WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T22:39:17Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 22:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatsko-bugarski ratovi'''-->~~{{Oružani sukob		{{Oružani sukob
	\|naziv=Hrvatsko-bugarski ratovi		\|naziv=Hrvatsko-bugarski ratovi
	\|dio=		\|dio=

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T21:27:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Oružani sukob
|naziv=Hrvatsko-bugarski ratovi
|dio=
|slika=[[Datoteka:Tomislav1.jpg|250px]]
|opis slike=Hrvatska i susjedstvo oko [[925.]] god.
|datum=[[854.]] – [[1000.]]
|mjesto= [[Bosna]]
|povod=
|teritorij= Obje države su imale velike promjene svojih granica, osobito između rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Drina|Drine]]
|ishod= hrvatska pobjeda
|sukobljeni1=[[Datoteka: Croatian Chequy.svg|22px]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)]] [[Hrvatsko Kraljevstvo]]
|sukobljeni2=[[Datoteka: Coat of Arms of the Bulgarian Empire.PNG|22px]] [[Povijest Bugarske|Prvo Bugarsko Carstvo]]
|sukobljeni3=
|zapovjednik1= [[Trpimir]] [[Kralj Tomislav]] [[Svetoslav Suronja]]
|zapovjednik2= [[Boris I.]] [[Alogobotur]] [[Samuilo]]
|zapovjednik3=
|jačina1=
|jačina2=
|jačina3=
|posljedice1=
|posljedice2=
|posljedice3=
|bilješke=
}}
'''Hrvatsko-bugarski ratovi''' bili su serija oružanih sukoba u 9. i 10. stoljeću između '''[[Povijest Hrvatske|Hrvatske]]''' i '''[[Povijest Bugarske|Bugarske]]'''. Tijekom ovih ratova, Hrvatska je sklopila savez s [[Franačka država|Istočnom Franačkom]] i [[Bizantsko Carstvo|Bizantom]] protiv [[Prvo Bugarsko Carstvo|Bugarskog Carstva]].

==Prvi rat==
Sredinom 9. stoljeća, Bugarska je bila dominantna sila na istočnom i srednjem dijelu Balkana. Godine 854., bugarski vladar [[Boris I.]] sklopio je savez s [[Velikomoravska Kneževina|Moravskim]] princom [[Rastislav]]om protiv [[Ludvig Njemački|Ludviga Njemačkog]], vladara [[Franačka država|Istočne Franačke]]. Knez [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], [[Trpimir]], vjeran [[Franačka država|Franački]] [[vazal]], bio je svjestan bugarske opasnosti i njihove ekspanzije prema zapadu koja je nakon osvajanja [[Raška|Raške]] došla do hrvatskih granica. Prema Konstantinu Profirogenetu VII., [[Bugari]] su napali Hrvatsku oko 854. god<ref>[[Konstantin VII. Porfirogenet]], De Administrando Imperio ([[O upravljanju carstvom]]), iz 948. god.</ref>, no postoji mogućnost i da je Ludvig Njemački sponzorirao Trpimirov napad na Bugarsku<ref>К. Грот, Известия о сербах и хорватах, стр. 125.—127.</ref>. Tijekom ovog rata dogodila se samo jedna veća bitka, i to na teritoriju današnje sjeveroistočne [[Bosna i Hercegovina|Bosna]], u kojoj nijedna strana nije ostvarila jasnu pobjedu. Ubrzo su započeti mirovni pregovori između Trpimira i Borisa I. koji su zapečaćeni simboličnom razmjenom darova. Tada je utvrđena granica između Hrvatske i Bugarske na rijeci [[Drina|Drini]] (koja danas čini granicu između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]]).

==Drugi rat==

Bugarski [[car]] [[Simeon]] je vodio dug i mukotrpan rat protiv Bizantskog cara [[Roman I. Lekapen|Romana I.]] od kojega je namjeravo preuzeti Bizantsko Carstvo. Nakon snažnog bugarskog pritiska i pretrpjevši poraz za porazom, Bizantsko Carstvo je ušlo u pregovore s Hrvatskom i Srbijom u želji da ostvari savez protiv Bugara. O ovim planovima, cara Simeona, je izvjestio vladar [[Zahumlje|Zahumlja]], [[Mihajlo Višević]], kojeg su Srbi prognali na otoke zauzevši većinu njegove države. Simeon je poharao srpske zemlje 924. godine i prevarivši srpsku vlastelu, pripojio ih Bugarskom Carstvu. Srpski veliki župan, Zaharija Pribislavljević, pronašao je sklonište na hrvatskom dvoru, kao i veliki broj [[Srbi|Srba]] koji su prebjegli u [[Tomislav]]ovu Hrvatsku. Kako bi privolio kralja Tomislava da se uključi u rat protiv Bugara, Romanos I. je 925. god. odredio da dalmatinski gradovi umjesto Bizantu, od tada porez plaćaju Hrvatskoj državi<ref>Tempore Joannis pape sanctissimo consulatu peragente in provincia Croatorum et Dalmatiarum finibus Tamisclao rege et Michael in suis finibus presidente duce</ref>; od tada je Dalmacija, uključujući većinu gradova i otoka, postala pod upravom Kralja Tomislava i od tada administrativnim dijelom Hrvatske. Također, Zahumljani pod princom Mihajlom, su već 926. god. postali Tomislavovi vazali. Car Simeon je poslao svog vojvodu [[Alogobotur]]a da potjera ostatak Srba prema Hrvatskoj, što je prouzrokovalo njihovu pobunu i rat oko 926. god.

Vrhunac sukoba bila je [[Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine|Bitka u bosanskim planinama]] 27. svibnja 927. godina, kada su hrvatske snage pod vodstvom kralja Tomislava, potpuno uništile bugarske snage vojvode Alogobotura, pobivši većinu bugarskih vojnika. Hrvatska pobjeda je bila tako velika i odlučujuća da su suvremeni izvori uvelike pretjerivali u navodima veličine sukobljene vojske (160,000 hrvatskih snaga nasuprot malo više bugarskih vojnika<ref>Konstantin VII. Porfirogenet, De Administrando Imperio, iz 948. god.</ref>). Ovo je bila jedina bitka koju je car Simeon ikada izgubio. Kako su oba vladara održavali dobre odnose s papom [[Ivan X.|Ivanom X.]], papa je uspio pregovorima da okonča rat ubrzo nakon same bitke. Iako nije došlo do promjena državnih granica sukobljenih strana, Hrvatsko Kraljevstvo je izniklo ojačano iz rata, ne samo vojnom snagom, nego i prirodnim resursima, te je postalo najsnažnijom državom toga razdoblja, sposobnom da podigne značajnu pomorsku flotu.
Na dan bitke, u [[Preslav]]u je preminuo car Simeon, a njegov nasljednik, [[Petar I. Bugarski|Petar I.]] suočio se s unutarnjim nemirima, te borbom za vlast s braćom [[Mihajlo I. Bugarski|Mihajlom]] i Ivanom. Srbi su uspjeli iskoristiti ove sukobe i većina ih se 931. god. uspjela vratiti u svoje domove tijekom obnovljene srbijanske države [[Časlav Klonimirović|Časlava Klonimirovića]], čime je Hrvatska prestala graničiti s Bugarskom.

== Treći rat ==

U drugoj polovici 10. stoljeća Hrvatskom je vladao [[Stjepan Držislav]]. Stjepan je sklopio savezništvo s Bizantskim Carstvom koje ga je zauzvrat priznalo za kralja Hrvatske i njenih posjeda. Nakon njegove smrti [[997.]] godine, njegov sin [[Svetoslav Suronja]] je nastavio probizantsku politiku. Njegova braća [[Krešimir III.]] i [[Gojslav]] nisu htjeli Svetoslava priznati za vladara te su izveli državni udar pitavši bugarskog cara Samuila za pomoć. Samuil se odazvao te prodro u Dalmaciju i razorio Trogir i Split, no Hrvati su ga [[Makedonska opsada Zadra|zaustavili kod Zadra]]. Samuilo je osvojio dosta hrvatskog teritorija te ga dao Krešimiru III. i Gojslavu i tako su ta dvojica pobijedila uz bugarsku pomoć te u potpunosti preuzeli hrvatsko kraljevstvo [[1000.]] godine. Svetoslav je prognan u Mletke, no nakon prevrata vlasti u Mletcima, prognan je u Ugarsku. Smrću [[Ivan Vladislav|Ivana Vladislava]] [[1018.]] Bugarska je pala pod bizantsku vlast, a Krešimir III. i Gojslav su postali bizantski vazali.

== Bilješke ==
{{izvori}}

==Izvori==

*''Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi''. Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950.
*Konstantin Porfirogenet, ''O upravljanju carstvom'', prijevod i komentari Nikola pl. Tomašić (hrvatski), R. [Romilly] J. [James] H. [Heald] Jenkins (engleski), priređivač grčkog izvornika Gyula Moravcsik, Zagreb : Dom i svijet (Biblioteka Povjesnica), 2003. {{ISBN|953-6491-90-7}}.
*Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'', Zagreb 1924.
*Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1975.
*Eduard Peričić, ''Hrvatski kraljevi (Zlatno doba hrvatske povijesti)'', Zadar 2000.
*Nenad Labus, „Tko je ubio vojvodu Erika“, ''Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru'', sv. 42/2000, str. 1-16.
*Ivan Mužić, „Hrvatska povijest devetoga stoljeća“, (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. {{ISBN|978-953-263-034-3}}[http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest.pdf]

[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]
[[Kategorija:Bugarska vojna povijest]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna Makedonija]]
[[Kategorija:Ratovi]]
[[Kategorija:Hrvatski srednjovjekovni ratovi]]
[[Kategorija:Vojna povijest 9. stoljeća]]
[[Kategorija:Vojna povijest 10. stoljeća]]

Hrvatsko-bugarski ratovi - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica