WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T20:31:05Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 20:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatske kneževine'''-->~~U prva tri [[stoljeće\|stoljeća]] nakon dolaska, društveni i politički život [[hrvati\|Hrvata]] odvijao se u '''dalmatinskoj, panonskoj i neretvanskoj''' kneževini.		U prva tri [[stoljeće\|stoljeća]] nakon dolaska, društveni i politički život [[hrvati\|Hrvata]] odvijao se u '''dalmatinskoj, panonskoj i neretvanskoj''' kneževini.

	Najpoznatiji knez [[Panonska Hrvatska (kneževina)\|Panonske Hrvatske]] [[Ljudevit Posavski\|Ljudevit]], stvarao je velike neprilike i ratne gubitke [[franačka država\|franačkoj državi]] dugi niz godina. Osim Ljudevita (o.[[810.]] – [[823.]]) koji je ostao zapamćen kao prvi veliki borac za [[sloboda\|slobodu]] i nezavisnost [[hrvati\|Hrvata]], spominju se još tri panonsko-hrvatska kneza; [[Vojnomir]] ([[791.]] – o.[[810.]]), [[Ratimir]] ([[829.]] – [[838.]]) i [[Braslav]] ([[880.]] – [[897.]]).		Najpoznatiji knez [[Panonska Hrvatska (kneževina)\|Panonske Hrvatske]] [[Ljudevit Posavski\|Ljudevit]], stvarao je velike neprilike i ratne gubitke [[franačka država\|franačkoj državi]] dugi niz godina. Osim Ljudevita (o.[[810.]] – [[823.]]) koji je ostao zapamćen kao prvi veliki borac za [[sloboda\|slobodu]] i nezavisnost [[hrvati\|Hrvata]], spominju se još tri panonsko-hrvatska kneza; [[Vojnomir]] ([[791.]] – o.[[810.]]), [[Ratimir]] ([[829.]] – [[838.]]) i [[Braslav]] ([[880.]] – [[897.]]).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T10:31:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

U prva tri [[stoljeće|stoljeća]] nakon dolaska, društveni i politički život [[hrvati|Hrvata]] odvijao se u '''dalmatinskoj, panonskoj i neretvanskoj''' kneževini.

Najpoznatiji knez [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]] [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]], stvarao je velike neprilike i ratne gubitke [[franačka država|franačkoj državi]] dugi niz godina. Osim Ljudevita (o.[[810.]] – [[823.]]) koji je ostao zapamćen kao prvi veliki borac za [[sloboda|slobodu]] i nezavisnost [[hrvati|Hrvata]], spominju se još tri panonsko-hrvatska kneza; [[Vojnomir]] ([[791.]] – o.[[810.]]), [[Ratimir]] ([[829.]] – [[838.]]) i [[Braslav]] ([[880.]] – [[897.]]).

Kao prvi [[knez]] [[dalmatinska Hrvatska|Primorske Hrvatske]] spominje se [[Porga]] (poznat i pod imenom Porin) koji je vladao u drugoj polovici [[7. stoljeće|7. st.]] U drugoj polovici [[8. stoljeće|8. st.]] odnosno oko god. [[800.]], knez [[Višeslav]] ratuje protiv [[franci|Franaka]]. Iz njegovog doba sačuvana je krstionica iz stolne crkve u [[Nin]]u. Nakon kneza [[Višeslav]]a, Primorskom Hrvatskom vlada knez [[Borna]] (o.[[810.]] – [[821.]]) koji je zajedno s [[Franci]]ma ratovao protiv tada [[bizant|bizantske]] [[Dalmacija|Dalmacije]], te protiv [[Ljudevitov ustanak|kneza Ljudevita]]. U doba [[borna|Bornina]] nasljednika i sinovca, kneza [[Vladislav]]a ([[821.]] – [[835.]]), započinju stoljetni sukobi između [[hrvati|Hrvata]] i [[mlečani|Mlečana]] za [[Jadransko more]].

Za vrijeme kneza [[Mislav]]a (o.[[835.]] – [[845.]]) i kneza [[Trpimir]]a (o.[[845.]] – [[864.]]), dalmatinsko-hrvatska kneževina sa svojom vojskom postaje sve jača. Djed kralja [[Tomislav]]a, knez [[Trpimir]] bio je velik vladar i žestok ratnik koji je uspješno ratovao s [[Mlečani]]ma, [[Bizant]]icima i [[Bugari]]ma. Kneza [[Trpimir]]a naslijedio je knez [[Domagoj]] (o.[[864.]] – [[876.]]), koji je uspješno vodio ratove protiv [[arapi|Arapa]], [[mlečani|Mlečana]] i [[Bizant]]inaca, te na kraju teški sedmogodišnji rat protiv [[franci|Franaka]] u kojem su [[Hrvati]] pobijedili i izborili potpunu nezavisnost.

Nakon što je uz pomoć [[Bizant]]a protjerao [[Domagoj]]eve sinove ([[876.]] – [[878.]]), knez [[Zdeslav]] ([[878.]] – [[879.]]) doživio je sličnu sudbinu, kad ga je hrvatski narod nezadovoljan njegovom politikom uklonio. Na prijestolje je tada došao knez [[Branimir]] ([[879.]] – o.[[892.]]), koji je odmah zajedno s [[nin]]skim biskupom [[Teodozije]]m poslao pismo [[papa|papi]] Ivanu VIII., u kojem su mu obojica, u svoje i u ime hrvatskog naroda, izrazili odanost i povratak apostolskom prijestolju [[sv. Petar|sv. Petra]]. Pismo je veoma razveselilo papu, čije je pismo-odgovor na našu veliku sreću ostalo sačuvano. U pismu iz god. Godine [[879.]] papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] piše kako je na blagdan Uzašašća Gospodnjega priznao nezavisnost hrvatske države. Poslije [[Branimir]]a, na prijestolje dolazi knez [[Muncimir|Muncimir Trpimirović]], otac posljednjeg hrvatskog kneza i prvog hrvatskog kralja [[Tomislav]]a.

== Vidi još ==
*[[Srednjovjekovna hrvatska država]]
*[[Panonska Hrvatska (kneževina)]]
*[[Primorska Hrvatska (kneževina)]]

[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]

Hrvatske kneževine - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica