Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Fizička geografija' u 'Kategorija:Fizički zemljopis'

2025-06-13T00:52:28Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Fizička geografija' u 'Kategorija:Fizički zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 00:52
Redak 191:		Redak 191:
	* [http://www.rgn.hr/~smihalic/nids_snjezanamihalic/11_poglavlje.pdf Pojava i utjecaj podzemne vode - .pdf]		* [http://www.rgn.hr/~smihalic/nids_snjezanamihalic/11_poglavlje.pdf Pojava i utjecaj podzemne vode - .pdf]

	[[Kategorija:~~Fizička geografija~~]]		[[Kategorija:Fizički zemljopis]]
	[[Kategorija:Hidrologija\| ]]		[[Kategorija:Hidrologija\| ]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T06:04:06Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 06:04
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hidrološki ciklus'''-->~~[[Datoteka:Kru%C5%BEenje_vode-hidrolo%C5%A1ki_ciklus.png\|mini\|400px\|Slika objašnjava osnovne procese kruženja vode u [[Zemlja\|zemljinom]] hidrološkom sustavu.]]		[[Datoteka:Kru%C5%BEenje_vode-hidrolo%C5%A1ki_ciklus.png\|mini\|400px\|Slika objašnjava osnovne procese kruženja vode u [[Zemlja\|zemljinom]] hidrološkom sustavu.]]

	'''Hidrološki ciklus''' je stalni proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja [[Voda\|vode]] na [[Zemlja\|zemlji]]. Zemlja se smatra zatvorenim hidrološkim sustavom. Hidrološkim se ciklusima bavi [[hidrologija]].		'''Hidrološki ciklus''' je stalni proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja [[Voda\|vode]] na [[Zemlja\|zemlji]]. Zemlja se smatra zatvorenim hidrološkim sustavom. Hidrološkim se ciklusima bavi [[hidrologija]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T05:30:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Kru%C5%BEenje_vode-hidrolo%C5%A1ki_ciklus.png|mini|400px|Slika objašnjava osnovne procese kruženja vode u [[Zemlja|zemljinom]] hidrološkom sustavu.]]

'''Hidrološki ciklus''' je stalni proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja [[Voda|vode]] na [[Zemlja|zemlji]]. Zemlja se smatra zatvorenim hidrološkim sustavom. Hidrološkim se ciklusima bavi [[hidrologija]].

Najjednostavnije tumačenje hidrološkog ciklusa je da djelovanjem [[Sunce|sunčeve]] toplinske energije voda stalno isparava sa površine [[ocean]]a, [[more|mora]] i drugih kopnenih i vodenih površina. Te se pare dižu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]] gdje se [[Kondenzacija|kondenziraju]] i padaju na zemlju tvoreći novi ciklus kretanja voda. Pri takvoj cirkulaciji ukupna količina vode na [[Zemlja|Zemlji]] ostaje nepromijenjena.

== Osnovni procesi kruženja vode ==

* Osnovni procesi kruženja vode u zemljinom hidrološkom sustavu su:
** [[Oborina|oborine]] - '''p'''ercipitation '''P'''
** [[isparavanje]] – '''e'''vaporation '''E'''
** otjecanje – '''o'''utflow '''O'''
** transpiracija – '''t'''ranspiration '''T'''
: pri tome u jednom trenutku vrijedi relacija <math>\ P = E+O </math> kada je <math> \Delta H=0.</math>.

== Zalihe vode - značajne retencije==

Kada pričamo o kruženju [[Voda|vode]] kao o hidrološkom procesu logika nam nalaže, a i prirodno je da se uvijek određene količine vode zadržavaju na pojedinim za to pogodnim područjima. Na taj način imamo oceane, rijeke, prirodne i umjetne akumulacije, ledenjake i slično. Najveća zaliha vode ili vodeni rezervoar su mora i oceani. Mora i oceani zauzimaju <math> 97\% = 1.320 x 10^6 km^3</math> od ukupne količine vode na zemlji - <math> (1.360 x 10^6 km^3)</math>. Ostatak je <math> 3\% = 40 x 10^6 km^3</math> i taj postotak zauzima slatka voda.

Zanimljivo je da od ukupne količine slatke vode 75% zauzimaju led i snijeg, 24,5% zauzimaju podzemne vode i 0,5% zauzimaju ostale vode.

{| class="wikitable" style="margin-left:1em; text-align:center" align="right"
|+ '''Volumni udio ukupne količine vode na zemlji odnosno vodne zalihe u jednom ciklusu kruženja vode'''
! style="text-align:left" valign="top"| Prirodno područje retencija || Volumni udio vode ([[1 E+15 m³|106 km³]]) || valign="top"|Postotak od ukupne količine vode na zemlji.
|-
| style="text-align:left"|Oceani
|1370
|97.25
|-
| style="text-align:left" |Ledene sante i glečeri
|29
|2.05
|-
| style="text-align:left" |Podzemna voda
|9.5
|0.68
|-
| style="text-align:left" |Jezera
|0.125
|0.01
|-
| style="text-align:left" |Vlaga u tlu
|0.065
|0.005
|-
| style="text-align:left" |Atmosfera
|0.013
|0.001
|-
| style="text-align:left" |Brzaci i rijeke
|0.0017
|0.0001
|-
| style="text-align:left" |Biosfera
|0.0006
|0.00004
|}

[[Datoteka:Udio vode.png|mini|300px| Skica prikazuje udio slane i slatke vode na zemlji.]]

=== Vodna Bilanca ===
Vodna bilanca je rezultat analize hidroloških procesa kao dijelova hidroloških ciklusa na određenom prostoru u određenom vremenu.

Vodnom bilancom ili balansom voda se kvantitativno (količinski) opisuje hidrološki ciklus i njegove komponente, a zasniva se na općem konceptu održanja mase.

<center>
<math>\ dW= U - I.</math>
</center> gdje je;

* <math>\ dW </math>- promjena mase u ograničenom prostoru
* <math>\ U</math> - [[masa]] koja je ušla u taj prostor u određenom [[Vrijeme (fizika)|vremenu]] - predstavlja oborine kao ulaznu veličinu
* <math>\ I</math> - masa koja je izašla iz tog prostora u određenom vremenu - predstavlja isparavanje i otjecanje kao izlaznu veličinu
** ''pod prostor podrazumijevamo jedan dio zemljine [[Površina|površine]]'', ali gornje postavke mogu vrijediti na svim razinama - od globalne do lokalne, od velikih prirodnih sustava npr. Zemlja do pojedinačnih vodnogospodarskih sustava za transformaciju ili/i korištenje voda.
:::Iz gore navedenog vrijedi sljedeća jednadžba promjene vodnih količina na nekom prostoru:
<center>
<math>\ U-I=\pm \Delta H</math>
</center>
** za slučaj kada je promjena vodnih količina na nekom prostoru jednaka nuli, odnosno <math>\ \Delta H=0.</math> tada vrijedi: <center> <math>\ P = E+O_1+O_2. </math></center> Gdje su <math>O_1</math> i <math>O_2</math> brzo i sporo površinsko otjecanje. Odnosno ulazna vrijednost je jednaka izlaznoj. Točno onoliko koliko je palo kiše ili doteklo vode toliko je i oteklo i/ili isparilo bez zadržavanja.

==== Jednadžba vodne bilance ====

<center>
<math>\ H+Q_{dd}+Q_{bd}-E-Q_{do}-Q_{bo}=\pm \Delta V</math>
</center> gdje;

* <math>\ H </math>- predstavlja volumen ukupne oborine
* <math>\ Q_{dd}</math> - predstavlja volumen ukupnog i direktnog dotoka s drugih područja - ''(brzi površinski dotok)''
* <math>\ Q_{bd}</math> - predstavlja volumen ukupnog baznog dotoka s drugih područja ''(spori podzemni dotok)''
* <math>\ E</math> - predstavlja volumen ukupnog isparavanja
* <math>\ Q_{do}</math> - predstavlja volumen ukupnog i direktnog otjecanja na druga područja - ''(brzo površinsko otjecanje)''
* <math>\ Q_{bo}</math> - predstavlja volumen ukupnog i baznog otjecanja na druga područja - ''(sporo podzemno otjecanje)''
* <math>\ \Delta V</math> - ukupna promjena volumena vode

 
[[Datoteka:Vodna_bilanca.png|mini|400px|središte| Grafički prikaz vodne bilance.]]

==== Globalna vodna bilanca za svijet ====

* za dio kopna koje se u more drenira vodotocima, [[evapotranspiracija]] je <math>\ E_{TP}</math>.
: <math>\ E_{TP}=P_P-R_P</math>. Gdje su: <math>\ P_P</math> - oborine s tog dijela kopna, a <math>\ R_P</math> - ukupne protoke vodotoka s tog dijela kopna.
* za dio kopna koji se ne drenira evapotranspiracija je <math>\ E_{TA}</math>.
: <math>\ E_{TA}=P_A</math>. Gdje su: <math>\ P_A</math> - oborine s tog dijela kopna
* za more evapotranspiracija je <math>\ E_{M}</math>.
: <math>\ E_{M}=P_M+R_P</math>. Gdje su: <math>\ P_M</math> - oborine na moru

** Iz gore navedenog proizlazi da je za svijet evapotranspiracija <math>ET</math> jednaka palim oborinama <math>P</math>
:<math>\ ET= E_{TP}+E_{TA}+E_M=P_P+P_A+P_M=P</math>

==== Globalne vrijednosti vodne bilance za svijet====

Ispod su navedene prosječne vrijednosti. Prikazani bilančni iskaz je prosječan i nisu uzete u obzir podzemne vode i sadržaj vlage u tlu.

* za dio kopna koje se drenira vodotocima u mora - <math> (116.800.000 km^2)</math>
:: [[Oborina|oborine]] - ''910mm'' - <math> (906.000 km^3)</math>
:: [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] - ''350 mm'' - <math> (41.000 km^3)</math>
:: evapotranspiracija - ''560 mm' - <math> (65.000 km^3)</math>
* za dio kopna koji se neposredno ne drenira u mora - <math> (32.100.000 km^2)</math>
:: oborine - ''238mm'' - <math> (7.500 km^3)</math>
:: evapotranspiracija - ''238mm'' - <math> (7.500 km^3)</math>
* za svjetska mora - <math> (361.100.000 km^2)</math>
:: oborine - ''1.140mm'' - <math> (411.600 km^3)</math>
:: dotok rijekama - ''111mm'' - <math> (41.000 km^3)</math>
:: evapotranspiracija - ''560mm'' - <math> (65.000 km^3)</math>

** '''Za svijet u cjelini''' - <math> (510.000.000 km^2)</math>
::: oborine - ''1.030mm'' - <math> (525.100 km^3)</math>
::: evapotranspiracija - ''1.030mm'' - <math> (525.100 km^3)</math>

== Vrijeme zadržavanja tekućine==

{| class="wikitable" style="margin-left:1em; text-align:center" align="right"
|+ '''Prosječna vremena zadržavanja vode'''
! style="text-align:left" | Retencija || Prosječno vrijeme zadržavanja
|-
| style="text-align:left" | Oceani
|3,200 godina
|-
| style="text-align:left" | Ledenjaci
|20 to 100 godina
|-
| style="text-align:left" | Sezonski snijeg
|2 to 6 mjeseci
|-
| style="text-align:left" | Vlaga u tlu
|1 to 2 mjeseca
|-
| style="text-align:left" | Podzemna voda: plitka
|100 to 200 godina
|-
| style="text-align:left" | Podzemna voda: duboka
|10,000 godina
|-
| style="text-align:left" | Jezera
|50 to 100 godina
|-
| style="text-align:left" | Rijeke
|2 to 6 mjeseci
|-
| style="text-align:left" | Atmosfera
|9 dana
|}

Vrijeme zadržavanja vodnih količina je prosječno vrijeme koje je potrebno da se dogodi ciklus izmjene tekućine. Ako bismo promatrali jedno jezero tako da u jednom trenutku kažemo da je sva voda koja se nalazi trenutno u tom jezeru ''stara voda'', a sva voda koja u svakom sljedećem novom trenutku dotječe ''nova voda''. Tada je vrijeme zadržavanja tekućine ono koje je potrebno za potpunu zamjenu stare tekućine novom, teoretski - do posljednje molekule vode. 
S desne strane u tablici možemo vidjeti vremena zadržavanja tekućine za pojedine medije, rezervoare ili zalihe vode na zemlji. 
Podzemnoj vodi treba čak 1.000 godina kako bi se dogodio jedan ciklus zamjene. Razlozi zbog čega se vodi u tlu dugo zadržava su zbog njezinog raspršenog položaja po porama podzemlja zemlje, procei evaporacije i transpiracije ne postoje, a i ako postoje zanemarivi su, podzemna voda ne posjeduje sposobnost bujičnog toka, već ako se kreće kreće se brzinama od ''1[m/dan]'' do ''1[m/godina]''. 
Što se tiče vode na kopnu, kako bi se dogodila padalina, voda treba ispariti sa tla, ali toj istoj vodi kad ispari treba vremena oko 9 dana da se kondenzira i ponovno padne na tlo.

=== Određivanje vremena zadržavanja tekućine ===

== Promjene tijekom vremena ==

=== Promjena klime ===

== Utjecaj klime na hidrološki ciklus ==

== Kruženje vode i biokemija ==

== Korisna literatura ==
* Ognjen Bonacci: "Oborine: glavna ulazna veličina u hidrološki ciklus"; GEING, Split, 1994.; {{ISBN|953-96059-1-1}}
* Ž. Vuković: "Osnovne hidrotehnike I/1 i 2", Akvamarine, Zagreb,1994,1995.

== Poveznice ==

* [[Poplava]]
* [[Suša]]
* [[Svjetski dan voda]]

=== Vanjske poveznice ===
* [http://www.duv.hr/uvod.htm Državna uprava za vode]
* [http://www.voda.hr/hr/index.htm Hrvatske vode]
* [http://www.rgn.hr/~smihalic/nids_snjezanamihalic/11_poglavlje.pdf Pojava i utjecaj podzemne vode - .pdf]

[[Kategorija:Fizička geografija]]
[[Kategorija:Hidrologija| ]]

Hidrološki ciklus - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Fizička geografija' u 'Kategorija:Fizički zemljopis'

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica