uporabom elektronskih cijevi za proizvodnju računala, jer su bila jako poznata na tržistu i još tome postojao je veliki broj proizvođača u to vrijeme. IBM poslje ove serije računala prelazi na tranzistorska računala.

WikiSysop: /* Povijesni značaj */

2026-07-12T05:50:08Z

Povijesni značaj

←Starija inačica		Inačica od 12. srpanj 2026. u 05:50
Redak 856:		Redak 856:
	LISP je na IBM 704 radio kao interpretirani jezik, a programi su se izvršavali izravno nad strukturom lista u memoriji.		LISP je na IBM 704 radio kao interpretirani jezik, a programi su se izvršavali izravno nad strukturom lista u memoriji.

	~~=== Povijesni značaj ===~~		.

	~~IBM 704 je omogućio LISP-u da postane prvi široko korišteni jezik za:~~

	* umjetnu inteligenciju,
	* simboličku manipulaciju,
	* matematičku logiku,
	* rane ekspertske sustave,
	* istraživanje strojnog učenja.

	~~Bez IBM 704, LISP bi vjerojatno bio znatno drugačiji — ili bi se pojavio mnogo kasnije~~.

	=== Primjer ranog LISP izraza (povijesni kontekst) ===		=== Primjer ranog LISP izraza (povijesni kontekst) ===

WikiSysop: /* Povijesni značaj */

2026-07-08T10:45:48Z

Povijesni značaj

←Starija inačica		Inačica od 8. srpanj 2026. u 10:45
Redak 1.181:		Redak 1.181:

	Bez IBM 704, digitalna glazba bi se pojavila mnogo kasnije – ili u potpuno drugačijem obliku.		Bez IBM 704, digitalna glazba bi se pojavila mnogo kasnije – ili u potpuno drugačijem obliku.

	~~=== Povijesni značaj ===~~

	~~IBM 704 je bio:~~

	* prvo računalo koje je generiralo glazbu,
	* temelj digitalne sinteze,
	* ključni alat za Maxa Mathewsa, „oca računalne glazbe“,
	* preteča svih modernih glazbenih algoritama, sintesajzera i audio procesora.

	~~Njegova uloga u glazbenoj povijesti jednako je važna kao i njegova uloga u razvoju FORTRAN-a, LISP-a, robotike i neuralnih mreža.~~

	==Programska podrška==		==Programska podrška==

WikiSysop: /* Povijesni značaj */

2026-07-08T10:42:39Z

Povijesni značaj

←Starija inačica		Inačica od 8. srpanj 2026. u 10:42
Redak 1.107:		Redak 1.107:

	Ovo je bio jedan od prvih primitivnih algoritama za binarnu segmentaciju slike.		Ovo je bio jedan od prvih primitivnih algoritama za binarnu segmentaciju slike.

	~~=== Povijesni značaj ===~~

	~~IBM 704 bio je ključan za rani razvoj računalnog vida jer je:~~

	* omogućio prve računalne eksperimente prepoznavanja uzoraka,
	* bio platforma za vizualne simulacije u robotici,
	* povezao neuralne mreže s vizualnim podacima,
	* omogućio prikaz grafike na CRT zaslonu,
	* postavio temelje za kasniji razvoj računalnog vida u 1960-ima i 1970-ima.

	~~Bez IBM 704, rani razvoj računalnog vida bio bi znatno sporiji i ograničeniji.~~

	== Uloga IBM‑704 u razvoju rane računalne glazbe ==		== Uloga IBM‑704 u razvoju rane računalne glazbe ==

WikiSysop: /* Povijesni značaj */

2026-07-08T10:40:57Z

Povijesni značaj

←Starija inačica		Inačica od 8. srpanj 2026. u 10:40
Redak 1.040:		Redak 1.040:

	Ovo je bio jedan od prvih primjera računalno upravljanih mehaničkih sustava.		Ovo je bio jedan od prvih primjera računalno upravljanih mehaničkih sustava.

	~~=== Povijesni značaj ===~~

	~~IBM 704 bio je ključan za rani razvoj robotike jer je:~~

	* omogućio prve računalne simulacije upravljanja strojevima,
	* bio platforma za cybernetičke eksperimente,
	* omogućio integraciju senzora i aktuatora,
	* pružio temelj za numeričko upravljanje strojevima (NC),
	* povezao mehaniku, elektroniku i računalne algoritme.

	~~IBM 704 je time postavio temelje za kasniji razvoj industrijskih robota, autonomnih sustava i modernih robotskih tehnologija.~~


	== Uloga IBM‑704 u ranom računalnom vidu ==		== Uloga IBM‑704 u ranom računalnom vidu ==

WikiSysop: /* Povijesni značaj */

2026-07-08T10:39:09Z

Povijesni značaj

←Starija inačica		Inačica od 8. srpanj 2026. u 10:39
Redak 964:		Redak 964:

	Ovo je bio jedan od prvih primjera računalnog učenja u povijesti.		Ovo je bio jedan od prvih primjera računalnog učenja u povijesti.

	~~=== Povijesni značaj ===~~

	~~IBM 704 bio je ključan za rani razvoj umjetne inteligencije jer je:~~

	* omogućio prve računalne simulacije neuronskih mreža,
	* bio platforma za perceptron i rane modele učenja,
	* omogućio istraživanje algoritama koji su kasnije postali temelj dubokog učenja,
	* povezao AI istraživanje s praktičnim računalnim sustavima.

	~~Bez IBM 704, razvoj ranih neuralnih mreža bio bi znatno sporiji i ograničeniji.~~


	== Uloga IBM‑704 u ranoj robotici ==		== Uloga IBM‑704 u ranoj robotici ==

WikiSysop: /* Utjecaj na daljnji razvoj */

2026-07-08T10:38:14Z

Utjecaj na daljnji razvoj

←Starija inačica		Inačica od 8. srpanj 2026. u 10:38
Redak 879:		Redak 879:

	Ovaj izraz bi se na IBM 704 interno pretvorio u operacije nad cons‑struktura i pozive aritmetičkih instrukcija MPY i ADD.		Ovaj izraz bi se na IBM 704 interno pretvorio u operacije nad cons‑struktura i pozive aritmetičkih instrukcija MPY i ADD.

	~~=== Utjecaj na daljnji razvoj ===~~

	~~IBM 704 je bio platforma na kojoj su nastale ključne ideje:~~

	* automatsko upravljanje memorijom,
	* rekurzija kao temeljni mehanizam,
	* funkcije višeg reda,
	* lambda‑račun,
	* simbolička obrada podataka.

	~~Ove ideje postale su temelj modernih programskih jezika, od Schemea i Prologa do Pythona i JavaScripta.~~

	== Uloga IBM‑704 u razvoju FORTRAN-a ==		== Uloga IBM‑704 u razvoju FORTRAN-a ==

WikiSysop: /* Arhitektura IBM 704 */

2026-07-08T10:27:37Z

Arhitektura IBM 704

←Starija inačica		Inačica od 8. srpanj 2026. u 10:27
Redak 24:		Redak 24:
	IBM 704 bio je jedno od prvih komercijalnih računala koje je uvodilo napredne koncepte arhitekture, uključujući rad s pomičnim zarezom, indeksne registre i statusne indikatore. Sustav je bio dizajniran za znanstvene i tehničke izračune, što ga je činilo ključnim alatom u laboratorijima, sveučilištima i ranim zrakoplovnim projektima<ref>https://www.cs.virginia.edu/~robins/BU2/webman_BU_Jan_25_2012/brochure/images/manuals/IBM_704/IBM_704.html </ref>.		IBM 704 bio je jedno od prvih komercijalnih računala koje je uvodilo napredne koncepte arhitekture, uključujući rad s pomičnim zarezom, indeksne registre i statusne indikatore. Sustav je bio dizajniran za znanstvene i tehničke izračune, što ga je činilo ključnim alatom u laboratorijima, sveučilištima i ranim zrakoplovnim projektima<ref>https://www.cs.virginia.edu/~robins/BU2/webman_BU_Jan_25_2012/brochure/images/manuals/IBM_704/IBM_704.html </ref>.

	Kao računalo prve generacije, osnovna građevna jedinica bila je [[elektronska cijev]] koja je bila jako rasprostranjena elektronička komponenta iz kojeg se proizvodilo niz namjenskih i široko namjenskih proizvoda (radio, TV, pojačala).		Kao računalo prve generacije, osnovna građevna jedinica bila je [[elektronska cijev]] koja je bila jako rasprostranjena elektronička komponenta iz kojeg se proizvodilo niz namjenskih i široko namjenskih proizvoda (radio, TV, pojačala). Zbog svoje veličine i karakteristika (zagrijavanje i niska pozdanost), IBM 704 je zahtjevao posebnu sobu s podignutim podom koje je služilo za provođenje kablova od jedinice do jedinice. Za hlađenje elektronskih cijevi bio je ugrađen veliki raslhadni uređaj koji


	Iako je je tranzistor bio izumjen 1947. godine, masovna proizvodnja nije započela sve do listopada 1951. godine<ref>https://ethw.org/Milestones:Transistor_Manufacturing,_1951 </ref>. IBM ~~je želio zadržati osnovna svojstva porodice~~ računala ~~IBM 700 koje~~ su ~~bili kompatibilne između sebe~~.		Iako je je tranzistor bio izumjen 1947. godine, masovna proizvodnja nije započela sve do listopada 1951. godine<ref>https://ethw.org/Milestones:Transistor_Manufacturing,_1951 </ref>. IBM kao mnoge druge tvrtke toga vremena nastavljali su s uporabom elektronskih cijevi za proizvodnju računala, jer su bila jako poznata na tržistu i još tome postojao je veliki broj proizvođača u to vrijeme.