WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T18:54:11Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 18:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatska enciklopedika'''-->~~[[Datoteka:Paulus Scalichius, Comes Hunnorum Marchio Veronae on frontispiece.jpg\|mini\|Pavao Skalić]]		[[Datoteka:Paulus Scalichius, Comes Hunnorum Marchio Veronae on frontispiece.jpg\|mini\|Pavao Skalić]]
	'''[[Enciklopedika]]''' je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem enciklopedija. Kao [[sinonim]] za enciklopediku koristi se i naziv [[enciklopedistika]]. [[Enciklopedija]] (grč. ἐγκύκλιος παιδεία ''egkýklios paideía'' "sveobuhvatno znanje"), pisano djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, okupljaju i sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima (opća enciklopedija) ili samo znanja određenog područja (specijalna enciklopedija).		'''[[Enciklopedika]]''' je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem enciklopedija. Kao [[sinonim]] za enciklopediku koristi se i naziv [[enciklopedistika]]. [[Enciklopedija]] (grč. ἐγκύκλιος παιδεία ''egkýklios paideía'' "sveobuhvatno znanje"), pisano djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, okupljaju i sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima (opća enciklopedija) ili samo znanja određenog područja (specijalna enciklopedija).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T11:43:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Paulus Scalichius, Comes Hunnorum Marchio Veronae on frontispiece.jpg|mini|Pavao Skalić]]
'''[[Enciklopedika]]''' je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem enciklopedija. Kao [[sinonim]] za enciklopediku koristi se i naziv [[enciklopedistika]]. [[Enciklopedija]] (grč. ἐγκύκλιος παιδεία ''egkýklios paideía'' "sveobuhvatno znanje"), pisano djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, okupljaju i sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima (opća enciklopedija) ili samo znanja određenog područja (specijalna enciklopedija).

==Povijest enciklopedije na hrvatskom jeziku==
[[Leksikografija]] i [[enciklopedistika]] imaju petostoljetnu tradiciju u Hrvata. Sama riječ [[enciklopedija]] u modernom značenju prvi put se javlja baš u Hrvata. [[Pavao Skalić]] je u naslovu svoga djela '''''Encyclopaediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon''''' ([[1559.]]) prvi uporabio riječ enciklopedija u značenju srodnom današnjem. Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] pa sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u Hrvatskoj ima mnoštvo leksikografskih, ali manjkaju prava enciklopedijska djela.

Prvi, nedovršeni moderni pokušaj hrvatske enciklopedije je [[Hrvatska enciklopedija (Zoch)|Hrvatska enciklopedija]], "priručni rječnik sveopćega znanja" [[Ivan Zoch|Ivana Zocha]] i [[Josip Mencin|Josipa Mencina]], tiskana u dva sveska u [[Osijek]]u ([[1887.]] {{--}} [[1890.]]) godine ("A-Bžedusi", "C-Gzel").

Od [[1941.]] do [[1945.]] godine u [[Zagreb]]u je tiskana nedovršena [[Hrvatska enciklopedija]] u pet svezaka ("A-Automobil", "Automaši-Boito", "Boja-Cleveland", "Cliachit-Diktis", "Dilatacija-Elektrika"), glavnog urednika i pokretača [[Mate Ujević]]a koja je po svršetku [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] zbog političkih razloga pala u zaborav. No, to izdanje, Ujević, i njegov tim bili su jezgra oko koje je [[Miroslav Krleža]] okupio Leksikografski zavod [[FNRJ]].

==Enciklopedije na hrvatskom jeziku==
[[Enciklopedija]] kao djelo u kojem se, abecednim ili kakvim drugim metodickim slijedom, okupljaju i sustavno obraduju cinjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima može biti opća ili pak specijalna.
''Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«'' izuzetno je kvalitetno i potpuno izdanje, koje svakodnevno predstavlja dragocjeni izvor informacija, usprkos činjenici da su mnogi tekstovi zastarjeli te da su prisutna određena ograničenja proizašla iz vladajuće ideologije.

===Opće enciklopedije LZ===

U razdoblju [[1945.]] {{--}} [[1990.]] godine izdavanjem [[enciklopedija]] bavio se Jugoslavenski leksikografski zavod u Zagrebu. Zavod je do raspada Jugoslavije objavio tri izdanja svoje opće enciklopedije, prvo kao [[Enciklopedija Leksikografskog zavoda|Enciklopediju Leksikografskog zavoda]] (prvo izdanje [[1956.]] {{--}} [[1964.]], sedam svezaka; drugo izdanje, šest svezaka), a zatim pod imenom [[Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda]] (prvo, tj. ukupno treće izdanje 1977. {{--}} 1988. godine, osam svezaka i jedan dopunski).[[Datoteka:Opca enciklopedija JLZ.jpg|mini|desno|200px|Opća enciklopedija JLZ.]]
U predgovoru, objavljenom u prvom svesku, uredništvo piše: »Kao i sve opće, ili univerzalne enciklopedije, i Opća enciklopedija JLZ predstavlja pokušaj da se što potpunije i što točnije definiraju pojmovi cjelokupnog ljudskog znanja i iskustva. (…) Premda je sveopće širenje znanja i praktičnih iskustava dovelo enciklopedistiku do velike diversifikacije, pa nastaju mnoge posebne, stručne i tematske enciklopedije (likovne, književne, muzičke, tehničke i dr.) – a tu tendenciju slijedi i JLZ – Opća enciklopedija ipak zadržava svoj razlog postojanja, jer ostaje snažna i duboka potreba za sveobuhvatnošću upravo nasuprot fragmentaciji ljudskog znanja i iskustva.«

Godine [[1994.]] tiskan je ogledni arak nove Hrvatske enciklopedije urednika [[Dalibor Brozović|Dalibora Brozovića]] te je [[1999.]] godine tiskan prvi svezak Hrvatske enciklopedije. Od petoga sveska glavni urednik bio je [[August Kovačec]], a od osmoga sveska ([[2006.]]) glavni urednik je [[Slaven Ravlić]]. Godine [[2009.]] izašao je i jedanaesti svezak.

=== Specijalizirane enciklopedije LZ ===
[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] izdao je i sljedeće specijalizirane enciklopedije:

#"[[Medicinska enciklopedija]]" (1957.-1974.) - osam svezaka i dva dopunska
#"[[Pomorska enciklopedija]]" (1954.-1985.) - osam svezaka
#"[[Muzička enciklopedija]]" (1958.-1977.) - tri sveska
#"[[Enciklopedija likovnih umjetnosti]]" (1959.-1966.) - četiri sveska
#"[[Šumarska enciklopedija]]" (1959.-1983.) - dva sveska
#"[[Tehnička enciklopedija]]" (1963.-1997.) - trinaest svezaka
#"[[Poljoprivredna enciklopedija]]" (1967.-1973.) - tri sveska
#"[[Enciklopedija fizičke kulture]]" (1975.-1976.)
#"[[Filmska enciklopedija]]" (1986.-1990.) - dva sveska
#"[[Krležijana]]" (1993.) - tri sveska, personalna enciklopedija Miroslava Krleže
#"[[Enciklopedija hrvatske umjetnosti]]" (1995.-1996.) - dva sveska, ponovljena kao "[[Hrvatska likovna enciklopedija]]" uz [[Vjesnik]] tijekom 2005. godine u osam svezaka.
#"[[Istarska enciklopedija]]" (2005.) - jednosveščana
#"[[Hrvatska književna enciklopedija]]" (2010.-2011.) - četiri sveska

===Opća i nacionalna enciklopedija===

[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] od godine [[1999.]] do 2009. tiskao je ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatsku enciklopediju]]'' u jedanaest svezaka, kao desetogodišnji temeljni nacionalni izdavački i kulturni projekt, i temeljno nacionalno leksikografsko izdanje na koje je zakonski obvezan. Godišnje je tiskan jedan svezak. Svih jedanaest knjiga ukupno sadržava 67 077 članaka na 9320 stranica. Glavni urednik bio je akademik August Kovačec, a zatim Slaven Ravlić.

Posebno, kraće izdanje ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga]]'', glavnog urednika [[Antun Vujić|Antuna Vujića]], izdanje je [[Pro Leksis|Pro Leksisa d. o. o.]] i [[Večernji list|Večernjega lista]]. Od [[2005.]] do kraja [[2007.]] izašlo je 20 planiranih svezaka. Izlazio je jedan svezak mjesečno. Dvadeset svezaka obuhvaća 6000 stranica, 80 000 članaka i 19 000 ilustracija. Ukupna količina teksta u ovom izdanju iznosi oko trećine one u Općoj enciklopediji JLZ koja je izlazila od [[1977.]] do [[1988.]]

===Wikipedija na hrvatskom===

U nastajanju je i [[Wikipedija]], besplatna [[enciklopedija]] sa slobodnim sudjelovanjem uglavnom amaterskih suradnika, dostupna preko interneta, koja u ovom trenutku ima {{NUMBEROFARTICLES}} {{PLURAL:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Wikipedija je višejezična, na [[Web]]u zasnovana enciklopedija slobodnog sadržaja.

==Suvremena internet izdanja==

[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] od svoga osnutka [[1950.]] pa do danas objavio je više od stotinu svezaka enciklopedija, leksikona, atlasa, bibliografija i rječnika. Dolaskom Interneta smanjila se potražnja te je bilo potrebno prihvatiti mogućnosti nove tehnologije. [[Portal znanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža|Portal znanja Leksikografskoga zavoda ''Miroslav Krleža'']] pripremao se više od godine i tek je u svojim početcima.

Sadržaj [[portal]]a trenutačno čini 60 652 članaka i to je sadržaj koji Zavod u cjelini nudi svim korisnicima interneta u Hrvatskoj, naravno i u svijetu, a koji će se od sada stalno nadopunjavati – novim člancima, preuzimanim iz već objavljenih izdanja, ali i novim podacima izravno za portal.

Sadržaj portala sadrži pet izdanja Zavoda uređenih za prikaz i pretraživanje na internetu :
#"[[Hrvatski obiteljski leksikon]]",
#"[[Istarska enciklopedija]]",
#"[[Filmski leksikon]]",
#"[[Nogometni leksikon]]"
#"[[Hrvatski biografski leksikon]]" (izbor članaka).

Ova sva izdanja su međusobno povezana zajedničkim abecedarijem, načinjenim na temelju Hrvatskoga obiteljskog leksikona, koji predstavlja okosnicu portala na koju se povezuju istovjetne natuknice iz ostalih izdanja.
Za osnovno je pretraživanje portala dostupan cjelokupan sadržaj Hrvatskog obiteljskog leksikona, te natuknice iz povezanih izdanja. Trenutačno su na taj način povezane Istarska enciklopedija, Filmski leksikon te članci Hrvatskoga biografskog leksikona, a u osnovni abecedarij portala zasad nisu dodane natuknice koje su specifične za Nogometni leksikon. Sva izdanja dostupna su za pretraživanje korisnicima.

==Leksikografski zavod Miroslav Krleža==

Značajni preokret i procvat enciklopedizma u Hrvatskoj događa se drugoj polovici XX . st. kada se u Zagrebu ([[1950.]]) osniva Leksikografski zavod FNRJ uredbom savezne vlade, kojemu je glavni zadatak stvaranje Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikogafski zavod u to je doba razvio intezivnu izdavačku aktivnost. Svi urednici Opće enciklopedije bili su iz Hrvatske i tiskana je na hrvatskom književnom jeziku. Od [[1991.]] godine Uredbom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] Leksikografski zavod Miroslav Krleža (LZMK) radi kao posebna ustanova od interesa za Republiku Hrvatsku u znanosti i kulturi. [[Datoteka:Leksikografski Zavod Miroslav Krleža.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže u Zagrebu.]]

Njegov je utemeljitelj, direktor i gl. redaktor, [[Miroslav Krleža]] ([[1893.]] – [[1981.]]), koji je od 1950. do 1981. na čelu Zavoda usko surađivao s [[Mate Ujević|Matom Ujevićem]] (1901. {{--}} 1967.), iskusnim hrvatskim enciklopedistom. U razdoblju od [[1950.]] do [[2000.]] LZMK je izdao golem broj leksikografskih, enciklopedijskih, zemljopisnih i kartografskih te praktičnih i popularnih djela, pa se po svom broju (od nekih 240 jedinica) i raznovrsnosti može mjeriti i sa sličnom djelatnošću na najvećim europskim i svjetskim jezicima.

==Vidi još==
*[[Wikipedija na hrvatskome jeziku]]
*[[Leksikon]]
*[[Leksikografija]]
*[[Internetske enciklopedije]]
*[[Pavao Skalić]]

===Povezani članci===
*[[Enciklopedija]]
*[[Enciklopedika]]
*[[Enciklopedijski rječnik]]
*[[Opća enciklopedija JLZ]]

===Literatura===
* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga'' (gl. ur. Antun Vujić) Pro leksis i Večernji list, Zagreb, 2005-2007; {{ISBN|953-7224-00-7}}
* ''Hrvatska enciklopedija'' (gl. ur. Dalibor Brozović) Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999; {{ISBN|953-6036-29-0}}

===Izvori===

http://lzmk.hr/ Web stranice LZ Miroslav Kleza

http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=content&task=view&id=29 Odjel za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za leksikografiju i enciklopediku
===Vanjske poveznice===
* [http://www.lzmk.hr/ Leksikografski zavod Miroslava Krleže]
* [http://www.enciklopedija.hr Hrvatska enciklopedija Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže]
* [http://hol.lzmk.hr Hrvatski obiteljski leksikon]
* [http://enciklopedija.lzmk.hr/index.aspx Portal Leksikografskoga zavoda]
*[http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/text-idx?c=did;cc=did;idno=did2222.0000.004;rgn=main;view=text ''Enciklopedija'', članak D. Diderota iz Francuske enciklopedije]

[[Kategorija:Enciklopedistika]]

Hrvatska enciklopedika - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica