Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:22:59Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 169: / Redak 169: @@
 == Vanjske poveznice ==
-{{WProjekti
 * [http://www.hzpp.hr/ Službena stranica HŽ Putničkog prijevoza]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T20:36:46Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 20:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatske željeznice'''-->~~{{Tvrtka		{{Tvrtka
	\| ime = Hrvatske željeznice		\| ime = Hrvatske željeznice
	\| slika = [[Slika:HZ Logo.JPG\|150px\|Logotip HŽ-a]]		\| slika = [[Slika:HZ Logo.JPG\|150px\|Logotip HŽ-a]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T11:00:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Tvrtka
| ime = Hrvatske željeznice
| slika = [[Slika:HZ Logo.JPG|150px|Logotip HŽ-a]]
| vrsta = javno
| osnutak = [[1991.]]
| prestala_postojati =
| osnivači = Republika Hrvatska
| sjedište =
| sjedište_grad = [[Zagreb]]
| sjedište_država = [[Hrvatska]]
| ključneosobe =
| predsjednik =
| konkurencija =
| pokriveno_područje = Republika Hrvatska
| industrija =
| proizvodi =
| usluge = [[Željeznica|željeznički promet]]
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| zaposleni =
| holding =
| divizije =
| podruž =
| vlasnik = [[Republika Hrvatska]]
| slogan =
| web = [http://www.hzinfra.hr HŽ Infrastruktura]<br>[http://www.hzcargo.hr HŽ Cargo]<br>[http://www.hzpp.hr HŽ Putnički prijevoz]
| dodatak =
}}
[[Datoteka:Zgrada Hrvatskih željeznica.jpg|mini|250px|Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu]]
[[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG|mini|180px|[[Parna lokomotiva]] izložena u [[Vinkovci|Vinkovcima]]]]
'''Hrvatske željeznice''' ('''HŽ''') ime je javno prometne tvrtke za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici [[Republika_Hrvatska|Hrvatskoj]].

=== Podjela ===

Podjelom trgovačkog društva HŽ - Hrvatske željeznice d.o.o. osnivaju se trgovačka društva: HŽ Infrastruktura d.o.o., HŽ Putnički prijevoz
d.o.o., HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Vuča vlakova d.o.o. i krovno društvo HŽ-Holding d.o.o. Razdvajanjem od 1. studenog 2012. postoje tri zasebna i samostalna poduzeća:

* '''HŽ Cargo d.o.o.'''
* '''HŽ Putnički prijevoz d.o.o.'''
* '''HŽ Infrastruktura d.o.o.'''

== Povijest ==
Hrvatske željeznice su osnovane [[1990.]] iz bivše [[JŽ]] ("Jugoslavenske željeznice") Zagrebačke Divizije. Vozni park je inicijalno bio onaj zatečen u vrijeme raspada [[SFRJ|Jugoslavije]]. S vremenom je moderniziran, a trenutačno se vrši daljnja modernizacija.

Prva željeznička dionica na području današnje Republike Hrvatske sagrađena je 1860. godine u [[Međimurje (regija)|Međimurju]]: željeznička pruga iz mađarske [[Nagykanizsa|Nagykanizse]] preko [[Čakovec|Čakovca]] i [[Kotoriba|Kotoribe]] vodila je dalje prema Pragerskom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Vrijedi napomenuti da je ta pruga - premda je samo manji njen dio prolazio preko hrvatskog područja (Međimurje je u vrijeme izgradnje pruge bilo dio Hrvatske, da bi u siječnju 1861. godine odlukom Beča bilo priključeno Ugarskoj) izgrađena svega 35 godina nakon prve europske željezničke pruge, koja je 1825. godine bila uspostavljena između gradova Stockton i Darlington u Engleskoj.<ref>[http://www.szz.hr/wp-content/uploads/2012/04/povijest-prve-pruge.pdf "Stotinu i pedeset godina željeznice u Hrvatskoj"], stranice "Savez za željeznicu" (udruga čiji su osnivači sindikati i poduzeća iz željezničkog sektora), posjećeno 8. veljače 2015. god.</ref> Pruge koje su povezivale [[Rijeka|Rijeku]], najznačajniju luku na području Hrvatske, s [[Trst|Trstom]] (te dalje s Bečom), te sa Zagrebom (i dalje s [[Budimpešta|Budimpeštom]]) puštene su u promet 1873. godine.<ref>[http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac "OBILJEŽENA 140. OBLJETNICA PRUGE KARLOVAC - RIJEKA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160513095813/http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac |date=13. svibnja 2016. }}, Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.</ref>

== Infrastruktura ==
[[Datoteka:Railroads in Croatia.gif|mini|400px|Pružna mreža u Hrvatskoj]]
{{glavni|Željezničke pruge u Hrvatskoj}}

U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2.988,796 km željezničkih pruga. Željeznička infrastruktura se sastoji od:

* 2468 km jednokolosiječne pruge
* 254 km dvokolosiječne pruge
* 980 km električne pruge 25kV 50Hz.

=== Sigurosni sustav ===
Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže je 160 km/h.

* Sustav vođenja vlaka: u kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih, elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.
* Automatski sustav zaštite vlaka [[INDUSI (I60)]] (Autostop-uređaj)

==== Usklađivanje i interoperabilnost s europskim željezničkim mrežama ====
U sklopu Europske željezničke politike nastoji se standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje Europskog sustava vođenja vlakova [[ETCS|ETCS (European Train Control System)]], kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava [[GSM-R|Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R)]], ukoliko se želi omogućiti interoperabilnost i na našim prugama, a to je uvjet za paneuropske koridore.

=== Paneuropski koridori ===
Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu tri paneuropska koridora: ogranak Koridora X i ogranke b i c koridora V.

* Koridor X - Savski Marof – Tovarnik
* Koridor Vb - Botovo – Rijeka
* Koridor Vc - Beli Manastir – Slavonski Šamac i južni krak Metković – Ploče

==== Koridor X ====
{{glavni|Željeznička pruga Zagreb – Beograd}}
[[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|Polazak međunarodnog intercity vlaka iz Nove Gradiške]]
[[Željeznička pruga Zagreb – Beograd|Koridor X]] je najvažnija željeznička pruga u Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kad bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovog koridora su [[Zagreb]] i [[Vinkovci]].

Čvorovi prema koridorskim prugama:
* Zagreb – [[Rijeka]] (sjecište s koridorom Vb)
* [[Dugo Selo]] – [[Kotoriba]] (sjecište s koridorom Vb)
* [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] – [[Osijek]] (sjecište s Koridorom Vc)
* [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] – [[Slavonski Šamac]] (sjecište s Koridorom Vc)

Odvojci prema lokalnim prugama:
* [[Banova Jaruga]] – [[Pčelić]] – [[Virovitica]] (ukinut promet zbog lošeg stanja kolosijeka i nedostatka sredstava za održavanje)
* [[Novska]] – [[Sisak]] (obnovljena pruga)
* [[Nova Kapela]]-[[Batrina]] – [[Pleternica]] (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama)
* [[Vinkovci]]-[[Županja]]
* [[Vinkovci]]-[[Vukovar]]
* [[Vinkovci]]-[[Otok]] – granica s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]
* [[Vinkovci]]-[[Osijek]] (pruga puštena u promet)
[[Slika:HZ 6112 001-0 1.jpg|minijatura|lijevo|250px|Novi [[elektromotorni vlak]] [[Končar Elektroindustrija|«Končara»]] za HŽ (na [[InnoTrans]]u 2010. u [[Berlin]]u).]]
==== Koridor Vb ====
Republika [[Mađarska]] – Botovo – [[Koprivnica]] – [[Dugo Selo]] – [[Zagreb]] – [[Karlovac]] – [[Rijeka]]

Do [[2013.]] posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Moravice|Moravica]] u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na cijelom ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, koji je inače normiran napon u cijeloj Hrvatskoj.

Projekt reelektrifikacije odnosno izmjene sustava električne vuče od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Moravice|Moravica]] je završen 23.10.2013. <ref>[http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac "ZAVRŠETAK PROJEKTA IZMJENE SUSTAVA ELEKTRIČNE VUČE"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160513095813/http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac |date=13. svibnja 2016. }}, Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.</ref>, čime cijeli sustav ima jedinstven napon od 25 kV.

==== Koridor Vc ====
Republika [[Mađarska]] – [[Beli Manastir]] – [[Osijek]] – [[Đakovo]] – [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] – [[Slavonski Šamac]] – [[Bosna i Hercegovina]] – Luka [[Ploče]]

Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] do kolodvora [[Slavonski Šamac]] i od granice s [[Bosna i Hercegovina|BiH]] kod [[Metković|Metkovića]] do Luke [[Ploče]]. Elektrifikacija od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] do [[Strizivojna|Strizivojne]]-[[Vrpolje]] je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.

=== Pruga Vinkovci – Osijek ===
{{glavni|Željeznička pruga Vinkovci – Osijek}}

Prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Željeznička pruga Vinkovci – Osijek|pruga Vinkovci – Osijek]] je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina završena je i njezina obnova, pa je pruga [[2009.]] godine ponovno puštena u promet. Tom prugom povezana su dva najvažnija [[Slavonija|slavonska]] grada – [[Osijek]] i [[Vinkovci]], a vožnja vlakom na toj relaciji traje otprilike 30 minuta. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga se brzina ograničava na maksimalno 80 km/h.

=== Željeznica velike brzine ===
Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu [[Zagreb]] – [[Rijeka]], koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima prilagoditi za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen). Kontaktna mreža bi također trebala minimalne zahvate za 200 km/h.

=== Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. ===
Dugoročno su planirani sljedeći zahvati:

==== Remont - nadogradnja ====

* Vinkovci – Tovarnik → ''modernizacija do 160 km/h''
* Bizovac – Osijek – Dalj → ''modernizacija za veće brzine''
* Sunja – Novska → ''modernizacija/remont''
* Perković – Split Predgrađe
* Knin – Perković
* Tunel kroz Učku (Rijeka – Lupoglav) → ''novogradnja zbog spajanja istarskih pruga s ostatkom mreže pruga Hrvatske''
* Zagreb – Sisak → ''moguća nadogradnja drugog kolosijeka''
* Kutina – Novska → ''remont za veće brzine''
* mađarska granica – Dugo Selo → ''izgradnja drugog kolosijeka''

==== Potpuno nove pruge ====

* Nove zagrebačke pruge → ''pružni željeznički prsten da bi se smanjilo opterećenje oko glavnog grada te prigradskog prijevoza''
* Podsused – Samobor – Bregana → ''nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare [[Samobor]]ske uskotračne pruge''
* [[Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac|Sisak-Caprag – Karlovac]] → ''pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga [[rat]]a, većinom je potrebna novogradnja''
* Sisak – Kutina (– Lipovljani) → ''povezivanje dva dijela paneuropskog koridora 10''
* Gradec – Sveti Ivan Žabno → ''nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od [[Bjelovar]]a do Zagreba''
* Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → ogođeno
* Obilaznica [[Bibinje]] – [[Zadar]] → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine

== Vozila u posjedu==

=== Vučna vozila ===
{{glavni|Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj}}

* dizelske lokomotive: [[HŽ_serija_2041|2041]] (Đuran), [[HŽ_serija_2042|2042]] (Đuran), [[HŽ_serija_2043|2043]] (Kramp), [[HŽ_serija_2044|2044]] (Mala karavela),[[HŽ_serija_2061|2061]] (Kennedy, nije u aktivnoj službi), [[HŽ_serija_2062|2062]] (Ličanka, Turnerica), [[HŽ_serija_2063|2063]] (Karavela), [[HŽ_serija_2131|2131]] (Jembach), [[HŽ_serija_2132|2132]] (Pielstick, Jembach)
* električne lokomotive: [[HŽ_serija_1061|1061]] (Žutka), [[HŽ_serija_1141|1141]] (ASEA), [[HŽ_serija_1142|1142]] (Brena)
* dizelski motorni vlakovi: [[HŽ_serija_7121|7121]] (Macosa, Plavac), [[HŽ_serija_7122|7122]] (Šveđan), [[HŽ_serija_7123|7123]] (nagibni -> InterCity Nagibni, ICN), [[HŽ_serija_7022|7022]] (u fazi prototipa)
* električni motorni vlakovi: [[HŽ_serija_6011|6011]] (Gomulka, Litorina), [[HŽ_serija_6111|6111]] (Mađar), [[HŽ_serija_6112|6112]] (Som, dva prototipa)

<gallery>
Datoteka:2062 series locomotive (011).JPG|Serija 2062
Datoteka:Hž 1061 series locomotive (1).jpg|Serija 1061
Datoteka:HŽ series 1141 and 1142 locomotives.JPG|1141 pokraj 1142
Datoteka:Nagibni 2.jpg|mini|230px|Serija 7123 (ICN)
</gallery>

=== Vagoni ===
[[Datoteka:Vagon HŽ Bee (2).jpg|mini|Putnički vagon "Bee"]]
{{glavni|Željeznički vagoni u Hrvatskoj}}

U inventarnom parku Hrvatskih željeznica nalazi se više vrsta putničkih i teretnih vagona.

<gallery>
Datoteka:Vagon HŽ Bee (2).jpg|Putnički vagon "Bee"
Datoteka:Vagon HŽ MDDLm (prijevoz automobila).jpg|Teretni vagon "MDDLm"
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons = Trains of Croatia
|commonshr = Vlakovi u Hrvatskoj
|commonscat = Rail transport in Croatia
|commonscathr = Željeznički promet u Hrvatskoj
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

* [http://www.hzpp.hr/ Službena stranica HŽ Putničkog prijevoza]
* [http://www.hzcargo.hr/ Službena stranica HŽ Carga]
* [http://www.hzinfra.hr/ Službena stranica HŽ Infrastrukture]
* [http://www.hzinfra.hr/infrastrukturni-projekti-dozvole-i-rjesenja HŽ Infrastruktura - Projekti]
* [http://www.hzinfra.hr/izvjesce-o-mrezi-2015 HŽ Infrastruktura - Izvješće o Mreži 2015.]
* [http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/NovanizinskaPrugaBotovo-Zagreb-Rijeka.pdf Prezentacija nove nizinske pruge]
*''[http://tehnika.lzmk.hr/hrvatske-zeljeznice-d-o-o/ HŽ − Hrvatske željeznice d. o. o.]'' Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]]
[[Kategorija:Željeznički promet u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Željezničke tvrtke]]

Hrvatske željeznice - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica