Hidroelektrana Zakučac - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo'

2026-03-14T21:21:41Z

Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo'

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2026. u 21:21
Redak 10:		Redak 10:
	[[Beton]]skom gravitacijskom [[brana\|branom]] Prančevići, visine 35 [[metar]]a ostvaruje se [[umjetno jezero]] (akumulacija) za potpuno dnevno izravnanje dotoka. Ulazni uređaj je smješten na desnom boku umjetnog jezera Prančevići neposredno uz branu. Dva paralelna dovodna [[tunel]]a [[promjer]]a 6,1 i 6,5 metara nastavljaju se na ulazni uređaj. Duljina tunela je 9 876 i 9 894 metara. Sustav [[vodna komora\|vodnih komora]] smješten je pri kraju dovodnih tunela i sastoji se od tri vodne komore (po jedna za svaki tunel i jedna zajednička). Neposredno iza zajedničke vodne komore tuneli se račvaju u [[čelik\|čelične]] [[tlačni cjevovod\|tlačne cjevovode]]. Oko 35 metara od račve nalazi se zasunska komora (9 x 16 x 62,5 metara) s leptirastim zatvaračima i odzračnim [[ventil]]ima. Tlačni cjevovodi su izvedeni kao ubetonirane čelične [[cijev]]i duljine 279,3 metara.<ref> [http://www.pbs.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=10&Itemid=4] "HE Zakučac", www.pbs.hr, 2012.</ref>		[[Beton]]skom gravitacijskom [[brana\|branom]] Prančevići, visine 35 [[metar]]a ostvaruje se [[umjetno jezero]] (akumulacija) za potpuno dnevno izravnanje dotoka. Ulazni uređaj je smješten na desnom boku umjetnog jezera Prančevići neposredno uz branu. Dva paralelna dovodna [[tunel]]a [[promjer]]a 6,1 i 6,5 metara nastavljaju se na ulazni uređaj. Duljina tunela je 9 876 i 9 894 metara. Sustav [[vodna komora\|vodnih komora]] smješten je pri kraju dovodnih tunela i sastoji se od tri vodne komore (po jedna za svaki tunel i jedna zajednička). Neposredno iza zajedničke vodne komore tuneli se račvaju u [[čelik\|čelične]] [[tlačni cjevovod\|tlačne cjevovode]]. Oko 35 metara od račve nalazi se zasunska komora (9 x 16 x 62,5 metara) s leptirastim zatvaračima i odzračnim [[ventil]]ima. Tlačni cjevovodi su izvedeni kao ubetonirane čelične [[cijev]]i duljine 279,3 metara.<ref> [http://www.pbs.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=10&Itemid=4] "HE Zakučac", www.pbs.hr, 2012.</ref>

	Prostor za [[transformator]]e je kabelskim tunelom spojen s vanjskim rasklopištem (220 kV, 110 kV i 30 kV), a do [[podzemna strojarnica\|podzemne strojarnice]] vodi pristupni tunel duljine 322 metra. Odvodni sustav čine tunel duljine oko 350 metara i kanal duljine oko 700 metara. Ovaj sustav uvodi vode u Cetinu oko 1 700 metara uzvodno od njenog ušća u more. 1995. započeo je popravak (revitalizacija) HE Zakučac. Osim zamjene opreme zbog dotrajalosti, izvršeno je i povećanje instalirane snage (497,6 MW) na račun povećane [[Stupanj iskorištenja\|iskoristivosti]] [[vodna turbina\|vodnih turbina]] i ostale opreme.<ref>[http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/240.pdf] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20110708105103/http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/240.pdf\|date=8. srpnja 2011.}} "HEP Vjesnik 240/280", www.hep.hr, 2011., vidi dopusnicu [[~~Wikipedija~~:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#HEP Vjesnik\|HEP Vjesnik]].</ref>		Prostor za [[transformator]]e je kabelskim tunelom spojen s vanjskim rasklopištem (220 kV, 110 kV i 30 kV), a do [[podzemna strojarnica\|podzemne strojarnice]] vodi pristupni tunel duljine 322 metra. Odvodni sustav čine tunel duljine oko 350 metara i kanal duljine oko 700 metara. Ovaj sustav uvodi vode u Cetinu oko 1 700 metara uzvodno od njenog ušća u more. 1995. započeo je popravak (revitalizacija) HE Zakučac. Osim zamjene opreme zbog dotrajalosti, izvršeno je i povećanje instalirane snage (497,6 MW) na račun povećane [[Stupanj iskorištenja\|iskoristivosti]] [[vodna turbina\|vodnih turbina]] i ostale opreme.<ref>[http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/240.pdf] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20110708105103/http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/240.pdf\|date=8. srpnja 2011.}} "HEP Vjesnik 240/280", www.hep.hr, 2011., vidi dopusnicu [[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#HEP Vjesnik\|HEP Vjesnik]].</ref>

	Prva ideja o izgradnji hidroelektrane na sadašnjem mjestu datira iz 1902., a autor je [[Belgija\|belgijski]] [[inženjer]] Macquet. On je za zadatak dobio da detaljno ispita mogućnost energetskog korištenja donjeg toka rijeke Cetine. U tu svrhu Macquet je razradio 5 mogućnosti i kao najpovoljniju predložio iskorištavanje pada rijeke Cetine nizvodno od [[Trilj]]a tunelom kroz [[Mosor]] do sela [[Zakučac (Omiš)\|Zakučac]], na ušću rijeke u more. Međutim usvojen je neracionalniji, ali jeftiniji projekt inž. Deškovića. Osnova rada HE Zakučac je korištenje sliva rijeke Cetine iz dvije daljinske akumulacije [[Perućko jezero\|Peruće]] i [[Buško blato\|Buškog Blata]]. Umjetno jezero [[Perućko jezero\|Peruća]] vrši sezonsko vodno izravnanje protoka, dok umjetno jezero Buško Blato vrši potpuno godišnje izravnanje. S takva dva umjetna jezera hidroelektrana ima mogućnost vršnog opterećenja u najvećem dijelu godine.		Prva ideja o izgradnji hidroelektrane na sadašnjem mjestu datira iz 1902., a autor je [[Belgija\|belgijski]] [[inženjer]] Macquet. On je za zadatak dobio da detaljno ispita mogućnost energetskog korištenja donjeg toka rijeke Cetine. U tu svrhu Macquet je razradio 5 mogućnosti i kao najpovoljniju predložio iskorištavanje pada rijeke Cetine nizvodno od [[Trilj]]a tunelom kroz [[Mosor]] do sela [[Zakučac (Omiš)\|Zakučac]], na ušću rijeke u more. Međutim usvojen je neracionalniji, ali jeftiniji projekt inž. Deškovića. Osnova rada HE Zakučac je korištenje sliva rijeke Cetine iz dvije daljinske akumulacije [[Perućko jezero\|Peruće]] i [[Buško blato\|Buškog Blata]]. Umjetno jezero [[Perućko jezero\|Peruća]] vrši sezonsko vodno izravnanje protoka, dok umjetno jezero Buško Blato vrši potpuno godišnje izravnanje. S takva dva umjetna jezera hidroelektrana ima mogućnost vršnog opterećenja u najvećem dijelu godine.

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije

2025-04-03T06:17:02Z

nije uvezlo s hr.wikipedije

Nova stranica

[[Datoteka:HE Zakucac 1.jpg|mini|300px|desno|Hidroelektrana Zakučac je hrvatska najveća [[hidroelektrana]] koja u [[elektroenergetski sustav]] isporučuje oko trećinu ukupne [[hidroenergija|hidroenergije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].]]
[[Datoteka:HE Zakucac 3.jpg|mini|300px|desno|[[Brana]] Prančevići na HE Zakučac.]]
[[Datoteka:HE Zakucac 2.jpg|mini|300px|desno|Priprema za demontažu agregata A ([[vodna turbina]] + [[generator]]) u [[podzemna strojarnica|podzemnoj strojarnici]] HE Zakučac i ugradnju novog agregata (2011.).]]
[[Datoteka:Brana HE Peruca.jpg|mini|300px|desno|[[Perućko jezero]] prvo je veliko [[umjetno jezero]] u [[krš]]kom terenu i prva daljinska akumulacija [[elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]] rijeke [[Cetina|Cetine]].]]
[[Datoteka:HE Kraljevac 3.jpg|mini|desno|300px|[[Hidroelektrana Kraljevac]] je prva [[hidroelektrana]] na rijeci [[Cetina|Cetini]] puštena u pogon 19. ožujka 1912.]]

'''Hidroelektrana Zakučac''' ili '''HE Zakučac''' je derivacijska [[hidroelektrana]] koja je izgrađena u donjem toku rijeke [[Cetina|Cetine]], kod [[Omiš]]a ([[Splitsko-dalmatinska županija]]), dva [[kilometar|kilometra]] od [[ušće|ušća]] rijeke u grad Omiš uzvodno.<ref> [http://www.maplandia.com/croatia/split-dalmatija/zakucac/] "Detailed map of Zakucac", www.maplandia.com, 2012.</ref> Najveće je postrojenje na slivu rijeke Cetine, a po instaliranoj snazi i po mogućoj proizvodnji električne energije najveća je [[Hidroelektrane u Hrvatskoj|hidroelektrana u Hrvatskoj]]. Ukupna instalirana [[snaga]] HE Zakučac je 486 [[vat|MW]] (2 [[Francisova turbina|Francisove turbine]] x 108 MW iz 1962. + 2 Francisove turbine x 135 MW iz 1980.). HE Zakučac je izgrađena u dvije faze; prva faza gradnje je završena 1961., dok je druga faza gradnje završena 1980. Instalirani [[volumni protok]] HE Zakučac je 220 [[Kubni metar u sekundi|m3/s]] (2 x 50 m3/s + 2 x 60 m3/s). Konstruktivni pad vode je 250,4 [[metar]]a. Maksimalna godišnja proizvodnja [[električna energija|električne energije]] je 2 430 [[vatsat|GWh]] (2010.), dok je srednja godišnja proizvodnja 1440,46 GWh.<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/zakucac.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120829072342/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/zakucac.aspx|date=29. kolovoza 2012.}} "HE Zakučac", www.hep.hr, 2012.</ref>

==Opis postrojenja==
[[Beton]]skom gravitacijskom [[brana|branom]] Prančevići, visine 35 [[metar]]a ostvaruje se [[umjetno jezero]] (akumulacija) za potpuno dnevno izravnanje dotoka. Ulazni uređaj je smješten na desnom boku umjetnog jezera Prančevići neposredno uz branu. Dva paralelna dovodna [[tunel]]a [[promjer]]a 6,1 i 6,5 metara nastavljaju se na ulazni uređaj. Duljina tunela je 9 876 i 9 894 metara. Sustav [[vodna komora|vodnih komora]] smješten je pri kraju dovodnih tunela i sastoji se od tri vodne komore (po jedna za svaki tunel i jedna zajednička). Neposredno iza zajedničke vodne komore tuneli se račvaju u [[čelik|čelične]] [[tlačni cjevovod|tlačne cjevovode]]. Oko 35 metara od račve nalazi se zasunska komora (9 x 16 x 62,5 metara) s leptirastim zatvaračima i odzračnim [[ventil]]ima. Tlačni cjevovodi su izvedeni kao ubetonirane čelične [[cijev]]i duljine 279,3 metara.<ref> [http://www.pbs.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=10&Itemid=4] "HE Zakučac", www.pbs.hr, 2012.</ref>

Prostor za [[transformator]]e je kabelskim tunelom spojen s vanjskim rasklopištem (220 kV, 110 kV i 30 kV), a do [[podzemna strojarnica|podzemne strojarnice]] vodi pristupni tunel duljine 322 metra. Odvodni sustav čine tunel duljine oko 350 metara i kanal duljine oko 700 metara. Ovaj sustav uvodi vode u Cetinu oko 1 700 metara uzvodno od njenog ušća u more. 1995. započeo je popravak (revitalizacija) HE Zakučac. Osim zamjene opreme zbog dotrajalosti, izvršeno je i povećanje instalirane snage (497,6 MW) na račun povećane [[Stupanj iskorištenja|iskoristivosti]] [[vodna turbina|vodnih turbina]] i ostale opreme.<ref>[http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/240.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110708105103/http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/240.pdf|date=8. srpnja 2011.}} "HEP Vjesnik 240/280", www.hep.hr, 2011., vidi dopusnicu [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#HEP Vjesnik|HEP Vjesnik]].</ref>

Prva ideja o izgradnji hidroelektrane na sadašnjem mjestu datira iz 1902., a autor je [[Belgija|belgijski]] [[inženjer]] Macquet. On je za zadatak dobio da detaljno ispita mogućnost energetskog korištenja donjeg toka rijeke Cetine. U tu svrhu Macquet je razradio 5 mogućnosti i kao najpovoljniju predložio iskorištavanje pada rijeke Cetine nizvodno od [[Trilj]]a tunelom kroz [[Mosor]] do sela [[Zakučac (Omiš)|Zakučac]], na ušću rijeke u more. Međutim usvojen je neracionalniji, ali jeftiniji projekt inž. Deškovića. Osnova rada HE Zakučac je korištenje sliva rijeke Cetine iz dvije daljinske akumulacije [[Perućko jezero|Peruće]] i [[Buško blato|Buškog Blata]]. Umjetno jezero [[Perućko jezero|Peruća]] vrši sezonsko vodno izravnanje protoka, dok umjetno jezero Buško Blato vrši potpuno godišnje izravnanje. S takva dva umjetna jezera hidroelektrana ima mogućnost vršnog opterećenja u najvećem dijelu godine.

==Hidroenergetski sustav rijeke Cetine==
Hidroenergetski sustav rijeke Cetine obuhvaća: HE Peruća, [[Hidroelektrana Orlovac|HE Orlovac]], CS Buško blato, [[Hidroelektrana Đale|HE Đale]], HE Zakučac i HE Kraljevac.<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/default.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120826202933/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/default.aspx|date=26. kolovoza 2012.}} "PP HE Jug", www.hep.hr, 2012.</ref>

===HE Peruća===
{{Glavni|Hidroelektrana Peruća}}

[[Perućko jezero]] prvo je veliko [[umjetno jezero]] u [[krš]]kom terenu i prva daljinska akumulacija [[elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]] rijeke Cetine. Korisni [[obujam]] jezera značajno utječe na izravnavanje protoka Cetine na nizvodnim energetskim stepenicama od [[Sinjsko polje|Sinjskog polja]] do [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Koncentracija pada ostvarena izgradnjom [[Brana Peruća|brane Peruća]] koristi se u pribranskoj hidroelektrani Peruća.

===HE Orlovac===
{{Glavni|Hidroelektrana Orlovac}}

HE Orlovac je visokotlačno derivacijsko postrojenje čiji se objekti nalaze u dvije države: [[umjetno jezero]] s pripadajućim objektima i jedan dio dovodnog [[tunel]]a su u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], a drugi dio dovodnog tunela, [[vodna komora]], [[tlačni cjevovod]], strojarnica i odvodni kanal strojarnice su u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Osim umjetnog jezera [[Buško blato]], postoji i umjetno jezero Mandak. Ako je dotok s [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] veći od potreba hidroelektrane, reverzibilnim kanalom [[Lipa (Livno, BiH)|Lipa]] - Buško blato prebacuje se u umjetno jezero Buško blato pomoću reverzibilnog postrojenja '''Crpne stanice Buško blato''' (CS Buško blato).

===HE Đale===
{{Glavni|Hidroelektrana Đale}}

HE Đale je smještena u [[klanac|klancu]] rijeke Cetine nizvodno od [[Trilj]]a, a koristi energetski potencijal na padu 21 metara između Sinjskog polja i umjetnog jezera Prančevići. Za proizvodnju koristi već regulirane vode rijeke Cetine.

===HE Kraljevac===
{{Glavni|Hidroelektrana Kraljevac}}

HE Kraljevac se nalazi 21 kilometar od ušća Cetine u more i nakon što je 1932. izgrađena druga faza, s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW u to vrijeme je bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe. Nakon puštanja u pogon druge faze HE Zakučac 1980., HE Kraljevac je izgubila svoj raniji značaj.

===HE Zakučac===
HE Zakučac je smještena na ušću rijeke Cetine u more kod Omiša. Prema snazi i proizvodnji HE Zakučac je najveće postrojenje na slivu rijeke Cetine, na koje otpada približno 69% ukupne godišnje proizvodnje. Puštena je u pogon 6. svibnja 1962.<ref>[http://foto.mij.rs/site/gallery/5030/allphotos Svečano puštanje u pogon hidrocentrale "Split" i povratak u Split]. foto.mij.rs</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hidroelektrane na Cetini|Zakučac]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Omiša]]