Suradnik10: s hr.wikipedije

2025-05-12T01:12:22Z

s hr.wikipedije

Nova stranica

[[Datoteka:Eurozone participation.svg|thumb|400px|
{{legenda|#003399|20 država članica eurozone.}}
{{legenda|#46a43b|1 članice u tečajnom mehanizmu ERM II bez izuzeća {{malo|([[Bugarska]])}}.}}
{{legenda|#a050ffff|1 članica tečajnog mehanizma ERM II s izuzećem {{malo|([[Danska]])}}.}}
{{legenda|#ffd617|5 država izvan tečajnog mehanizma koje su obvezne pristupiti eurozoni čim zadovolje uvjete konvergencije {{malo|([[Češka]], [[Mađarska]], [[Poljska]], [[Rumunjska]] i [[Švedska]])}}.}}
{{legenda|#F29527|4 države koje koriste euro monetarnim ugovorom {{malo|([[Andora]], [[Monako]], [[San Marino]], i [[Vatikan]])}}.}}
{{legenda|#da2131|2 države koje unilateralno koriste euro {{malo|([[Kosovo]] i [[Crna Gora]])}}.}}
]]
U Hrvatskoj je monetarnoj politici [[euro]] glavna referentna valuta. Dugogodišnja politika [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] je održavanje relativno stabilnog tečaja s eurom. Prije uvođenja eura, funkciju glavne referentne valute imala je [[njemačka marka]].

Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji u načelu je obvezuje na pridruživanje [[Eurozona|eurozoni]] čim se to zadovolje potrebni uvjeti. Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine guverner Hrvatske narodne banke [[Boris Vujčić]] izjavio je kako se nada pridruživanju eurozoni što je prije moguće.<ref name="wsj">{{citiranje weba |last=Thomson |first=Ainsley |date=2013-06-06 |title=Croatia Aims for Speedy Adoption of Euro |url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424127887324063304578525240431831674 |url-status=live |access-date=2021-07-26 |publisher=Wall Street Journal}}</ref> Prije ulaska u eurozonu Hrvatska mora uz ostale kriterije najmanje dvije godine biti članicom [[Europski tečajni mehanizamam|europskog tečajnog mehanizma]] (ERM-II).<ref name="ecb.europa.eu">{{Citiranje časopisa |date=2020-07-10 |title=Communiqué on Croatia |url=https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2020/html/ecb.pr200710_1~88c0f764e7.en.html |language=en |publisher=Europska središnja banka}}</ref> Predsjednik vlade [[Andrej Plenković]] je u studenome 2020. godine izjavio kako Hrvatska namjerava uvesti euro 1. siječnja 2023. godine.<ref>{{Citiranje novina |last=Ilić |first=Igor |date=2020-11-11 |title=Croatia eyes euro adoption in 2023 -PM |editor-last=Donovan |url=https://www.reuters.com/article/croatia-euro-idUSL8N2HX5YH |access-date=2021-07-26}}</ref> i kako je hrvatska vlada prihvatila akcijski plan uvođenja eura u prosincu 2020. godine.<ref>{{citiranje weba |title=Croatia adopts plan for replacing kuna by euro to protect consumer rights |url=http://seenews.com/news/croatia-adopts-plan-for-replacing-kuna-by-euro-to-protect-consumer-rights-725805 |access-date=2021-06-09 |website=seenews.com |language=en}}</ref>

I prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju mnoga su mala poduzeća u Hrvatskoj imala zaduživanja izražena u eurima.<ref>{{citiranje weba |first=Oliver |last=Joy |publisher=CNN |title=Did Croatia get lucky on EU membership? |url=http://edition.cnn.com/2013/01/10/business/croatia-eu-accession |date=21. siječnja 2013.}}</ref> Hrvatski građani euro već koriste u mnoge svrhe, uključujući štednju i neslužbene transakcije. Cijene se često izražavaju u eurima pri kupoprodaji nekretnina, vozila i pri iznajmljivanju smještaja.

Hrvatska je 1. siječnja 2023. godine postala dvadesetom članicom [[Eurozona|eurozone]] i 22. ožujka 2023. [[Europski stabilizacijski mehanizam (ESM)|Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM-a).]]

== Javno mišljenje ==
;Potpora javnosti uvođenju eura<ref>{{citiranje weba |title=Public Opinion 1999–2020 |url=https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/index#p=1&instruments=STANDARD&yearFrom=1999&yearTo=2020 |url-status=live |access-date=11. srpnja 2020. |publisher=[[Europska komisija]]}}</ref>
{{Graph:Chart|width=700|height=200|type=line|xType=date|xAxisFormat=%m/%Y|yAxisMin=0|yAxisMax=100|yAxisTitle=%
|x=2004-10-01,2005-05-01,2005-10-01,2006-03-01,2006-09-01,2007-04-01,2007-09-01,2008-10-01,2009-06-01,2009-10-01,2010-05-01,2010-11-01,2011-05-01,2011-11-01,2012-05-01,2012-11-01,2013-05-01,2013-11-01,2014-05-01,2014-11-01,2015-05-01,2015-11-01,2016-05-01,2016-11-01,2017-05-01,2017-11-01,2018-03-01,2018-11-01,2019-06-01,2019-11-01,2020-07-01
|y=63,59,61,59,63,68,66,65,63,59,67,67,64,63,62,52,61,57,53,56,56,56,54,52,51,43,46,40,42,50,47
|y2=50,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,50
|colors=#8080fe,#80808080,#ae414141}}Godinu dana od uvođenja eura 49% ispitanika izjavilo je u anketi da je to bila loša ideja, a manje od trećine podržalo ju je. Lažni osjećaj niskih cijena ima 77% anketiranih. Više od 80% smatra da su skupoći života u 2023. godini doprinijeli nova valuta, pohlepa trgovaca i zakašnjele mjere obuzdavanja cijena [[Petnaesta Vlada Republike Hrvatske|Vlade Andreja Plenkovića]].<ref>{{Citiranje weba|date=2023-12-09|title=Slobodna Dalmacija - Jesu li se Hrvati navikli na euro? Skoro svi imaju lažni osjećaj niskih cijena, a dvije trećine još preračunava u kune|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/jesu-li-se-hrvati-navikli-na-euro-skoro-svi-imaju-lazni-osjecaj-niskih-cijena-a-dvije-trecine-jos-preracunava-u-kune-1346207|access-date=2023-12-09|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref>

== Status pristupanja ==
Pri prvoj ocjeni uvjeta konvergencije iz svibnja 2014. godine Hrvatska je zadovoljila kriterije vezane uz inflaciju i stabilnost cijena, te uz kamatnu stopu, ali ne i uz javne financije, članstvo u europskom tečajnom mehanizmu i usklađenost zakonodavstva.<ref>{{citiranje weba |date=Travanj 2014. |title=Convergence Report - 2014 |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/european_economy/2014/pdf/ee4_en.pdf |url-status=live |access-date=2021-07-26 |publisher=[[Europska komisija]]}}</ref> Naknadna izvješća objavljena u lipnju 2016., svibnju 2018. i lipnju 2020. godine došla su do istog zaključka. U izvješću objavljenom u lipnju 2022. zaključeno je da je Hrvatska ispunila sve kriterije za uvođenje eura.<ref>{{citiranje weba |date=Lipanj 2022. |title=Croatia and the euro |url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/euro/eu-countries-and-euro/croatia-and-euro_en |url-status=live |access-date=2022-06-11 |publisher=[[Europska komisija]]}}</ref>

{| class="wikitable"
|+Izvješće Europske središnje banke 2022.
! colspan="2" |Uvjet
!Status
|-
|Godišnja stopa inflacije prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP)
|Najviše 4.9%
| style="background:#BEE96F;" |4,7%
|-
|Postupak prekomjernog deficita
|Nema
| style="background:#BEE96F;" |Nema
|-
|Udio proračunskog deficita u BDP-u
|Najviše 3.0%
| style="background:#BEE96F;" | 2,9%
|-
|Omjer državnog duga i BDP-a
|Najviše 60%
| style="background:#FFFF00;" | 79,8% (izuzeto)
|-
|Član europskog tečajnog mehanizma ERM II
|Najmanje 2 godine
| style="background:#BEE96F;" |Da
|-
|Promjena kamatne stope
|Najviše ±15%
| style="background:#BEE96F;" |0,1%
|-
|Dugoročna kamatna stopa
|Najviše 2.6%
| style="background:#BEE96F;" |0,8%
|-
|Zakonodavna usklađenost
|Da
| style="background:#BEE96F;" |Da
|}

== Ciljani datum uvođenja eura ==
Hrvatska narodna banka očekivala je pridruživanje eurozoni dvije do tri godine nakon ulaska u Europsku uniju.<ref name="Vujcic">{{cite news |date=1. srpnja 2006. |title=Vujčić: uvođenje eura dvije, tri godine nakon ulaska u EU |language=hr |newspaper=[[Poslovni dnevnik]] |agency=[[HINA]] |url=http://www.poslovni.hr/16573.aspx |access-date=2011-01-01 |quote=izjava tadašnjeg viceguvernera Borisa Vujčića na Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, lipanj 2006. |archive-date=7. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200107193331/http://www.poslovni.hr/vijesti/vujcic-uvoenje-eura-dvije-tri-godine-nakon-ulaska-u-eu-16573 |url-status=dead }}</ref><ref name="reuters.com">{{citiranje weba |url=http://uk.reuters.com/article/uk-eu-croatia-idUKTRE7591S220110610 |title=Croatia ready to join EU in 2013 – official |work=reuters.com |date=10. lipnja 2011. |access-date=24. srpnja 2021. |archive-date=18. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318110903/https://www.reuters.com/?edition-redirect=uk |url-status=dead }}</ref> No reakcije Europske unije na [[Europska dužnička kriza|financijske krize unutar eurozone]] odgodile su hrvatsko uvođenje eura.<ref>{{citiranje weba |work=Croatian Times |title=No Euro for Croatia before 2017 |url=http://www.croatiantimes.com/news/General_News/2010-05-31/11312/No_Euro_for_Croatia_before_2017 |date=2010-05-31 |access-date=24. srpnja 2021. |archive-date=5. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141105153935/http://www.croatiantimes.com/news/General_News/2010-05-31/11312/No_Euro_for_Croatia_before_2017 |url-status=dead}}</ref> I gospodarsko nazadovanje predstavilo je značajan problem u zadovoljavanju uvjeta konvergencije.<ref>{{citiranje weba |title=Approaching storm. Report on transformation |url=http://www.pwc.pl/pl/publikacje/pwc_approaching_storm_report_on_transformation.pdf |work=www.pwc.pl |access-date=7. rujna 2013.}}</ref> Unatoč željenom brzom pridruživanju, guverner Vujčić je mjesec dana prije ulaska u Europsku uniju priznao kako ne postoji zacrtani datum ulaska u eurozonu.<ref name="wsj"/> U [[Europska središnja banka|Europskoj središnjoj banci]] očekivalo se da će Hrvatskoj biti odobren ulazak u tečajni mehanizam najranije u 2016. godini, čime bi se euro uveo 2019. godine.<ref>{{citiranje weba |title=Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019. |url=http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 |work=www.banka.hr |access-date=7. rujna 2013. |language=hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20140202132257/http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 |archive-date=2. veljače 2014. |url-status=dead}}</ref><ref>{{citiranje weba |title=Croatia country report |url=http://www.rbinternational.com/eBusiness/services/resources/media/826124957350877869-826100030434411352_826101618230137223_826102026788901786-881823428385079668-1-1-NA.pdf |work=rbinternational.com |access-date=7. rujna 2013. |date=Lipanj 2013. |archive-date=19. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019105331/http://www.rbinternational.com/eBusiness/services/resources/media/826124957350877869-826100030434411352_826101618230137223_826102026788901786-881823428385079668-1-1-NA.pdf |url-status=dead }}</ref>

U travnju 2015. godine predsjednica [[Kolinda Grabar-Kitarović]] izjavila je za [[Bloomberg]] kako je uvjerena da će Hrvatska uvesti euro do 2020. godine, a premijer [[Zoran Milanović]] izjavio je na sjednici vlade kako povremene najave datuma uvođenja eura ne treba uzimati ozbiljno, da će Hrvatska ući u eurozonu kada za to bude spremna, te da su kriteriji jasni.<ref name="Croatian target for euro adoption">{{citiranje weba |date=30. travnja 2015. |title=Deficit to fall below 3 pct of GDP, public debt to stop rising by 2017 |url=https://vlada.gov.hr/news/deficit-to-fall-below-3-pct-of-gdp-public-debt-to-stop-rising-by-2017/16907 |url-status=live |publisher=Vlada Republike Hrvatske}}</ref> U studenom 2017. godine premijer [[Andrej Plenković]] rekao je da Hrvatska namjerava pridružiti se tečajnom mehanizmu ERM II do 2020. godine i uvesti euro do 2025. godine<ref>{{citiranje weba |url=https://www.reuters.com/article/us-croatia-euro/croatia-wants-to-adopt-euro-within-7-8-years-prime-minister-idUSKBN1CZ0Q5 |title=Croatia wants to adopt euro within 7-8 years: prime minister |first=Igor |last=Ilic |publisher=[[Reuters]] |date=2017-10-30 |access-date=2017-10-31}}</ref> Predsjednik [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Jean-Claude Juncker]], izjavio je u lipnju 2019. godine kako je "Hrvatska spremna pridružiti se tečajnom mehanizmu".<ref>{{citiranje weba |url=https://uk.reuters.com/article/uk-eu-croatia/eus-juncker-backs-croatia-joining-open-border-schengen-zone-idUKKCN1T81EJ |title=EU's Juncker backs Croatia joining open-border Schengen zone |date=2019-06-07 |access-date=2019-06-09 |publisher=[[Reuters]] |archive-date=18. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318110903/https://www.reuters.com/?edition-redirect=uk |url-status=dead }}</ref>

Pismo namjere o pridruživanju tečajnom mehanizmu koje su potpisali ministar financija [[Zdravko Marić (ekonomist)|Zdravko Marić]] i guverner narodne banke [[Boris Vujčić]] poslano je Europskoj središnjoj banci 5. lipnja 2019. godine,<ref>{{citiranje weba |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2019/07/08/statement-on-croatia-s-path-towards-erm-ii-participation/ |title=Statement on Croatia's path towards ERM II participation |date=2019-07-08 |access-date=2019-07-14 |publisher=Eurogroup}}</ref><ref>{{citiranje weba |date=2019-07-05 |title=Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) |url=https://www.hnb.hr/-/republika-hrvatska-uputila-pismo-namjere-o-ulasku-u-europski-tecajni-mehanizam-erm2- |url-status=live |access-date=2019-07-05 |website=[[Hrvatska narodna banka]] |language=hr}}</ref> čime je ostvaren prvi službeni korak u pristupanju eurozoni. Hrvatska se uz ostale napore pristupanja tečajnom mehanizmu obvezala pristupiti [[Bankovna unija (EU)|bankovnoj uniji]]. Dana 23. studenoga 2019. godine član [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Valdis Dombrovskis]] rekao je kako bi se Hrvatska mehanizmu mogla pridružiti do druge polovice 2020. godine.<ref>{{citiranje weba |url=https://www.total-croatia-news.com/business/39792-erm-ii/ |title=Croatia Could Enter ERM II in Second Half of 2020 |date=2019-11-23 |access-date=2019-12-18 |publisher=Total Croatia news |archive-date=18. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318120607/https://www.total-croatia-news.com/business/39792-erm-ii |url-status=dead }}</ref>

Hrvatska je tečajnom mehanizmu konačno pristupila 10. srpnja 2020. godine. Središnji tečaj kune postavljen je na 7,53450 kuna po euru.<ref name="ecb.europa.eu"/> Zbog uvjeta članstva u mehanizmu od najmanje dvije godine, najraniji mogući datum pristupanja eurozoni je 10. srpnja 2022.

U lipnju 2021. godine premijer Plenković izjavio je da je vladina ambicija ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023. godine.<ref>{{citiranje weba |date=2021-06-28 |title=Four big projects will be completed, reforms will continue in next 3 years |url=https://vlada.gov.hr/news/four-big-projects-will-be-completed-reforms-will-continue-in-next-3-years/32405 |url-status=live |access-date=2021-07-12 |publisher=Vlada Republike Hrvatske}}</ref> Dana 21. lipnja 2021. godine izjavio je da će identifikacijske oznake na hrvatskim kovanicama eura biti motivi: [[Grb Republike Hrvatske|hrvatski šahirani grb]], karta Hrvatske, kuna, [[Nikola Tesla]] i glagoljica.<ref>{{citiranje weba |date=21. srpnja 2021. |title=Plenković otkrio koji hrvatski simboli će biti na eurima: ‘Građani su izabrali - Nikolu Teslu!‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-otkrio-koji-hrvatski-simboli-ce-biti-na-eurima-gradani-su-izabrali-nikolu-teslu-15089738 |url-status=live |access-date=21. srpnja 2021. |website=Jutarnji list |language=hr-hr}}</ref><ref>{{cite news |url=https://balkaninsight.com/2021/07/21/croatias-euro-to-feature-inventor-tesla-claimed-also-by-serbia/ |title=Croatia’s Euro to Feature Inventor Tesla, Claimed Also by Serbia |last=Vladisavljevic |first=Anja |work=BalkanInsight |date=21. srpnja 2021. |access-date=22. srpnja 2021.}}</ref>

== Odabir nacionalne strane hrvatskih kovanica eura ==
Dana 23. lipnja 2021. godine Komisija za novac [[Hrvatska narodna banka|HNB]]-a, koju je predložila Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura, je građanima ponudila pet likovnih rješenja: šahirani grb, geografsku kartu Hrvatske, kunu, glagoljicu i Dubrovnik.

Od 1. do 15. srpnja 2021. godine provedena je web-anketa gdje su građani mogli ocjenjivati ponuđene opcije kao i predložiti dodatni motiv koji nije bio među pet ponuđenih.<ref>{{Citiranje weba|title=Građani će sudjelovati u odabiru motiva na nacionalnoj strani eurokovanica|url=https://www.hnb.hr/-/gradjani-ce-sudjelovati-u-odabiru-motiva-na-nacionalnoj-strani-eurokovanica|access-date=2022-02-08|website=www.hnb.hr|language=hr-HR}}</ref> Usporedno, provedeno je anketno istraživanje na uzroku od 1.000 građana. U web-anketi je sudjelovalo gotovo 50.000 građana. Najveću ocjenu je dobio šahirani grb, zatim geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna i Dubrovnik, koji je dobio znatno manju ocjenu. Također, izneseno je 10.000 slobodnih prijedloga među kojima je uvjerljivo prednjačio motiv Nikole Tesle kojeg je pojedinačno predložilo 2.599 građana, tj. više od 20% svih prijedloga.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla – predloženi motivi za hrvatsku stranu eurokovanica|url=https://www.hnb.hr/-/sahovnica-geografska-karta-hrvatske-kuna-glagoljica-i-nikola-tesla-predlozeni-motivi-za-hrvatsku-stranu-eurokovanica|access-date=2022-02-08|website=www.hnb.hr|language=hr-HR}}</ref>

Dana 21. srpnja 2021. godine Komisija za novac HNB-a je utvrdila konačni prijedlog motiva: šahirani grb, geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna i [[Nikola Tesla]]. Šahirani grb odabran je kao podloga na svim kovanicama, dok su ostali odabrani motivi raspoređeni ovisno o apoenu. Odlučeno je da će na kovanici od 2 € biti prikazana geografska karta Hrvatske, na kovanici od 1 € motiv kune, na kovanicama od 10, 20 i 50 c Nikola Tesla, a na kovanicama od 1, 2, i 5 c glagoljica.<ref name=":0" />

Dana 2. kolovoza 2021. godine [[Hrvatska narodna banka|HNB]] je raspisao otvoreni natječaj za dizajn hrvatske strane euro kovanica, na kojem su mogle sudjelovati sve punoljetne fizičke osobe, a koji su državljani Republike Hrvatske. Natječaj je bio otvoren do 15. rujna 2021. godine.

* Kovanica od 2 €: geografska karta Hrvatske sa šahiranim grbom u pozadini
* Kovanica od 1 €: životinja kuna sa šahiranim grbom u pozadini
* Kovanice od 10, 20 i 50 c: Nikola Tesla sa šahiranim grbom u pozadini
* Kovanice od 1, 2, i 5 c: glagoljica sa šahiranim grbom u pozadini, uz uvjet da najmanje jedan prijedlog dizajna ovog motiva mora sadržavati ligaturno vezana glagoljaška slova Ⱈ (H) i Ⱃ (R) kao jedinstveni tipografski znak za kombinaciju slova "HR".

Obvezni elementi svih kovanica bili su natpis zemlje izdavatelja „HRVATSKA”, godina izdavanja „2023”, te vanjski krug od 12 zvjezdica.<ref>{{Citiranje weba|title=Otvoreni natječaj za izbor dizajna nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu eura i centa|url=https://www.hnb.hr/|access-date=2022-02-08|website=www.hnb.hr|language=hr-HR}}</ref> Natječaj je trajao do 5. rujna 2021.

Dana 4. veljače 2022. godine Vlada RH predstavila je dizajn nacionalne strane budućih kovanica eura, odabranih na otvorenom natječaju HNB-a. Za kovanicu od 2 € odabran je dizajn geografske karte Hrvatske dizajnera Ivana Šivka. Za natpis oboda kovanice odabran je stih „O LIJEPA O DRAGA O SLATKA SLOBODO”. Za kovanicu od 1 € odabran je dizajn kune dizajnera Stjepana Pranjkovića. Za kovanice od 10, 20 i 50 c, odabran je dizajn Nikole Tesle dizajnera Ivana Domagoja Račića. Za kovanice od 1, 2 i 5 c odabran je dizajn glagoljice dizajnerice Maje Škripelj.<ref>{{Cite web|title=Savjet HNB-a: Konačan odabir najuspješnijih prijedloga dizajna za hrvatsku stranu eurokovanica|url=https://www.hnb.hr/-/savjet-hnb-a-konacan-odabir-najuspjesnijih-prijedloga-dizajna-za-hrvatsku-stranu-eurokovanica|access-date=2022-02-07|website=www.hnb.hr|language=hr-HR}}</ref> Svakome od prvorangiranih dizajnera dodijeljena je nagrada od 70.000 kn, dok su drugorangirani radovi nagrađeni s 35.000 kn, a trećerangirani s 20.000 kn.<ref>{{Cite web|title=Savjet HNB-a: Konačan odabir najuspješnijih prijedloga dizajna za hrvatsku stranu eurokovanicOtvoren natječaj za dizajn hrvatske strane eurokovanica|url=https://www.hnb.hr/-/otvoren-natjecaj-za-dizajn-hrvatske-strane-eurokovanica|access-date=2022-02-08|website=www.hnb.hr|language=hr-HR}}</ref>

Nakon što su se na društvenim mrežama i u medijima pojavile sumnje da prvonagrađeni dizajn kovanice od 1 € bez dozvole koristi fotografiju kune koja stoji na grani škotskog fotografa Iaina H. Leacha, Stjepan Pranjković je povukao 7. veljače 2022. godine svoj dizajn za motiv kovanice od 1 €.<ref>{{Cite web|title=Autor eurokovanice s kunom: Odlučio sam povući svoj prijedlog dizajna te se odričem bilo kakvih prava|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/autor-eurokovanice-s-kunom-odlucio-sam-povuci-svoj-prijedlog-dizajna-te-se-odricem-bilo-kakvih-prava-1561347/ |date=2022-02-08|access-date=2022-02-08|website=www.vecernji.hr}}</ref> Radovi istog dizajnera bili su drugorangirani u kategorijama dizajna kovanica od 2 € (karta Hrvatske) i kovanica od 1, 2, i 5 c (glagoljica).

Dana 11. travnja 2022. godine HNB je u ponovljenom dijelu natječaja odabrao nacionalnu stranu kovanice od 1 €. Obzirom na kratak rok, ponovljeni dio natječaja zahtijevao je osim idejnog i izvedbeno rješenje. Autor idejnog rješenja je Jagor Šunde, a suautori izvedbenog rješenja su David Čemeljić i Fran Zekan.<ref>{{Citiranje weba|title=Savjet HNB-a: Odabrano najuspješnije likovno rješenje nacionalne strane Republike Hrvatske na kovanici od 1 eura|url=https://www.hnb.hr/-/savjet-hnb-a-odabrano-najuspjesnije-likovno-rjesenje-nacionalne-strane-republike-hrvatske-na-kovanici-od-1-eura|access-date=2022-05-05|website=www.hnb.hr|language=hr-HR}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija: Monetarna ekonomija]]
[[Kategorija: Međunarodna ekonomija]]
[[Kategorija:Euro]]

Hrvatska i euro - Povijest promjena

Suradnik10: s hr.wikipedije