Husnija Hrustanović - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:53, 8. studeni 2025.

2025-11-08T23:53:10Z

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2025. u 23:53
Redak 4:		Redak 4:
	Gimnaziju je završio u Mostaru. Pravo je studirao u Zagrebu ali ga nije završio zbog odlaska u vojsku.<ref name="HL">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN\|9539672813}}, str. 453</ref> Pišući o prvom atletskom danu [[Ustaška mladež\|Ustaške mladeži]] kolovoza 1942., zapisao je da je u Jugoslaviji hrvatska mladež bila "zanemarena u školi, društvenom životu, ulicama i na športskom polju" i da je Jugoslavija namjerno zanemarivala tjelesni odgoj, da bi od hrvatske mladeži napravila mekušce nesposobne za oslobađanje domovine. U daljnjem je tekstu hvalio ustaški režim iskazujući vjeru da će to ispraviti.<ref>[https://books.google.hr/books?id=Yxv4-iqVe2wC&pg=PA133&lpg=PA133&dq="husnija+hrustanović" Google Books] Yeomans, Rory: ''Visions of Annihilation: The Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism 1941-1945'', University of Pittsburgh Press, February, 2013., str. 133 (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> Poslije 1945. godine uslijedili su neviđeno okrutni progoni muslimanskih Hrvata, zbog čega je većina Hrvata islamske vjere morala je prebjeći u [[Hrvatska politička emigracija\|emigraciju]].<ref name="Politički položaj">[http://hop-portal.com/2015/09/politicki-polozaj-hrvata-islamske-vjere/ Portal HOP] Dragan Ilić: ''Politički položaj Hrvata islamske vjere'', 3. rujna 2015. (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> , među njima i Hrustanović.<ref name="HL"/> Progone je opisao [[Safet Jaskić]] u knjizi "Srbokomunistički zločin nad Bosnom".<ref name="Politički položaj"/>		Gimnaziju je završio u Mostaru. Pravo je studirao u Zagrebu ali ga nije završio zbog odlaska u vojsku.<ref name="HL">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN\|9539672813}}, str. 453</ref> Pišući o prvom atletskom danu [[Ustaška mladež\|Ustaške mladeži]] kolovoza 1942., zapisao je da je u Jugoslaviji hrvatska mladež bila "zanemarena u školi, društvenom životu, ulicama i na športskom polju" i da je Jugoslavija namjerno zanemarivala tjelesni odgoj, da bi od hrvatske mladeži napravila mekušce nesposobne za oslobađanje domovine. U daljnjem je tekstu hvalio ustaški režim iskazujući vjeru da će to ispraviti.<ref>[https://books.google.hr/books?id=Yxv4-iqVe2wC&pg=PA133&lpg=PA133&dq="husnija+hrustanović" Google Books] Yeomans, Rory: ''Visions of Annihilation: The Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism 1941-1945'', University of Pittsburgh Press, February, 2013., str. 133 (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> Poslije 1945. godine uslijedili su neviđeno okrutni progoni muslimanskih Hrvata, zbog čega je većina Hrvata islamske vjere morala je prebjeći u [[Hrvatska politička emigracija\|emigraciju]].<ref name="Politički položaj">[http://hop-portal.com/2015/09/politicki-polozaj-hrvata-islamske-vjere/ Portal HOP] Dragan Ilić: ''Politički položaj Hrvata islamske vjere'', 3. rujna 2015. (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> , među njima i Hrustanović.<ref name="HL"/> Progone je opisao [[Safet Jaskić]] u knjizi "Srbokomunistički zločin nad Bosnom".<ref name="Politički položaj"/>
	U emigraciji je Hrustanović prvo boravio u talijanskim izbjegličkim logorima.<ref name="HL"/>		U emigraciji je Hrustanović prvo boravio u talijanskim izbjegličkim logorima.<ref name="HL"/>
	U logoru u [[Fermo]] bio je osnovan Hrvatski akademski klub i sekcija Matice hrvatske. Održavana su kulturna i politička predavanja te književne večeri.<ref name="HR">[http://www.matica.hr/hr/357/HRVATI%20U%20MADRIDU%20/ Hrvatska revija br.357] Hrvati u Madridu (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> pisao je za novopokrenuti logoraški list u Fermu "Croatia", a društvo su mu činili hrvatski književnici i intelektualci [[Duško Ševerdija]], [[Zvonko Fržop]], [[Vinko Nikolić]], [[Dušan Žanko]] (ratni intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, poslije djelovao u Venezueli), [[Janko Skrbin]], [[Duško Kalebić]], [[Luka Brajnović]], [[Srećko Karaman]] i dr.,<ref>[http://www.crowc.org/hkid---baza/758-severdija-duko Hrvatski svjetski kongres] Severdija, Dusko (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> a u emigrantskim publikacijama još su se poslije afirmirali [[Gabrijel Cvitan]], [[Antun Bonifačić]], [[Ivo Lendić]] i dr., rektor Zagrebačkog sveučilišta ing. [[Stjepan Horvat]] poslije je postigao uspjehe u struci u Argentini kao i slikar [[Zdravko Dučmelić]] čija je izložba priređena u logoru, a jedna mu je slika završila u slavnoj Galleria degli Uffizi u Firenci.<ref name="HR"/>		U logoru u [[Fermo]] bio je osnovan Hrvatski akademski klub i sekcija Matice hrvatske. Održavana su kulturna i politička predavanja te književne večeri.<ref name="HR">[http://www.matica.hr/hr/357/HRVATI%20U%20MADRIDU%20/ Hrvatska revija br.357] Hrvati u Madridu (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> pisao je za novopokrenuti logoraški list u Fermu ''[[Croatia (Fermo)\|Croatia]]'', a društvo su mu činili hrvatski književnici i intelektualci [[Duško Ševerdija]], [[Zvonko Fržop]], [[Vinko Nikolić]], [[Dušan Žanko]] (ratni intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, poslije djelovao u Venezueli), [[Janko Skrbin]], [[Duško Kalebić]], [[Luka Brajnović]], [[Srećko Karaman]] i dr.,<ref>[http://www.crowc.org/hkid---baza/758-severdija-duko Hrvatski svjetski kongres] Severdija, Dusko (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> a u emigrantskim publikacijama još su se poslije afirmirali [[Gabrijel Cvitan]], [[Antun Bonifačić]], [[Ivo Lendić]] i dr., rektor Zagrebačkog sveučilišta ing. [[Stjepan Horvat]] poslije je postigao uspjehe u struci u Argentini kao i slikar [[Zdravko Dučmelić]] čija je izložba priređena u logoru, a jedna mu je slika završila u slavnoj Galleria degli Uffizi u Firenci.<ref name="HR"/>

	Nakon Drugog svjetskog rata kratko je živio u Bejrutu gdje je planirao završiti studij prava koji je započeo u Zagrebu<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|last=Mišur\|first=Ivo\|authorlink=\|coauthors=\|title=Svjedočanstva hrvatskih i bosanskih izbjeglica u Siriji nakon Drugoga svjetskoga rata - Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća\|url=https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/29484-svjedocanstva-hrvatskih-i-bosanskih-izbjeglica-u-siriji-nakon-drugoga-svjetskoga-rata.html\|date=\|year=2018\|month=\|journal=Portal Hrvatskog kulturnog vijeća\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|accessdate=25.05.2018.}}</ref>. Poslije boravio u [[Sirija\|Siriji]]. Živio je u [[Damask]]u gdje je osnovao ''Društvo Hrvata'' i pokrenuo glasilo [[Hrvatska volja\|Hrvatsku volju]]. Zarađivao je radeći administrativne poslove u uredu u ministarstvu zdravstva, dok mu je supruga radila u obližnjem laboratoriju Louis Pasteur<ref name=":0" />. Poslije se preselio u [[Hrvati u Australiji\|Australiju]] i [[Hrvati u Francuskoj\|Francusku]], gdje je živio u [[Pariz]]u.<ref name="HL"/> U Australiji bio urednik [[Spremnost]]i, novine u vlasništvu Organizacije [[Hrvatski oslobodilački pokret\|hrvatskog oslobodilačkog pokreta]], no Hrustanović se kao i drugi mladi urednik [[Geza Pašti]] sukobio s konzervativnim političkim pogledima ostalih i napustio list.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/187869 Intelektualci u dijaspori], Migracijske teme 9 (1993) 1, str. 54</ref>		Nakon Drugog svjetskog rata kratko je živio u Bejrutu gdje je planirao završiti studij prava koji je započeo u Zagrebu<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|last=Mišur\|first=Ivo\|authorlink=\|coauthors=\|title=Svjedočanstva hrvatskih i bosanskih izbjeglica u Siriji nakon Drugoga svjetskoga rata - Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća\|url=https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/29484-svjedocanstva-hrvatskih-i-bosanskih-izbjeglica-u-siriji-nakon-drugoga-svjetskoga-rata.html\|date=\|year=2018\|month=\|journal=Portal Hrvatskog kulturnog vijeća\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|accessdate=25.05.2018.}}</ref>. Poslije boravio u [[Sirija\|Siriji]]. Živio je u [[Damask]]u gdje je osnovao ''Društvo Hrvata'' i pokrenuo glasilo [[Hrvatska volja\|Hrvatsku volju]]. Zarađivao je radeći administrativne poslove u uredu u ministarstvu zdravstva, dok mu je supruga radila u obližnjem laboratoriju Louis Pasteur<ref name=":0" />. Poslije se preselio u [[Hrvati u Australiji\|Australiju]] i [[Hrvati u Francuskoj\|Francusku]], gdje je živio u [[Pariz]]u.<ref name="HL"/> U Australiji bio urednik [[Spremnost]]i, novine u vlasništvu Organizacije [[Hrvatski oslobodilački pokret\|hrvatskog oslobodilačkog pokreta]], no Hrustanović se kao i drugi mladi urednik [[Geza Pašti]] sukobio s konzervativnim političkim pogledima ostalih i napustio list.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/187869 Intelektualci u dijaspori], Migracijske teme 9 (1993) 1, str. 54</ref>

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T01:01:36Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 01:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Husnija Hrustanović'''-->~~'''Husnija Hrustanović''' ([[Gacko]], [[5. svibnja]] [[1922.]] - [[London]], [[19. svibnja\|19.]] ožujka [[1997.]]), hrvatski književnik, publicist i novinar.<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/heger.html Croatianhistory.net], Professor Henrik Heger founder of Croatian studies at Sorbonne in Paris in 1981, ÉQUIPE DE RECHERCHE SUR LA CULTURE CROATE ET LES ÉCHANGES INTELLECTUELS INTERNATIONAUX. Programme réalisé depuis l'année universitaire 2000-2001 (pristupljeno 6. svibnja 2016.</ref> Jedan od proskribiranih hrvatskih pisaca.<ref>[http://www.cronet.org/culture/sorbonne_croatie_heger_2002_b.htm La Croatie en France] Vie culturelle. Engagement · Exil · Poésie. Soirée littéraire en Sorbonne, Hommage amical à trois hommes de lettres proscrits : Lucijan Kordic, Husnija Hrustanovic, Vlado Gotovac, par [[Henrik Heger]], 1. ožujka 2002. (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> Računa ga se u drugom velikom valu pjesnika muslimana hrvatske poslijeratne lirike: [[Džemaludin Alić]], [[Ismail Bahić]], [[Meho Baraković]], [[Asaf Duraković\|Asaf]] i [[Zijo Duraković]], [[Enes Duraković]], [[Esad Ekinović]], [[Ferid Kahriman]], [[Nasiha Kapidžić Hadžić]], [[Meho Mašić]], [[Enver Mehmedagić]] (urednik Hrvatske volje), [[Mehmed Muftić]], [[Mubera Pašić]], [[Ferid Salihović]], [[Alija Šuljak]], [[Hasan Šuljak]] i drugi.<ref>[http://hop-portal.com/2015/09/ilic-hrvatski-knjizevnici-islamske-vjere-u-razdoblju-izmedu-dva-svjetska-rata/ Portal HOP] Dragan Ilić: ''Hrvatski književnici islamske vjere u razdoblju između dva svjetska rata'', 2. rujna 2015. (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref>		'''Husnija Hrustanović''' ([[Gacko]], [[5. svibnja]] [[1922.]] - [[London]], [[19. svibnja\|19.]] ožujka [[1997.]]), hrvatski književnik, publicist i novinar.<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/heger.html Croatianhistory.net], Professor Henrik Heger founder of Croatian studies at Sorbonne in Paris in 1981, ÉQUIPE DE RECHERCHE SUR LA CULTURE CROATE ET LES ÉCHANGES INTELLECTUELS INTERNATIONAUX. Programme réalisé depuis l'année universitaire 2000-2001 (pristupljeno 6. svibnja 2016.</ref> Jedan od proskribiranih hrvatskih pisaca.<ref>[http://www.cronet.org/culture/sorbonne_croatie_heger_2002_b.htm La Croatie en France] Vie culturelle. Engagement · Exil · Poésie. Soirée littéraire en Sorbonne, Hommage amical à trois hommes de lettres proscrits : Lucijan Kordic, Husnija Hrustanovic, Vlado Gotovac, par [[Henrik Heger]], 1. ožujka 2002. (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> Računa ga se u drugom velikom valu pjesnika muslimana hrvatske poslijeratne lirike: [[Džemaludin Alić]], [[Ismail Bahić]], [[Meho Baraković]], [[Asaf Duraković\|Asaf]] i [[Zijo Duraković]], [[Enes Duraković]], [[Esad Ekinović]], [[Ferid Kahriman]], [[Nasiha Kapidžić Hadžić]], [[Meho Mašić]], [[Enver Mehmedagić]] (urednik Hrvatske volje), [[Mehmed Muftić]], [[Mubera Pašić]], [[Ferid Salihović]], [[Alija Šuljak]], [[Hasan Šuljak]] i drugi.<ref>[http://hop-portal.com/2015/09/ilic-hrvatski-knjizevnici-islamske-vjere-u-razdoblju-izmedu-dva-svjetska-rata/ Portal HOP] Dragan Ilić: ''Hrvatski književnici islamske vjere u razdoblju između dva svjetska rata'', 2. rujna 2015. (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T01:06:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Husnija Hrustanović''' ([[Gacko]], [[5. svibnja]] [[1922.]] - [[London]], [[19. svibnja|19.]] ožujka [[1997.]]), hrvatski književnik, publicist i novinar.<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/heger.html Croatianhistory.net], Professor Henrik Heger founder of Croatian studies at Sorbonne in Paris in 1981, ÉQUIPE DE RECHERCHE SUR LA CULTURE CROATE ET LES ÉCHANGES INTELLECTUELS INTERNATIONAUX. Programme réalisé depuis l'année universitaire 2000-2001 (pristupljeno 6. svibnja 2016.</ref> Jedan od proskribiranih hrvatskih pisaca.<ref>[http://www.cronet.org/culture/sorbonne_croatie_heger_2002_b.htm La Croatie en France] Vie culturelle. Engagement · Exil · Poésie. Soirée littéraire en Sorbonne, Hommage amical à trois hommes de lettres proscrits : Lucijan Kordic, Husnija Hrustanovic, Vlado Gotovac, par [[Henrik Heger]], 1. ožujka 2002. (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> Računa ga se u drugom velikom valu pjesnika muslimana hrvatske poslijeratne lirike: [[Džemaludin Alić]], [[Ismail Bahić]], [[Meho Baraković]], [[Asaf Duraković|Asaf]] i [[Zijo Duraković]], [[Enes Duraković]], [[Esad Ekinović]], [[Ferid Kahriman]], [[Nasiha Kapidžić Hadžić]], [[Meho Mašić]], [[Enver Mehmedagić]] (urednik Hrvatske volje), [[Mehmed Muftić]], [[Mubera Pašić]], [[Ferid Salihović]], [[Alija Šuljak]], [[Hasan Šuljak]] i drugi.<ref>[http://hop-portal.com/2015/09/ilic-hrvatski-knjizevnici-islamske-vjere-u-razdoblju-izmedu-dva-svjetska-rata/ Portal HOP] Dragan Ilić: ''Hrvatski književnici islamske vjere u razdoblju između dva svjetska rata'', 2. rujna 2015. (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref>

== Životopis ==
Gimnaziju je završio u Mostaru. Pravo je studirao u Zagrebu ali ga nije završio zbog odlaska u vojsku.<ref name="HL">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 453</ref> Pišući o prvom atletskom danu [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]] kolovoza 1942., zapisao je da je u Jugoslaviji hrvatska mladež bila "zanemarena u školi, društvenom životu, ulicama i na športskom polju" i da je Jugoslavija namjerno zanemarivala tjelesni odgoj, da bi od hrvatske mladeži napravila mekušce nesposobne za oslobađanje domovine. U daljnjem je tekstu hvalio ustaški režim iskazujući vjeru da će to ispraviti.<ref>[https://books.google.hr/books?id=Yxv4-iqVe2wC&pg=PA133&lpg=PA133&dq="husnija+hrustanović" Google Books] Yeomans, Rory: ''Visions of Annihilation: The Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism 1941-1945'', University of Pittsburgh Press, February, 2013., str. 133 (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> Poslije 1945. godine uslijedili su neviđeno okrutni progoni muslimanskih Hrvata, zbog čega je većina Hrvata islamske vjere morala je prebjeći u [[Hrvatska politička emigracija|emigraciju]].<ref name="Politički položaj">[http://hop-portal.com/2015/09/politicki-polozaj-hrvata-islamske-vjere/ Portal HOP] Dragan Ilić: ''Politički položaj Hrvata islamske vjere'', 3. rujna 2015. (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> , među njima i Hrustanović.<ref name="HL"/> Progone je opisao [[Safet Jaskić]] u knjizi "Srbokomunistički zločin nad Bosnom".<ref name="Politički položaj"/>
U emigraciji je Hrustanović prvo boravio u talijanskim izbjegličkim logorima.<ref name="HL"/>
U logoru u [[Fermo]] bio je osnovan Hrvatski akademski klub i sekcija Matice hrvatske. Održavana su kulturna i politička predavanja te književne večeri.<ref name="HR">[http://www.matica.hr/hr/357/HRVATI%20U%20MADRIDU%20/ Hrvatska revija br.357] Hrvati u Madridu (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> pisao je za novopokrenuti logoraški list u Fermu "Croatia", a društvo su mu činili hrvatski književnici i intelektualci [[Duško Ševerdija]], [[Zvonko Fržop]], [[Vinko Nikolić]], [[Dušan Žanko]] (ratni intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, poslije djelovao u Venezueli), [[Janko Skrbin]], [[Duško Kalebić]], [[Luka Brajnović]], [[Srećko Karaman]] i dr.,<ref>[http://www.crowc.org/hkid---baza/758-severdija-duko Hrvatski svjetski kongres] Severdija, Dusko (pristupljeno 6. svibnja 2016.)</ref> a u emigrantskim publikacijama još su se poslije afirmirali [[Gabrijel Cvitan]], [[Antun Bonifačić]], [[Ivo Lendić]] i dr., rektor Zagrebačkog sveučilišta ing. [[Stjepan Horvat]] poslije je postigao uspjehe u struci u Argentini kao i slikar [[Zdravko Dučmelić]] čija je izložba priređena u logoru, a jedna mu je slika završila u slavnoj Galleria degli Uffizi u Firenci.<ref name="HR"/>

Nakon Drugog svjetskog rata kratko je živio u Bejrutu gdje je planirao završiti studij prava koji je započeo u Zagrebu<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Mišur|first=Ivo|authorlink=|coauthors=|title=Svjedočanstva hrvatskih i bosanskih izbjeglica u Siriji nakon Drugoga svjetskoga rata - Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća|url=https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/29484-svjedocanstva-hrvatskih-i-bosanskih-izbjeglica-u-siriji-nakon-drugoga-svjetskoga-rata.html|date=|year=2018|month=|journal=Portal Hrvatskog kulturnog vijeća|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=25.05.2018.}}</ref>. Poslije boravio u [[Sirija|Siriji]]. Živio je u [[Damask]]u gdje je osnovao ''Društvo Hrvata'' i pokrenuo glasilo [[Hrvatska volja|Hrvatsku volju]]. Zarađivao je radeći administrativne poslove u uredu u ministarstvu zdravstva, dok mu je supruga radila u obližnjem laboratoriju Louis Pasteur<ref name=":0" />. Poslije se preselio u [[Hrvati u Australiji|Australiju]] i [[Hrvati u Francuskoj|Francusku]], gdje je živio u [[Pariz]]u.<ref name="HL"/> U Australiji bio urednik [[Spremnost]]i, novine u vlasništvu Organizacije [[Hrvatski oslobodilački pokret|hrvatskog oslobodilačkog pokreta]], no Hrustanović se kao i drugi mladi urednik [[Geza Pašti]] sukobio s konzervativnim političkim pogledima ostalih i napustio list.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/187869 Intelektualci u dijaspori], Migracijske teme 9 (1993) 1, str. 54</ref>
Napisao je zbirku pjesama ''U ponorima vremena'' 1959. u kojima ekspresivno piše o prognaničkom usudu. Uvršten u antologije hrvatskog pjesništva druge polovice dvadesetog stoljeća, priređivača prof. dr [[Stijepo Mijović-Kočan|Stijepe Mijovića-Kočana]] "[[Skupljena baština]]", antologiju hrvatske emigrantske književnosti [[60 hrvatskih emigrantskih pisaca]] priređivača [[Šimun Šito Ćorić|Šimuna Šite Ćorića]],<ref>[http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] Šimun Šito Ćorić. Pristupljeno 7. srpnja 2017.</ref> antologiju ''Pod tudjim nebom: hrvatsko emigrantsko pjesništvo, 1945-1955'' priređivača [[Vinko Nikolić|Vinka Nikolića]] u izdanju [[Hrvatska revija|Hrvatske revije]].<ref>[https://books.google.hr/books/about/Pod_tudjim_nebom.html?id=JvouAAAAYAAJ Google Books] Pod tudjim nebom: hrvatsko emigrantsko pjesništvo, 1945-1955, Vinko Nikolić, Knjižnica Hrvatske revije, 1957.</ref>

U Parizu je 1972. godine pod pseudonimom Husni Hasan izdao zbirku pjesama vjerske tematike Au pays du Soleil, j’ai vu la Mecque (U Zemlji Sunca vidio sam Meku)<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.stav.com.hr/tekuca-kritika/ivo-misur-o-nepoznatoj-zbirci-i-autoru-husnija-hrustanovic/|title=O NEPOZNATOJ ZBIRCI I AUTORU / Husnija Hrustanović|author=Ivo Mišur|date=8.lipnja 2018.|work=|language=|publisher=|accessdate=26.rujna 2018.}}</ref>.

Nakon skoro pedeset godina izgnanstva posjetio je Hrvatsku u svibnju i kolovozu 1992. godine. Povratak nije prošao nezamjećeno. Za vrijeme boravka u Zagrebu gostovao je u radio emisiji, a ''Društvo hrvatskih pisaca''priredilo mu je službeni doček u svojim prostorijama na Trgu bana Jelačića. Zadnje godine života preoveo je u Parizu u ulici Blvd Exelmans (16eme arrondissement). Umro je u snu tijekom posjeta kćeri Đulsi u Londonu 19. ožujka 1997. Pokopan je u Engleskoj na lokalnom groblju Chislehurst. <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.avlija.me/sjecanja/ivo-misur-husnija-hrustanovic-1922-1997-bosanski-i-hrvatski-emigrantski-pjesnik|title=Husnija Hrustanović (1922-1997) hrvatski i bosanski emigrantski pjesnik|author=Ivo Mišur|work=avlija.me|language=|publisher=|accessdate=14. siječnja 2018.}}</ref>

== [[Izvori]] ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Hrustanović, Husnija}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945.-1989.)]]
[[Kategorija:Hrvati u Australiji]]
[[Kategorija:Hrvati u Siriji]]
[[Kategorija:Životopisi, Francuska]]