WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T20:45:57Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 20:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatski biblijski prijevodi'''-->~~Najstariji '''prijevodi dijelova Biblije na hrvatski jezik''' su [[lekcionar]]i i [[evanđelistar]]i iz [[14. stoljeće\|XIV. stoljeća]]. Prvi zabilježeni početak prevođenja zbio se 1521., kad je [[Bernardin Frankopan]] dao da se Biblija prevede na hrvatski jezik.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Hrvatski biblijski prijevodi i inačice – od autora do izdanja u: Tragovi tradicije, znakovi kulture. Zbornik u čast Stipi Botici\|author=Zrinka Jelaska\|authorlink=Zrinka Jelaska\|coauthors=\|origdate=\|date=\|chapter=\|chapterurl=\|editor=Evelina Rudan, Davor Nikolić, Josipa Tomašić\|url=\|format=\|edition=2018\|language=\|pages=388\|publisher=Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatsko filološko društvo, Matica hrvatska\|location=Zagreb\|others=\|quote=\|accessdate=22. srpnja 2021.\|isbn=978-953-169-379-0\|id=}}</ref> Pokušaji prijevoda cjelovite Biblije uslijedili su početkom XVI. stoljeća, a do prvih tiskanih cjelovitih prijevoda na hrvatski jezik dolazi tek u [[19. stoljeće\|XIX. stoljeću]].		Najstariji '''prijevodi dijelova Biblije na hrvatski jezik''' su [[lekcionar]]i i [[evanđelistar]]i iz [[14. stoljeće\|XIV. stoljeća]]. Prvi zabilježeni početak prevođenja zbio se 1521., kad je [[Bernardin Frankopan]] dao da se Biblija prevede na hrvatski jezik.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Hrvatski biblijski prijevodi i inačice – od autora do izdanja u: Tragovi tradicije, znakovi kulture. Zbornik u čast Stipi Botici\|author=Zrinka Jelaska\|authorlink=Zrinka Jelaska\|coauthors=\|origdate=\|date=\|chapter=\|chapterurl=\|editor=Evelina Rudan, Davor Nikolić, Josipa Tomašić\|url=\|format=\|edition=2018\|language=\|pages=388\|publisher=Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatsko filološko društvo, Matica hrvatska\|location=Zagreb\|others=\|quote=\|accessdate=22. srpnja 2021.\|isbn=978-953-169-379-0\|id=}}</ref> Pokušaji prijevoda cjelovite Biblije uslijedili su početkom XVI. stoljeća, a do prvih tiskanih cjelovitih prijevoda na hrvatski jezik dolazi tek u [[19. stoljeće\|XIX. stoljeću]].

	== Prijevodi lekcionara i evanđelistara ==		== Prijevodi lekcionara i evanđelistara ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-22T22:24:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

Najstariji '''prijevodi dijelova Biblije na hrvatski jezik''' su [[lekcionar]]i i [[evanđelistar]]i iz [[14. stoljeće|XIV. stoljeća]]. Prvi zabilježeni početak prevođenja zbio se 1521., kad je [[Bernardin Frankopan]] dao da se Biblija prevede na hrvatski jezik.<ref>{{Citiranje knjige|title=Hrvatski biblijski prijevodi i inačice – od autora do izdanja u: Tragovi tradicije, znakovi kulture. Zbornik u čast Stipi Botici|author=Zrinka Jelaska|authorlink=Zrinka Jelaska|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=Evelina Rudan, Davor Nikolić, Josipa Tomašić|url=|format=|edition=2018|language=|pages=388|publisher=Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatsko filološko društvo, Matica hrvatska|location=Zagreb|others=|quote=|accessdate=22. srpnja 2021.|isbn=978-953-169-379-0|id=}}</ref> Pokušaji prijevoda cjelovite Biblije uslijedili su početkom XVI. stoljeća, a do prvih tiskanih cjelovitih prijevoda na hrvatski jezik dolazi tek u [[19. stoljeće|XIX. stoljeću]].

== Prijevodi lekcionara i evanđelistara ==
[[Datoteka:Lekcionar.jpg|desno|mini|Fra Bernardin Splićanin: Pistule i Evanyelya (Lekcionar), 12. ožujka 1495. Najstarija datirana tiskana latinična knjiga na hrvatskom narodnom jeziku, oblika [[splitska čakavština|splitske čakavštine]]]]
[[Datoteka:Biblicke povestnice (1857).JPG|thumb|desno|230px|''Biblička pověstnica,'' vjeronaučni udžbenik ([[1857.]])]]
Najstariji je ''[[Korčulanski lekcionar]]'', manji fragment iz XIV. st. pisan latinicom. Prvi tiskan je [[Lekcionar Bernardina Splićanina]] (Venecija, [[1495.]]), kojega kasnije prerađuje i nadopunjuje [[Ivan Bandulavić]] u svojem djelu ''Pištole i Evanđelja priko svega godišta novo istomačena po razlogu Misala Dvora rimskoga'' (Venecija, [[1613.]]). Uz njega nalazimo i druge lekcionare: '' Ranjinin lekcionar'' (Dubrovnik, [[1508.]]), ''Lekcionar Bartola Kašića'' (Rim, [[1641.]]), kajkavski lekcionari [[Antun Vramec|Antuna Vramca]] ''Postilla po nedelne i godovne dni'' (Varaždin, [[1586.]]), ''Szveti evangeliumi'' [[Nikola Krajačević|Nikole Krajačevića]] (Graz, [[1694.]]) i mnogi drugi do najnovijega hrvatskog lekcionara ''Red čitanja, I–VIII'' (Zagreb, 1969. – 1975.).

== Protestantski prijevodi Biblije ==

U doba reformacije nastojalo se i na hrvatski prevesti cijelu Bibliju. [[Stjepan Konzul Istranin]] i [[Anton Dalmatin]] preveli su i objavili '' Prvi del Novog Testamenta'' i ''Drugi drugi del Novog Testamenta'' (glagoljicom po 1000 primjeraka, Tübingen, 1562. i 1563.; ćirilicom po 1000 primjeraka "za istočne zemlje", Tübingen, 1563.). [[Mihajlo Bučić]] međimurski kalvinski pastor je preveo ''Novi zakon'' ([[1573.]]). ''Stari zavjet'' u cjelini preveli su [[Juraj Juričić]] i [[Juraj Cvečić]], ali su tiskani su samo ''Proroci'' latinicom (1564. u 50 primjeraka, pokusno) i ''Proroci'' glagoljicom (1564. u 50 primjeraka, pokusno).<ref name=Vojnović>prof. dr. sc. fra Tadej Vojnović, PREVOÐENJE CJELOVITE BIBLIJE U HRVATA OD ĆIRILA I METODA DO PRVE TISKANE BIBLIJE 1831. GODINE, Osijek 2006. </ref>

== Prijevodi ostali u rukopisu ==

[[Bartol Kašić]] preveo je cijelo ''Sveto pismo'', na štokavski ijekavski govor grada Dubrovnika (iako je sam bio govornik čakavskog), latinicom 1630., ali ga nije objavio zbog protivljenja [[Kongregacija za širenje vjere|Kongregacije za širenje vjere]]. Rukopisno djelo je objavljeno tek 2000. u Njemačkoj. [[Stjepan Rosa]] je preveo sredinom 18. st. ''Evanđelistar'' i ''Novi Uvjet''. Objavljivanju prijevoda se suprotstavio zadarski nadbiskup [[Matej Karaman]]. Među rukopisne prijevode ubraja se i prijevod s tumačenjima svećenika [[Mihovil Jurjetović Ivakić|Mihovila Jurjetovića Ivakića]] (1794.), ''Poljička Biblija'', na štokavskoj ikavici, zgotovljena vjerojatno 1768., danas se čuva u Arhivu HAZU. Cjeloviti prijevod ''Biblije'' [[Antun Sović|Antuna Sovića]] (Zagreb, 1929. – 1932.), koji nije objavljen iz jezično-političkih razloga. Sović kasnije znatno pomaže u prevođenju Biblije pri izdavačkoj kući Stvarnost.

[[Datoteka:Biblija-kasic.jpg]]

''Rukopis Kašićeva prijevoda "Biblije" ''

== Prijevodi cjelovite Biblije ==
[[Datoteka:Sveto Pismo Novog' Zakona (Sveta evangjelja i Dilla Aposhtolah), 1831.JPG|thumb|right|285px|Prijevod [[Matija Petar Katančić|Petra Katančića]] oz [[1831.]]]]
Prvi prijevod cijele Biblije objavio je franjevac [[Matija Petar Katančić|Petar Katančić]], ''Sveto pismo Staroga zakona, I–VI'', objavljeno posmrtno (posmrtno, Budim, 1831). Potpuni prijevod objavljuje i [[Ivan Matija Škarić]], ''Sveto pismo Staroga i Novoga uvita, I–XII'' (Beč, 1858. – 1861.). Pohrvaćeno su izdanje cjelovitoga ''Svetog pisma'' [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Karadžića]] i [[Đuro Daničić|Đure Daničić]] objavili [[Bogoslav Šulek]] (Zagreb, 1877.) i [[Milan Rešetar]] (Zagreb, 1895.).
[[Josip Stadler]] preveo je ''Sveto pismo Novoga zavjeta'' (Sarajevo, 1895. – 1907.) s opširnim tumačenjem. Njegovo je djelo naumio dovršiti [[Valentin Čebušnik]], ali je objavio samo dva sveska ''Starog zavjeta'', ''Petoknjižje'' i ''Povijesne knjige'' (Zagreb, 1911. i 1913.). Potom slijede: [[Franjo Zagoda]], ''Sveto pismo Novoga zavjeta'' (Zagreb, 1925. i 1938.) [[Ivan Evanđelist Šarić]], ''Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta'' (Sarajevo, 1941. – 1942.; 2. popravljeno izdanje, Madrid, 1959.); [[Ljudevit Rupčić]], ''Novi zavjet'' (Sarajevo, 1961.); [[Bonaventura Duda]], ''Harmonija četiriju evanđelja'' (Zagreb, 1962.).

Veliki prevodilački pothvat je [[Zagrebačka Biblija]] '' Staroga'' i ''Novoga zavjeta'' koji su uredili B. Duda i [[Jure Kaštelan]]. 1. i 2. izdanje izdala je Stvarnost (Zagreb, 1968.), a sljedeća izdanja Kršćanska sadašnjost (Zagreb, 1972. i dalje).

Noviji cjeloviti prijevod Biblije hrvatskim jezikom uradio je [[Tomislav Dretar]] 1998. u Bruxellesu prevevši [[s:Sveto_pismo|s francuskog Ekumenski prijevod Biblije]], dok je najnovije izdanje cijele Biblije na hrvatskom jeziku tzv. Franjevačka ''Biblija'' u kojoj su spojeni prijevodi Silvija Grubišića ''Starog zavjeta'' s hebrejskoga i Gracijana Raspudića ''Novog zavjeta'' s grčkoga jezika. ''Biblija Prijevod Novi svijet'' (Zagreb, 2006.) je također prijevod cijele Biblije.

== Prijevodi pojedinih dijelova Biblije ==

U novije doba dijelove Svetog pisma prevode: B. Duda i Jerko Fućak, ''Novi (Zagreb, 1973. i dalje); [[Tomislav Ladan]], dijelovi ''Novog zavjeta'' (Sarajevo 1985. i dalje); Silvije Grubišić, cijeli ''Stari zavjet'' pod naslovom ''Hrvatska Biblija, I–VIII'' (Chicago, 1975. – 1984.)

== Kajkavski prijevodi ==
[[Datoteka:Psalmi kajkavski.jpg|thumb|desno|250px|Psalmi na kajkavskom od Ignaca Kristijanovića.]]
[[Maksimilijan Vrhovac]] predložio je početkom [[19. stoljeće|19. stoljeće]] prijevod Biblije na [[Kajkavsko narječje|kajkavski]]. Sljedeće knjige su bile prevedene:
* [[Antun Vranić]]: Arfa Davidova (Psalmi) i Lamentacije proroka Jeremije iz [[1816.]] i [[1820.]] godine
* [[Ivan Nepomuk Labaš]]: Knjiga Jobova
* [[Ivan Rupert Gusić]]: Evangeliumi, Djela Apostolska, Poslanice Rimljanima i Korinćanima te Otkrivenje ([[1821.]])
* [[Ivan Krstitelj Birling]]: Poslanica Filipljanima
* [[Stjepan Korolija]] navodno preveo je cijeli [[Novi zavjet]] i [[Tomaš Mikloušić]] bio je također važna osoba u Vrhovčevom planu.
Po smrti biskupa [[Ignac Kristijanović]] probao je nastaviti prijevod kajkavske Biblije. Kristijanovićovi prijevodi su bili:
* Mudrosti ([[1840.]])
* Tobija ([[1846.]])
* Judita ([[1846.]])
* Ivanove poslanice ([[1847.]])
* Knjiga o Ruti ([[1848.]])
* Jona ([[1848.]])
* Petrove poslanice ([[1849.]])
* Jakovljeva poslanica ([[1850.]])
* Judina poslanica ([[1850.]])
* Evanđelja
* Psalmi
* Mudre izreke
* Propovjednik
* Sirah
* Djela Apostolska
* Poslanica Rimljanima
* Poslanice Korinćanima

Nedavno je glumac [[Vid Balog]] preveo Novi Zavjet na kajkavski, djelomično objavljen u časopisu Kaj.

== Čakavski prijevodi ==
Zasada ne postoji potpun prijevod ''Svetoga pisma'' na ijedan od dijalekata čakavskoga dijasistema, no dijelovi ''Novog Zavjeta'' postoje u samoizdanom prijevodu Siniše Vukovića pod naslovom ''Čakavski pištular I-V. '' Za osnovu je poslužio autorov materinji govor Selca na otoku [[Brač|Braču]].

== Gradišćanski prijevodi ==
Kratki prijevodi Biblije na [[gradišćanskohrvatski jezik|gradišćanskohrvatskom jeziku]] su bili već u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] (''Horvaczko Evangyelye,'' [[1732.]]). [[1812.]] godine [[Matijaš Laáb]] preveo je cijeli Novi Zavjet ''(Novi Zakon).'' Rukopis je sada u [[Zagreb]]u. [[1952.]] godine su pripremili [[Martin Meršić]] i [[Ivan Jakšić (prevoditelj)|Ivan Jakšić]] gradišćanski ''Novi Zakon'', kasnije i ''Psalme'', od [[Augustin Blazović|Augustina Blazovića]] ''Knjiga mudrosti.'' [[Štefan Geošić]], negdašnji [[klimpuh]]ski župnik, preveo je ''Stari'' i ''Novi zavjet'' na standardni gradišćanskohrvatski jezik.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.jw.org/hr/biblioteka/biblija/bi12/biblija-online/ Biblija na hrvatskom] – prijevod Novi svijet
*[http://wwwyu.com/izrada/ Biblija na hrvatskom] – prijevod Šarić
*[http://www.ofm.hr/juniorat/index.php?option=com_content&task=view&id=284&Itemid=36 Hrv. franjevačka provincija Sv. Ćirila i Metoda] Kronologija hrvatskih prijevoda Biblije
*[http://www.ks.hr/franjevacka-biblija~1 Franjevačka Biblija]
*[http://www.matica.hr/vijenac/383/Zagrebačka%20Biblija%20je%20čudo/ Zagrebačka Biblija je čudo]

[[Kategorija:Hrvatska književnost]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Hrvatskoj]]

Hrvatski biblijski prijevodi - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica