WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T18:45:29Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 18:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatska barokna književnost'''-->~~[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg\|mini\|desno\|232px\|''Suze sina razmetnoga''<small>, naslovnica knjige [[Ivan Gundulić\|Ivana Gundulića]] iz [[1622.]]</small>]]		[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg\|mini\|desno\|232px\|''Suze sina razmetnoga''<small>, naslovnica knjige [[Ivan Gundulić\|Ivana Gundulića]] iz [[1622.]]</small>]]
	'''Hrvatski barok''' je dio europskog [[barok]]a, književnoumjetničkog pravca koji se javlja u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] u [[17. stoljeće\|17. stoljeću]].		'''Hrvatski barok''' je dio europskog [[barok]]a, književnoumjetničkog pravca koji se javlja u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] u [[17. stoljeće\|17. stoljeću]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T12:21:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|mini|desno|232px|''Suze sina razmetnoga'', naslovnica knjige [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] iz [[1622.]]]]
'''Hrvatski barok''' je dio europskog [[barok]]a, književnoumjetničkog pravca koji se javlja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]].

== Društveno-kulturne okolnosti ==
To je razdoblje snažne [[protureformacija|protureformacije]], kao reakcija na [[protestantizam|protestantsku reformaciju]].
U Hrvatskoj, [[protestantizam]] nema većih razmjera, javlja se samo u [[Istra|Istri]], za razliku od [[Rimokatolička Crkva|rimokatolicizma]] koji je široko rasprostranjen na našim prostorima. Zbog toga, hrvatski barok direktno je vezan uz protureformaciju. Osnivaju se [[Isusovci|isusovačke]] škole koje šire duh [[katoličanstvo|katoličke]] obnove. Najstarije su osnovane 1607. u [[Varaždin]]u, [[Požega|Požegi]] i [[Zagreb]]u. Osim isusovaca, djeluju i drugi vjerski redovi: [[pavlini]] te manjim dijelom [[franjevci]].

== Značajke ==
{{Glavni|Barok}}
Značajke hrvatskog baroka jednake su [[Europa|europskom]]: kićenost, gomilanje ukrasa, pobožan i uzvišen stil, religiozne teme, želi se izazvati zadivljenost. U književnosti, u koju ponovno ulaze u [[Renesansa|renesansi]] zaboravljene religiozne teme, to se očituje u bogatoj metaforičnosti, forma postaje bitnija od samog sadržaja.
==Književnost==
U [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]] barok traje tijekom 17.stoljeća. Razvija se više književnih regionalnih krugova, uz vjerske redove: dalmatinsko-dubrovački, kajkavski, slavonski i ozaljski. Dubrovnik ipak ostaje najjače književno središte, u njemu djeluje naš najveći barokni pisac, [[Ivan Gundulić]]. U ovom razdoblju, postaje sve aktualniji problem standardnog, zajedničkog [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]].

===Književni krugovi===

====Dalmatinsko-dubrovački krug====
Glavni predstavnik ovog kruga je naš najveći [[barok]]ni pisac, [[Ivan Gundulić]], koji u mladosti, on piše ''"pjesni tašte i isprazne"'' (nisu sačuvane) i melodrame (sačuvane samo četiri). Kasnije piše uzorne religiozne poeme, ''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'' i, poznatije, ''[[Suze sina razmetnoga]]'', a vrhunac njegova stvaralaštva je viteški ep ''[[Osman]]''.

[[Datoteka:Bunic.jpg|mini|130px|desno|[[Ivan Bunić Vučić]]]]Uz njega, djeluju i:
* [[Junije Palmotić]], koji piše [[melodrama|melodrame]], od kojih je najpoznatija ''Pavlimir'' (priča o unuku kralja Radislava, tema uzeta iz [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisa popa Dukljanina]].
* [[Ivan Bunić Vučić]], autor pjesničke zbirke ''Plandovanja'', u kojoj kombinira [[petrarkizam|petrarkističku]] tradiciju i [[barok]]na obilježja (metafore, kontraste, poredbe, refleksije o prolaznosti).
* [[Ignjat Đurđević]], isusovac, autor zbirke pjesama ''Pjesni razlike'' te poeme ''Uzdasi Mandaljene pokornice''. Iako su ova djela nastala tek u 18. stoljeću, ipak imaju karakteristike barokne književnosti.
* [[Stijepo Đurđević]], rodom iz [[Dubrovnik]]a, pjesnik komične poeme ''Derviš'', parodije na petrarkističko pjesništvo.
* [[Vladislav Menčetić]], Dubrovčanin, autor djela ''Trublja slovinska'', veliča [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]]
* [[Petar Bogašinović]], dubrovački pisac čije je najvažnije djelo ep ''Beča grada obkruženje od cara Mehmeta i kara-Mustafe velikoga vezjera'', u kojem veliča [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] i njegovog oca, carskog generala.
* [[Petar Kanavelić]], pisac većinom religiozne tematike. Životno djelo mu je religiozno-povijesni spjev ''Sveti Ivan biskup trogirski i kralj Koloman'', nastao na temelju legende.
* [[Jerolim Kavanjin]], koji je napisao spjev ''Bogatstvo i uboštvo''.
* [[Rafael Levaković]], podrijetlom iz [[Jastrebarsko]]g, piše na glagoljici djelo ''Nauk karstjanski kratak''.

====Kajkavski krug====
[[Datoteka:Adrianskoga mora sirena.JPG|thumb|220px|Spjev "[[Adrianskoga mora sirena]]" kojeg je [[Petar Zrinski]] objavio 1660. godine]]
[[Datoteka:Putni tovaruš (Croatia).JPG|thumb|150px|Izvorna naslovna stranica "Putnog tovaruša" [[Ana Katarina Zrinska|Ane Katarine Zrinske]] tiskanog u Mlecima 1661. godine]]

Za kajkavski krug, najvažniji je bio isusovac [[Juraj Habdelić]], koji je, od važnijih djela, napisao ''Zrcalo Mariansko'', djelo religiozne i moralističke tematike, crkvenu propovijed ''Pervi oci našega Adama greh'' te kajkavsko-latinski rječnik ''Dictionar''.

====Ozaljski krug====
Za [[Ozalj]]ski krug karakterističan je jezik koji objedinjuje sva tri narječja. To je kajkavski jezik pomiješan sa čakavskim, štokavskim i ikavsko-ekavskim elementima. 
Najvažniji pisci ovog kruga su:
* [[Petar Zrinski]], koji prevodi s [[Mađarska|mađarskog]] ep ''Adrianskoga mora sirena'' (napisao ga je njegov brat, [[Nikola Zrinski]])
* [[Ana Katarina Zrinska]], koja piše molitvenik ''[[Putni tovaruš]]''.
* [[Fran Krsto Frankopan]], koji u zatvoru piše zbirku pjesama ''Gartlic za čas kratiti''. On je također značajan jer je prvi preveo [[Molière]]a na hrvatski jezik.
* [[Ivan Belostenec]], [[pavlini|pavlinski]] redovnik, leksikograf.

====Slavonski krug====
Za ovaj krug značajan je isusovac [[Antun Kanižlić]], koji piše ep ''Sveta Rožalija'', [[pripovijest]] o svetici iz [[Palermo|Palerma]].

==Djelatnost vjerskih redova==
Kao što je već spomenuto, u vrijeme baroka bila su najvažnija tri vjerska reda: [[isusovci]], [[pavlini]] i [[franjevci]]. Svi oni dali su svoj doprinos ponajprije jeziku, ali i književnosti tog vremena.

===Isusovci===
Uz već spomenute [[isusovci|isusovce]] [[Juraj Habdelić|Jurja Habdelića]], [[Ignjat Đurđević|Ignjata Đurđevića]] i [[Antun Kanižlić|Antuna Kanižlića]], značajniji doprinos dali su: 
[[Juraj Križanić]], koji se zalagao za jezik koji je bio mješavina staroslavenskog, ruskog i hrvatskog, i to čakavsko-ikavskog s elementima kajkavštine (sveslavenski jezik) 
[[Bartol Kašić]], autor djela ''Ritual rimski'' u kojem nudi kao standardni jezik novoštokavsku osnovicu uz udjele ostalih narječja. 
Osim njih, važan je i [[Jakov Mikalja]], leksikograf.

===Pavlini===
U Lepoglavi [[1582.]] [[pavlini]] su utemeljili filozofsko-teološki studij koji postaje visokoškolska ustanova [[1671.]] Od pisaca, najznačajniji je [[Ivan Belostenec]]. 
Poznato je i djelo ''Pavlinski zbornik'', zbornik liturgijskih pjesama na kajkavskom, pisan rukom.
[[Datoteka:Jesuitinas.jpg|mini|Simbol [[isusovci|isusovačkog]] reda.]]

===Franjevci===
[[Franjevci]] književnu i kulturnu djelatnost najviše razvijaju u Bosni, gdje djeluju:
* [[Matija Divković]], autor tekstova ''Beside''.
* [[Ivan Bandulović]], čije je glavno djelo lekcionar ''Pištole i evanđelja'' (tiskano latinicom).
* [[Pavao Mošunjanin Posilović]], vjerski pjesnik i prozaist.
* [[Ivan Ančić]], pisac vjersko-poučnih djela, najpoznatije je ''Vrata nebeska i život vični''
(i drugi).

==Znanstvena književna djelatnost==
[[Datoteka:Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg|mini|100px|lijevo]]U tom razdoblju nastaje velik broj znanstvenih djela, najviše leksikografskih, zbog problematike standardnog književnog jezika
* [[Ivan Lucić]] piše prvu znanstvenu hrvatsku povijest, na latinskom jeziku, ''De regno Dalmatiae et Croatiae''.
* [[Ivan Belostenec]], pavlinski redovnik i pripadnik ozaljskog kruga, piše dvojezični kajkavsko-latinski rječnik ''[[Gazophylacium (rječnik)|Gazophylacium]]''.
* [[Jakov Mikalja]], autor hrvatsko-talijansko-latinskog rječnika ''Blago jezika slovniskoga'' i pisac prvog objavljenog hrvatskog pravopisa ''Ortografija jezika slovinskog''
* [[Bartol Kašić]], čije je najvažnije djelo ''[[Institutionum linguae Illyricae]]'', '''prva hrvatska gramatika''', objavljena u [[Rim]]u na latinskom jeziku.

==Likovna umjetnost==
{{Glavni|Likovna umjetnost u Hrvatskoj}}
Tijekom 17. i 18. st. razvija se bogata kulturna baština. U sjevernoj Hrvatskoj, [[Slavonija|Slavoniji]], a manjim dijelom i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] niču brojna i vrijedna djela barokne arhitekture.

== Arhitektura ==

== Glazba ==

== Vanjske poveznice ==
*Marko Dragić: [http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_barok.pdf Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost)], fakultetski priručnik, Split, 2006., {{ISBN|978-953-7395-02-5}}

[[Kategorija:Hrvatska umjetnost]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]

Hrvatska barokna književnost - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica