WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T07:44:05Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Histon'''-->~~[[Datoteka:Nucleosome_structure.png\|mini\|desno\|250px\|Shematski prikaz sastavljanja histona u nukleosom]]		[[Datoteka:Nucleosome_structure.png\|mini\|desno\|250px\|Shematski prikaz sastavljanja histona u nukleosom]]
	'''Histoni''' su [[bjelančevine]], tj. bazični [[protein]]i (grade ih bazične [[aminokiselina\|aminokiseline]] [[arginin]] i [[lizin]])<ref name=Pavlica>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl15.html Mrežni udžbenik iz genetike] Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''15. poglavlje: Eukariotski kromosom'' (pristupljeno 29. srpnja 2020.)</ref> koje pronalazimo u [[stanična jezgra\|jezgri]] [[stanica\|stanice]], a služe kako bi se lanac [[DNK]] mogao uspješno [[kondenzacija DNK\|kondenzirati]] u [[kromosom]]e.		'''Histoni''' su [[bjelančevine]], tj. bazični [[protein]]i (grade ih bazične [[aminokiselina\|aminokiseline]] [[arginin]] i [[lizin]])<ref name=Pavlica>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl15.html Mrežni udžbenik iz genetike] Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''15. poglavlje: Eukariotski kromosom'' (pristupljeno 29. srpnja 2020.)</ref> koje pronalazimo u [[stanična jezgra\|jezgri]] [[stanica\|stanice]], a služe kako bi se lanac [[DNK]] mogao uspješno [[kondenzacija DNK\|kondenzirati]] u [[kromosom]]e.
	Postoje histoni H1, [[H2A (histon)\|H2A]], [[H2B (histon)\|H2B]], [[H3 (histon)\|H3]] i [[H4 (histon)\|H4]].<ref name=Pavlica/> Po dva histona H2A, H2B, H3 i H4 (8 ukupno), zajedno s DNK, čine [[nukleosom]], a histon [[H1 (histon)\|H1]] pomaže slagati nukleosom u kondenzirani oblik DNK, t.j. [[kromatin\|kromatinsko]] ([[solenoid (DNK)\|solenoidno]]) vlakno.		Postoje histoni H1, [[H2A (histon)\|H2A]], [[H2B (histon)\|H2B]], [[H3 (histon)\|H3]] i [[H4 (histon)\|H4]].<ref name=Pavlica/> Po dva histona H2A, H2B, H3 i H4 (8 ukupno), zajedno s DNK, čine [[nukleosom]], a histon [[H1 (histon)\|H1]] pomaže slagati nukleosom u kondenzirani oblik DNK, t.j. [[kromatin\|kromatinsko]] ([[solenoid (DNK)\|solenoidno]]) vlakno.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T08:43:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Nucleosome_structure.png|mini|desno|250px|Shematski prikaz sastavljanja histona u nukleosom]]
'''Histoni''' su [[bjelančevine]], tj. bazični [[protein]]i (grade ih bazične [[aminokiselina|aminokiseline]] [[arginin]] i [[lizin]])<ref name=Pavlica>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl15.html Mrežni udžbenik iz genetike] Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''15. poglavlje: Eukariotski kromosom'' (pristupljeno 29. srpnja 2020.)</ref> koje pronalazimo u [[stanična jezgra|jezgri]] [[stanica|stanice]], a služe kako bi se lanac [[DNK]] mogao uspješno [[kondenzacija DNK|kondenzirati]] u [[kromosom]]e.
Postoje histoni H1, [[H2A (histon)|H2A]], [[H2B (histon)|H2B]], [[H3 (histon)|H3]] i [[H4 (histon)|H4]].<ref name=Pavlica/> Po dva histona H2A, H2B, H3 i H4 (8 ukupno), zajedno s DNK, čine [[nukleosom]], a histon [[H1 (histon)|H1]] pomaže slagati nukleosom u kondenzirani oblik DNK, t.j. [[kromatin|kromatinsko]] ([[solenoid (DNK)|solenoidno]]) vlakno.
Histoni se dijele u dvije skupine. H2A, H2B, H3, H4 su nukleosomalni histoni, a jedini pripadnik druge skupine je histon H1.

Histoni pakiraju i stabiliziraju DNK tako što se udružuju s njom. Histonske oktamere povezuje [[DNK spona]] u [[nukleosom]]<ref>[https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/Jezgra_i_organizacija_nasljedne_tvari%5B3%5D.ppt Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu] ''Jezgra i organizacija nasljedne tvari'', slajd 9 (pristupljeno 24. ožujka 2017.)</ref> u eukariotskom kromosomu, tj. dvolančana DNK omotana oko čini nukleosom, koji je osnovna građevna jedinica [[kromatin]]a.<ref name=Pavlica/>

Ako je DNK [[pakiranje DNK|pakirana]] s histonima u nukleosome, stopa [[Transkripcija (biologija)|prepisivanja]] je niža nego kod DNK bez nukleosoma. Područja DNK koja nisu povezane s histonima u nukleosome nazivaju se [[nukleazno hipersenzitivno mjesto|nukleazna hipersenzitivna mjesta]] (NHM). Ta su mjesta važna u [[Replikacija DNK|replikaciji]] i prepisivanju DNK i osjetljiva su na razgradnju [[nukleaza]].<ref name=Pavlica/>

Uklonivši histone iz kromosoma dobije se bjelančevinska struktura nalik na skelu, koju tvore nehistonske bjelančevine. Te bjelančevine sudjeluju u replikaciji, [[Popravak DNK|popravku]] i transkripciji.<ref name=Pavlica/>

Histonske bjelančevine dio su eukariotskog kromosoma.<ref name=Pavlica/>

== Referencije ==
*Pavlica, Mirjana. [http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori82.htm Odgovori na postavljena pitanja iz biologije], E mail škola mladih znanstvenika, Biologija, PMF Zagreb
{{izvori}}

{{mrva-biol}}

[[Kategorija:Bjelančevine]]
[[Kategorija:Stanična jezgra]]

Histon - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica