WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T22:43:47Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 22:43
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatsko-slovenski odnosi'''-->~~{{uklopi iz\|Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije}}		{{uklopi iz\|Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije}}
	[[Datoteka:Croatia Slovenia Locator.png\|mini\|290px\|desno\|		[[Datoteka:Croatia Slovenia Locator.png\|mini\|290px\|desno\|
	<table width="90%">		<table width="90%">

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T23:18:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{uklopi iz|Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije}}
[[Datoteka:Croatia Slovenia Locator.png|mini|290px|desno|
<table width="90%">
<tr style="height:0.6em">
<td style="width:50%; background:#008000;"></td>
<td style="width:50%; background:#DF7000;"></td>
</tr>
<tr style="text-align:center">
<td>'''[[Hrvatska]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|55px]]</td>
<td>'''[[Slovenija]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|50px]]</td>
</tr>
</table>
]]
'''Međunarodni hrvatsko-slovenski odnosi''' su formalno započeli [[6. veljače]] [[1991.]] kada su su uspostavljeni međusobni diplomatski odnosi.<br>Od tada odnose dvaju zemalja opterećuje nekoliko otvorenih pitanju koja su prouzročena raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Iako je suradnja dvaju zemalja u ostalim aspektima vrlo dobra (osobito u gospodarskom) otvorena pitanja povremeno dolaze u središte interesa političkog života, medija i javnosti.

== Međusobni sporovi ==
=== Morsko razgraničenje ===
Za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] morska granica između republika nije bila utvrđena. Povodom nastojanja da se morska granica uredi nastao je [[hrvatsko-slovenski granični spor]].

Prema hrvatskom prijedlogu granična crta trebala bi ići od ušća Dragonje sredinom Piranskog zaljeva. U tom slučaju Slovenija ne bi imala pristup međunarodnim vodama Jadranskog mora.
Slovenija smatra da joj pripada 4/5 Zaljeva i da bi linija razgraničenja išla neposredno uz hrvatsku obalu Zaljeva.

S problematikom razgraničenja na moru povezan je i status sela Škudelini, Škrili, Buzin i Mlini. Dio te problematike je status kuće Joška Jorasa. On smatra da se slovenski teritorij proteže i na lijevu obalu Dragonje gdje se nalazi njegova kuća.

Najznačajniji dosadašnji pokušaj rješenja tog problema su sporazum hrvatskog premijera Račana i slovenskog kolege Drnovšeka parafiran 20. srpnja 2001., susret vlada na Brijunima 10. lipnja 2005. te sporazum hrvatskog premijera Sanadera i slovenskog kolege Janše iz 2007.
Sporazum o o prekograničnoj suradnji (SOPS) je stupio na snagu 5. listopada 2001. i olakšao svakodnevni život u pograničnom području i regulirao djelatnost slovenskih ribara u hrvatskim teritorijalnim vodama.
Godine 2001 su premijeri [[Ivica Račan|Račan]] i [[Janez Drnovšek|Drnovšek]] usuglasili sporazum prema kojem bi 80% Piranskog zaljeva pripalo Sloveniji čime bi ona dobila pristup međunarodnim vodama, a Hrvatska bi zadržala morsku granicu sa Italijom.
Hrvatski parlament je Sporazum odbio, a potpis opunomoćenika hrvatske vlade Olge Kresović-Rogulja je proglašen parafom bez pravnog značenja. Slovenska strana pak smatra paraf kao puno prihvaćanje Sporazuma i hrvatski stav smatra neozbiljnim. Nakon toga je u Piranskom zaljevu došlo do niza incidenata između slovenskih policijskih plovila i hrvatskih ribara. Slovenski policajci su hrvatskim ribarima branili aktivnost u dijelu koji prema Sporazumu pripao Sloveniji. Na međuvladinom radnom sastanku održanom [[10. lipnja]] [[2005.]] obje su se strane obvezale suzdržati od provokacija.<br>
Istog dana je utemeljena zajednička hrvatsko-slovenska povijesna komisija pod predsjedanjem akademika Petra Strčiča i dr. Janka Prunka s ciljem pripreme pravnih temelja za arbitražu. Na marginama Strateškog foruma na Bledu održanog [[26. kolovoza]] 2007., slovenski premijer [[Janez Janša|Janša ]] i njegov hrvatski kolega [[Ivo Sanader|Sanader]] dogovorili su se o načelnom rješenju spora na nekom međunarodnom sudu.
[[Datoteka:Bay-of-Piran maritime-boundary-dispute-hr.svg|desno|mini|300px|Prijedlog rješenja podjele Piranskog zaljeva i sporna granica na moru prema sporazumu Račan-Drnovšek iz 2001.]]

Trenutno je prijeporno koji će međunarodni sud voditi spor. Hrvatska preferira [[Međunarodni sud za pravo mora]] u [[Hamburg]]u, a Slovenija [[Međunarodni sud pravde]] u Haagu.
Ukoliko se spor bude vodio u Hamburgu, Hrvatska će navodno biti u boljem položaju jer će se voditi načelom granice u sredini. Sud u Haagu bi bio bolje rješenje za Sloveniju jer bi vodio računa o načelu pravičnosti. U tom slučaju bi se raspravljalo i o spornim selima na lijevoj obali Dragonje.<br>Novo poglavlje u prijeporu između dviju zemalja je počelo [[1. siječnja]] 2008. stupanjem na snagu hrvatskog zakona o [[Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas|Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu]] (ZERP) prema kojemu bi Hrvatska mogla proširiti suverenitet i na području između granice teritorijalnih voda i epikontinentalne crte sredine Jadranskog mora. Hrvatska se pozvala na međunarodno pravo i tvrdila da su i Slovenija i [[Italija]] učinile isto. Slovenija je smatrala da bi ZERP prejudicirao granicu na moru te je svoje predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2008. iskoristila za blokadu pristupnih pregovora Hrvatske. Uslijed jakog pritiska Hrvatska je u ožujku odustala od provođenja ZERP-a nakon čega je deblokiran pregovarački proces. U posljednje vrijeme hrvatska strana koristi umjesto naziva [[Piranski zaljev]] termin Savudrijska vala.

=== Vinjete ===
Uvođenjem vinjeta za osobna vozila od [[1. srpnja]] 2008. otvoreno je još jedno problematično pitanje u odnosima dviju zemalja. U prodaji su samo 6-mjesečne (35 eura) i godišnje vinjete (55 eura) čime su "diskriminirana" vozila koja rijetko koriste slovenske autoceste. U tu kategoriju npr. spadaju hrvatski putnici na pravcu od GP Macelj prema [[Austrija|Austriji]] (GP Šentilj). Za nekoliko km autoceste od [[Maribor]]a do Šentilja potrebno je bilo platiti minimalnu 6-mjesečnu vinjetu. S druge strane slovenski korisnici za 55 eura godišnje su koristili čitavu mrežu autocesta. Zahvaljujući vinjetama je došlo do povećanja prihoda od cestarina. Od uvođenja vinjeta 1. srpnja do [[17. kolovoza]] prodano je 1,6 milijuna vinjeta za što je uprihodovano 186 mil eur. Do kraja 2008. ih se planira prodati još 400.000, a očekuje se da će prihod biti za 14% veći u odnosu na lanjski{{fusg|vinjete}}. Vinjete su dugoročno gledajući, prijelazna faza do uvođenja satelitskog sustava naplate.<br>Mnogi europski autoklubovi su prosvjedovali tražeći uvođenje kraćih, 10 dnevnih vinjeta.

=== Nuklearna elektrana Krško ===
NE Krško je sagrađena je zajedničkim sredstvima dviju zemalja u omjeru 50:50. U funkciji od 1981. i smatra se sigurnom elektranom s obzirom da je sagrađena korištenjem američke tehnologije.
Od osamostaljenja dviju zemalja su se pojavili sljedeći problemi:
• cijena isporučene energije u hrvatsku mrežu
• sastav uprave
• zbrinjavanje otpada
• fond za financiranje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva.

[[Datoteka:NE-Krsko.JPG|minijatura|desno|250px|Nuklearna elektrana Krško]]
Slovenija je nacionalizirala nuklearku 1996., a 1998. obustavlja isporuku struje zbog nepristajanja Hrvatske na cijenu isporučene energije. Prema sporazumu Račan-Drnovšek iz 2001. obje strane odustaju od potraživanja, pristaju na uplate u zajednički dekomisijski fond, a isporuka je trebala krenuti 01.07.2002. Slovenija je Hrvatsku tužila za nenaplaćenu isporučenu energiju u iznosu od 105 mil USD. Riječ je o razlici između cijene koju je tražila Slovenija i cijene koju je Hrvatska plaćala. Hrvatsko potraživanje je pak iznosilo 180 mil USD. Riječ je o razlici cijene zbog korištenja skupljih izvora od 1998 do 01.07.2002{{fusg|krško}} .
Isporuka struje je stvarno započela tek 19.04.2003. zbog kašnjenja ratifikacije od strane slovenskog parlamenta.
Hrvatska je 4. studenoga 2005. pokrenula arbitražni postupak protiv Vlade pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu.
Slovenija Hrvatskoj prigovara što je s uplatama u dekomisijski fond započela tek 2006. Pitanje lokacije odlagališta je ostalo otvoreno

=== Ljubljanska banka ===
[[Ljubljanska banka]] je za vrijeme bivše Jugoslavije bila jedna od najuglednijih banaka. Oko 130 000 hrvatskih građana je imalo otvorene štedne račune.
Banka je također kreditirala hrvatska poduzeća. Ta sredstva nisu nikada vraćena.
Nakon raspada Jugoslavije Ljubljanska banka objavljuje stečaj. Banka nasljednica, Nova ljubljanska banka (NLB) je prema teritorijalnom principu priznala štedne uloge samo slovenskih štediša.
Hrvatska strana smatra da je riječ o diskriminaciji.
Slovenski stav je da je nakon raspada Jugoslavije došlo do novih, nepredviđenih okolnosti. Štedni ulozi bi se trebali smatrati dijelom sukcesijske mase bivše države.
2004. je grupa hrvatskih štediša tužila Banku na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. 03.10.2008 je sud tužbu odbacio.

== Hrvatski pristup Europskoj Uniji ==
Slovenska blokada pristupa Hrvatske Europskoj uniji pojavila se [[2008.]] godine kada je [[Slovenija]], članica [[EU]]-a, počela [[Hrvatska|Hrvatskoj]], zemlji kandidatkinji, usporavati otvaranje pregovaračkih poglavlja, što je protumačeno kao ucjena i iskorištavanje njenog povlaštenog položaja kako bi riješila neka otvorena granična pitanja u svoju korist<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/swoboda-ako-hrvatska-ne-prihvati-slovenski-prijedlog-nece-tako-skoro-zavrsiti-pregovore-/412199.aspx Swoboda: Ako Hrvatska ne prihvati slovenski prijedlog, neće tako skoro završiti pregovore]</ref><ref>[http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2008&mm=12&dd=03&nav_id=55481 Slovenia "blackmailing" Croatia]</ref>. U [[prosinac|prosincu]] 2008. Slovenija je izravno blokirala otvaranje daljnjih poglavlja Hrvatskoj, iako su se sve ostale zemlje članice EU zalagale za nastavak pregovora. Slovenija je još prije obećavala da će nastaviti otvaranje pregovora ako Hrvatska ukine [[ZERP]], što se i dogodilo, no u prosincu 2008. je opet blokirala otvaranje pregovora<ref>[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=126695 Ako se nastave ucjene bit će ili ZERP ili EU]</ref>.

Slovenija je ostala jedina članica EU-a koja je inzistirala na blokadi - ostalih 26 članica prihvatilo je otvaranje pregovora Hrvatske i EU-a, zbog čega je Slovenija postala izložena kritikama i stanovitim pritiscima.{{ni}}

=== Blokada pregovora u prosincu 2008. ===
{{glavni|Slovenska blokada pristupa Hrvatske Europskoj uniji}}
Iako je Slovenija sporadično usporavala otvaranje poglavlja Hrvatskoj zbog neriješenih pitanja na granici, [[21. studenog]] [[2008.]] budući slovenski premijer [[Borut Pahor]], osvrnuo se na francuski prijedlog za deblokiranje hrvatskih pristupnih pregovora, pred kraj svog inauguralnog govora pred zastupnicima u parlamentu: '“zadnjih 14 dana bili smo u živahnom kontaktu s francuskim predsjedništvom EU-a i zahvalni smo što su uvažene i naše primjedbe, kako bi se stvari mogle riješiti na adekvatan način', rekao je. Govoreći o francuskom prijedlogu, Pahor je rekao da on odražava i stajalište Slovenije, odnosno da su i ta stajališta uključena u prijedlog. Francusko predsjedništvo EU-a 'govori i u ime Slovenije', kazao je Pahor. Pahor je pri tom naglasio da Slovenija podržava ulazak Hrvatske u EU i njene brže pristupne pregovore, ali da očekuje razumijevanje Hrvatske u vezi s rezervama koje se tiču neriješenih pitanja granice.
Po njegovim je riječima Slovenija spremna prihvatiti prijedlog francuskog predsjedništva da se pristupni pregovori ubrzaju.
'Proučit ćemo francuski prijedlog, ali samo uz jamstvo da dokumenti koje je za pristupne pregovore pripremila hrvatska strana ne prejudiciraju međudržavnu granicu i da taj prijedlog tako shvaćaju i Vijeće Europske unije i Europska komisija', rekao je Pahor zastupnicima<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/slovenija-podrzava-brze-pristupne-pregovore-hrvatske-s-eu.html Slovenija podržava brže pristupne pregovore Hrvatske s EU]</ref>.

Težak udarac hrvatskom približavanju EU zadali su ministri vanjskih poslova 27-morice na sastanku u Bruxellesu 7. prosinca 2008. Ministri nisu potvrdili prijedlog Europske komisije koja traži da se pregovori s Hrvatskom za ulazak u EU zaključe [[2009.]]

Razlog tomu je Slovenija, koja je zaprijetila vetom ako ne bude riješila spor s Hrvatskom oko granice. Hrvatsko-slovenski spor oko granice osnovni je razlog što ministri vanjskih poslova, a zatim i predsjednici vlada i država 27-morice, na sastancima u prosincu, neće naznačiti datum završetka pregovora i ulaska Hrvatske u EU.

“''Zemlje članice, razumljivo, ne žele da se još jedan granični spor uvodi u Europsku uniju''”, kazao je glasnogovornik talijanskog MVP-a Pasquale Ferrara, dodavši kako je već dovoljan onaj oko [[Cipar|Cipra]].{{ni}}

Nacrt dokumenta koji bi u ponedjeljak trebali usvojiti ministri vanjskih poslova, ne spominje datum - prenose i talijanska glasila. Hrvatska se nadala da će postati punopravnom članicom EU u razdoblju 2010–11, ističu, ali citiraju i slovenskog premijera Boruta Pahora koji je izjavio kako je “Ljubljana spremna staviti veto na približavanje Hrvatske EU”, jer u dokumentima koje je Zagreb predstavio “moglo bi se prejudicirati pitanje granica”. {{ni}}

Poslije razgovora s predsjednikom EK-a Pahor je izjavio kako “Zagreb treba prihvatiti plan pregovora oko granice koji je predložila Slovenija Francuskoj kao zemlji koja predsjeda EU-om. U suprotnome Slovenija će staviti veto.” Talijanska glasila ističu da je Pahor ipak kazao da je “Ljubljana spremna pronaći rješenje za pregovaračkim stolom”.{{ni}}

„Ako Hrvatska ne otvori 10 poglavlja u prosincu, potpuno je jasno da neće moći zatvoriti sve i dovršiti pregovore do kraja [[2009.]]“, izjavio je politički analitičar [[Željko Trkanjec]]<ref>[http://www.worldbulletin.net/news_detail.php?id=33036 World Bulletin: Slovenia border row could set back Croatia's EU bid]</ref>.

==== Sporni dokumenti ====
Ministar vanjskih poslova [[Samuel Žbogar]] slovenskoj je javnosti [[19. prosinca]] otkrio dokumente iz sedam poglavlja o kojima Hrvatska pregovara sa Europskom unijom, a koji su glavni razlog slovenske blokade hrvatskih pregovora. Prema Žbogarovom izlaganju radi se o dokumentima u poglavlju [[Poljoprivreda]], [[Sigurnost hrane]], [[veterinarstvo]] i fitosanitarna politika, [[Oporezivanje]], Mrežne infrastrukture, Regionalne politike i strukturnih instrumenata, [[Prava]], slobode i sigurnosti te [[Okoliš]]a.

*U poglavlju Poljoprivreda izričito su, kao hrvatska, navedena sporna naselja na lijevoj obali Dragonje ([[Škrile]], [[Bužin]], [[Škudelini]] i [[Veli Mlin]]).

*U Sigurnoj prehrani, sporno je hrvatsko pozivanje na pomorski zakonik, koji spominje epikontinentalni pojas u [[Jadransko more|Jadranskom moru]].

*U poglavlju o Oporezivanju izričito je naveden granični prijelaz [[Plovanija]], odnosno privremena granična točka kraj Sečovlja, za koju je [[1994.]] tadašnji premijer [[Nikica Valentić]] izričito i pisano potvrdio da ne prejudicira granicu.

*U Infrastrukturi, priložene su karte sa ucrtanom morskom granicom.

*U Regionalnoj politici, sporan je interventni plan u slučaju onečišćenja mora, koji spominje [[ZERP]], a priložena je i karta sa ucrtanom granicom.

*U poglavlju Prava priloženi su dokumenti koji navode granične prijelaze, naveden je prijelaz Plovanija, te navedene katastarske parcele iz katastra koji je nastao nakon [[25. lipnja]] [[1991.]] godine.

*U poglavlju Okoliš, spominje se ZERP te je priložena karta sa ucrtanom morskom granicom.

Ministar Žbogar novinarima je istaknuo kako Slovenija mora zaštiti svoje nacionalne interese, iako odluka oblokadi hrvatskih pregovora sa EU nije bila laka: "Slovenija ne uživa u ovom položaju". Istaknuo je kako Slovenija u slučaju arbitraže o granici neće koristi dokumente koji su nastali nakon 25.lipnja 1991. godine i konferencije na [[Brijuni]]ma<ref>[http://www.seebiz.eu/hr/politika/zbogar-pojasnio-sto-tocno-sloveniju-smeta,33123.html Žbogar pojasnio što točno Sloveniju smeta]</ref>.

=== Francuski prijedlog za deblokiranje ===
Francuska strana ponudila je jednostavan dokument koji bi završio spor. Predsjedatelj Odbora stalnih predstavnika (COREPER) Vijeća ministara vanjskih poslova EU (GAERC), koji je tri dana raspravljao o slovenskim amandmanima na francuski prijedlog za deblokadu pregovora, francuski veleposlanik pri EU [[Pierre Sellal]] rekao je da je “u dodiru sa slovenskim kolegom kako bismo našli odgovarajuće rješenje”. Za francuski je prijedlog 26 zemalja članica, a slovenske amandmane ni jedna zemlja nije prihvatila. Navodno Slovenija u njima čini upravo ono što zamjera Hrvatskoj – predodređuje granicu.
[[Datoteka:Nicolas Sarkozy - Meeting in Toulouse for the 2007 French presidential election 0327 2007-04-12.jpg|desno|mini|250px|[[Nicolas Sarkozy]] pokušao je deblokirati pregovore, no Slovenija je odbila njegov prijedlog]]
"Treba razumjeti da pregovori o pristupanju između EU i Hrvatske ne mogu imati za cilj riješiti dvostrana pitanja Slovenije i Hrvatske. Poštujem slovenski stav, ali ću se potruditi da se pregovorima o pristupanju ne predodredi granica. Ti su pregovori neutralni prema dvostranim i ozemaljskim pitanjima Slovenije i Hrvatske" – višekratno je ponovio<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3202225/index.do Slovenci ne daju da Hrvatska završi pregovore do 2009.]</ref>.

Ako do dogovora ne dođe i ako Slovenija do pristupne konferencije 19. ovog mjeseca bude inzistirala na blokadi, moglo bi se dogoditi da Hrvatska tom prigodom otvori samo poglavlje javnih narudžbi i zatvori tri "neproblematična poglavlja" - prava intelektualnog vlasništva, ekonomska i monetarna politika, te zakonodavstvo o informacijskom društvu i medijima, piše list. No, i u slučaju najpovoljnijeg raspleta, dodaje "Delo", Hrvatska neće moći otvoriti i zatvoriti onoliko poglavlja koliko namjerava, jer Slovenija ima rezerve i oko nekih poglavlja koja nisu vezana na pitanje granice, navodi [[Božo Mešanovič]]. Dopisnica "Večera" iz Bruxellesa [[Darja Kocbek]] na portalu "Razgledi" kritično piše o taktici Pahorove vlade u Bruxellesu, te izražava bojazan da će "hrvatski lobisti" opet biti uspješniji od slovenskih, što je jedan od lajtmotiva njenih dopisa iz Bruxellesa.
Komentirajući izjavu šefa francuske diplomacije Bernarda Kouchnera da ne može nagovijestiti ishod pregovora s Ljubljanom i da ga iznenađuje silovitost kojom se Slovenija i Hrvatska spore oko 25 kilometara mora, ona navodi da je čudi kako to slovenskoj diplomaciji do sada nije uspjelo dokazati svojim europskim partnerima da je za Sloveniju svaki kilometar važan i da to predstavlja nacionalni interes.
"Kako da Slovenija u tom sporu pridobije saveznice i Europsku komisiju kad ni sama ne zna navesti argumente zašto ne može popustiti. Kako da stranci znaju što je naš nacionalni interes, kad to, čini se, ne zna ni naša vlada iako Pahor javnost uvjerava da se je oko nacionalnog interesa ujedinio s opozicijom", navodi "Večerova" dopisnica iz Bruxellesa.<ref>[http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=212787 Slovenci ne vjeruju u ubrzani pristup Hrvatske EU]</ref>.

Ipak, iako nije imao uspjeha u postizanju kompromisa sa Slovenijom, Sarkozy je u drugo [[Irska|Irsko]] glasovanje za [[Lisabonski ugovor]] [[2009.]] ubacio i protokol ulaska Hrvatske u EU. Time je postavio blagi pritisak na Ljubljanu, jer bi u slučaju da ugovor prođe, blokadom Hrvatske Ljubljana blokirala i stupanje ugovora na snagu<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.neurope.eu/articles/91027.php |accessdate=2. veljače 2009. |title=Irish to vote again as Sarkozy presents united EU front |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100417010026/http://www.neurope.eu/articles/91027.php |archivedate=17. travnja 2010. }}</ref>.

== Povezani članci ==
* [[Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

{{Vanjska politika Republike Hrvatske}}
{{Slovenija}}

[[Kategorija:Bilateralni odnosi Republike Hrvatske|S]]
[[Kategorija:Hrvatsko-slovenski odnosi| ]]

Hrvatsko-slovenski odnosi - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica