WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T08:08:35Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 08:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hittorfov prijenosni broj'''-->~~[[datoteka:Daniellov članak 2.png\|mini\|desno\|300px\|Kod [[John Frederic Daniell\|Daniellovog]] članka elektrode nisu bile u istom [[elektrolit]]u (bakrena u otopini [[Bakrov(II) sulfat pentahidrat\|bakrova sulfata]], cinkova u otopini [[cinkov sulfat\|cinkova sulfata]]), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom.]]		[[datoteka:Daniellov članak 2.png\|mini\|desno\|300px\|Kod [[John Frederic Daniell\|Daniellovog]] članka elektrode nisu bile u istom [[elektrolit]]u (bakrena u otopini [[Bakrov(II) sulfat pentahidrat\|bakrova sulfata]], cinkova u otopini [[cinkov sulfat\|cinkova sulfata]]), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom.]]

	[[datoteka:Electrona in crystallo fluentia.svg\|mini\|desno\|300px\|[[Električna struja]] je usmjereno [[gibanje]] slobodnih [[elektron]]a.]]		[[datoteka:Electrona in crystallo fluentia.svg\|mini\|desno\|300px\|[[Električna struja]] je usmjereno [[gibanje]] slobodnih [[elektron]]a.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T05:31:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Daniellov članak 2.png|mini|desno|300px|Kod [[John Frederic Daniell|Daniellovog]] članka elektrode nisu bile u istom [[elektrolit]]u (bakrena u otopini [[Bakrov(II) sulfat pentahidrat|bakrova sulfata]], cinkova u otopini [[cinkov sulfat|cinkova sulfata]]), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom.]]

[[datoteka:Electrona in crystallo fluentia.svg|mini|desno|300px|[[Električna struja]] je usmjereno [[gibanje]] slobodnih [[elektron]]a.]]

'''Hittorfov prijenosni broj''' (oznake ''t<sub>–</sub>'' i ''t<sub>+</sub>'') relativna je mjera [[brzina|brzine]] kojom se [[ion]] nekog [[elektrolit]]a pri [[elektroliza|elektrolizi]] giba prema [[anoda|anodi]], odnosno [[katoda|katodi]]. Hittorfov prijenosni broj dan je omjerom brzine [[anion]]a ''v'' (ili [[kation]]a ''u'') i zbroja brzina aniona i kationa, to jest Hittorfov prijenosni broj aniona:

:<math> t_- = \frac{v}{u+v} </math>

i Hittorfov prijenosni broj kationa:

:<math> t_+ = \frac{u}{u+v} </math>

gdje je:

:<math> t_+ + t_- = 1 </math>

Primjerice, u otopini [[Natrijev klorid|natrijeva klorida]] ili [[Kuhinjska sol|kuhinjske soli]] (NaCl) u [[voda|vodi]] jednak je broj pozitivnih iona [[natrij]]a i negativnih iona [[klor]]a. Ioni klora imaju veću [[električna pokretljivost|električnu pokretljivost]] te stoga prenose više od polovice [[električna struja|električne struje]]. <ref> '''Hittorf , Johann Wilhelm''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25786] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Elektronska teorija ==
Poznato je da su najmanje čestice [[Materija|materije]] [[molekule]] i [[atom]]i. Međutim, atom nije nedjeljiv, kako se prije to mislilo, već se sastoji od [[atomska jezgra|atomske jezgre]] oko koje kruže velikim [[brzina]]ma još manje čestice koje se zovu elektroni. Atom možemo usporediti sa [[Sunčev sustav|Sunčevim sustavom]] u kojem [[planet]]i kruže oko [[Sunce|Sunca]]. Atomi su sastavljeni od atomske jezgre i elektrona koji kruže oko te jezgre, samo se međusobno razlikuju po veličini jezgre i po broju elektrona. Najjednostavniji atom je atom [[Kemijski element|kemijskog elementa]] [[vodik]]a kod kojeg oko jezgre kruži samo jedan elektron. Najveći je atom koji se nalazi u prirodi atom elementa [[uranij]]a kod kojeg oko jezgre kruže 92 elektrona.

Elektron je najsitnija negativna čestica u atomu, to jest on je negativno električan, dok je atomska jezgra pozitivno električna.

Ima [[tvar]]i kod kojih su elektroni u atomu čvrsto vezani uz atomsku jezgru tako da se ne mogu od nje odijeliti na jednostavan način. Te tvari nisu sposobne za vođenje elektriciteta ([[električni izolator]]i). [[Kovine]] imaju takav sastav da kod njih nisu svi elektroni vezani uz atomsku jezgru, već ima i slobodnih elektrona koji se lako gibaju između molekula kovine. [[Električna struja]] je usmjereno gibanje slobodnih elektrona.

Ako neko [[fizikalno tijelo]] ima potpun broj svojih elektrona, kaže se da je to tijelo električni neutralno. Zbog različitih okolnosti atom nekog tijela može izgubiti nešto od svojih slobodnih elektrona, pa će ostatak atoma biti pozitivno električan. U protivnom slučaju, ako atom primi nešto suvišnih elektrona, on će biti negativno električan. Ovakvi, električki nabijeni atomi, bilo pozitivno ili negativno, zovu se [[ion]]i. Ima, dakle, pozitivnih i negativnih iona. Pozitivni ioni zovu se kationi jer se gibaju prema negativnoj [[elektroda|elektrodi]] ili katodi, a negativni ioni zovu se anioni jer se gibaju prema pozitivnoj elektrodi ili anodi. [[Ioniziranje|Ionizirani]] mogu biti ne samo pojedini atomi nego i međusobno povezane grupe od dva ili više atoma. To su složeni ili kompleksni ioni. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Fizikalna kemija]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]

Hittorfov prijenosni broj - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica