WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T05:56:26Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 05:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hidroelektrana Peć Mlini'''-->~~[[Datoteka:HE Peć Mlini.jpg\|mini\|400x400px\|Hidroelektrana Peć Mlini, Grude, Bosna i Hercegovina]]		[[Datoteka:HE Peć Mlini.jpg\|mini\|400x400px\|Hidroelektrana Peć Mlini, Grude, Bosna i Hercegovina]]
	'''Hidroelektrana Peć Mlini''' je derivacijska [[hidroelektrana]] koja se nalazi u [[Zapadnohercegovačka županija\|Zapadnohercegovačkoj županiji]], [[BiH]], u mjestu [[Drinovci]], 24 km cestovne i 7 km zračne udaljenosti jugozapadno od centra [[Grude\|Gruda]].<ref name="brošura">[http://www.ephzhb.ba/wp-content/uploads/brosura-Pec-Mlini_2014.pdf "HE Peć Mlini"], JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d., Mostar, Ulica dr. Mile Budaka 106 A, 88000 Mostar, Mostar 2014.</ref>{{is\|13.}} Energetski koristi vode rijeke [[Vrljika\|Vrljike]] i [[Grudsko vrilo\|Grudskog vrila]] na prirodnoj visinskoj razlici od 110 metara između [[Imotsko polje\|Imotsko-grudskog polja]] na gornjem platou zvanom [[Nuga_(jezero)\|Nuga]] i strojarnice smještene na donjem platou zvanom [[Peć Mlini]], u podnožju brda Petnik. HE Peć Mlini koristi vode rijeke Vrljike koja teče jugozapadnim dijelom Imotsko-grudskog polja, te sa sjevera vode Grudskog vrila koje se dovodnim kanalom Grudsko vrilo-Vrljika dovode u akumulacijski bazen za jednodnevno izravnavanje voda površine 43 ha. Godišnja proizvodnja elektrane je 83,2 GWh. Puštena je u probni rad 2. rujna 2004. godine.		'''Hidroelektrana Peć Mlini''' je derivacijska [[hidroelektrana]] koja se nalazi u [[Zapadnohercegovačka županija\|Zapadnohercegovačkoj županiji]], [[BiH]], u mjestu [[Drinovci]], 24 km cestovne i 7 km zračne udaljenosti jugozapadno od centra [[Grude\|Gruda]].<ref name="brošura">[http://www.ephzhb.ba/wp-content/uploads/brosura-Pec-Mlini_2014.pdf "HE Peć Mlini"], JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d., Mostar, Ulica dr. Mile Budaka 106 A, 88000 Mostar, Mostar 2014.</ref>{{is\|13.}} Energetski koristi vode rijeke [[Vrljika\|Vrljike]] i [[Grudsko vrilo\|Grudskog vrila]] na prirodnoj visinskoj razlici od 110 metara između [[Imotsko polje\|Imotsko-grudskog polja]] na gornjem platou zvanom [[Nuga_(jezero)\|Nuga]] i strojarnice smještene na donjem platou zvanom [[Peć Mlini]], u podnožju brda Petnik. HE Peć Mlini koristi vode rijeke Vrljike koja teče jugozapadnim dijelom Imotsko-grudskog polja, te sa sjevera vode Grudskog vrila koje se dovodnim kanalom Grudsko vrilo-Vrljika dovode u akumulacijski bazen za jednodnevno izravnavanje voda površine 43 ha. Godišnja proizvodnja elektrane je 83,2 GWh. Puštena je u probni rad 2. rujna 2004. godine.
	[[Datoteka:Tlačni cjevovod.jpg\|mini\|300px\|Tlačni cjevovod na hidroelektrani Peć Mlini, Bosna i Hercegovina]]		[[Datoteka:Tlačni cjevovod.jpg\|mini\|300px\|Tlačni cjevovod na hidroelektrani Peć Mlini, Bosna i Hercegovina]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T01:38:50Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 01:38
Redak 83:		Redak 83:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	~~{{commonscat\|Peć - Mlini Hydroelectric Power Plant}}~~
	{{Izvori}}		{{Izvori}}

	[[Kategorija:Hidroelektrane u Bosni i Hercegovini\|Peć Mlini]]		[[Kategorija:Hidroelektrane u Bosni i Hercegovini\|Peć Mlini]]
	[[Kategorija:Zapadnohercegovačka županija]]		[[Kategorija:Zapadnohercegovačka županija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T00:39:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:HE Peć Mlini.jpg|mini|400x400px|Hidroelektrana Peć Mlini, Grude, Bosna i Hercegovina]]
'''Hidroelektrana Peć Mlini''' je derivacijska [[hidroelektrana]] koja se nalazi u [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj županiji]], [[BiH]], u mjestu [[Drinovci]], 24 km cestovne i 7 km zračne udaljenosti jugozapadno od centra [[Grude|Gruda]].<ref name="brošura">[http://www.ephzhb.ba/wp-content/uploads/brosura-Pec-Mlini_2014.pdf "HE Peć Mlini"], JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d., Mostar, Ulica dr. Mile Budaka 106 A, 88000 Mostar, Mostar 2014.</ref>{{is|13.}} Energetski koristi vode rijeke [[Vrljika|Vrljike]] i [[Grudsko vrilo|Grudskog vrila]] na prirodnoj visinskoj razlici od 110 metara između [[Imotsko polje|Imotsko-grudskog polja]] na gornjem platou zvanom [[Nuga_(jezero)|Nuga]] i strojarnice smještene na donjem platou zvanom [[Peć Mlini]], u podnožju brda Petnik. HE Peć Mlini koristi vode rijeke Vrljike koja teče jugozapadnim dijelom Imotsko-grudskog polja, te sa sjevera vode Grudskog vrila koje se dovodnim kanalom Grudsko vrilo-Vrljika dovode u akumulacijski bazen za jednodnevno izravnavanje voda površine 43 ha. Godišnja proizvodnja elektrane je 83,2 GWh. Puštena je u probni rad 2. rujna 2004. godine.
[[Datoteka:Tlačni cjevovod.jpg|mini|300px|Tlačni cjevovod na hidroelektrani Peć Mlini, Bosna i Hercegovina]]

== Povijest elektrane ==
Začetkom projekta može se smatrati izgradnja tunela Petnik u svrhu zaštite od poplava [[Imotsko polje|Imotsko]]-[[Grudsko polje|grudskog]] polja tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Projekt kojim je, osim zaštite od poplave, bila predviđena i proizvodnja električne energije datira iz 1956. , kada je završena i obližnja [[brana]] i akumulacija Rastovača. Zajednički projekt [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] nastavljen je 1982. i dopunjen 1987., izgradnjom akumulacija [[Tribistovo jezero|Tribistovo]] (BiH) i [[Ričina]] (Hrvatska).<ref name="brošura" />{{is|11.-12.}}

Prvi idejni projekt ove elektrane datira još iz 1960-e godine. Izgradnja je započela 5. studenoga 2000. i trajala je dvije i pol godine. Osim proizvodnje električne energije, objekt služi i u svrhu zaštite od [[poplava]]. Prva je to elektrana izgrađena na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref name="brošura" />{{is|4.}}

Hidroelektranom upravlja i održava ju [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne]].
== Opis postrojenja ==
Ponor [[Sainovac]] nalazi se na području bazena koji je jedan od najvećih ponora čiji se kapacitet procjenjuje na 20 m3/s. Taj ponor uređen je izgradnjom preljevne građevine putem koje je moguće kontrolirano upuštanje voda kada je to potrebno. Preljev Sainovac funkcionira tako da se upuštanje vode iz bazena u ponor omogućuje podizanjem tablaste [[Zapornica|zapornice]] veličine 2,0x 1,5 m. Preljev je dimenzioniran tako da je kod denivelacije [[Vodostaj|vodostaja]] uzvodno i nizvodno od preljeva za 1,0 m moguća evakuacija srednjeg [[Protok|protoka]] Vrljike na ulazu u bazen Nugu, tj. na protok od 11,1 m3/s.

[[Kompenzacijski bazen]] Nuga je smješten na krajnjem i najnižem jugoistočnom dijelu [[Imotsko polje|Imotsko-grudskog polja]] sjeverno od brda Petnik, u ponorskoj zoni rijeke Vrljike. Površina bazena je oko 43 ha. Ukupni [[volumen]] bazena je oko 800.000 m3, dok je korisni volumen oko 740.000 m3, što je dovoljna količina za potpuno dnevno izravnavanje prirodnih dotoka. Minimalni radni vodostaj u bazenu je na koti 249,00 m n.m., a normalni radni vodostaj je na koti 252,00 m n.m. Bazen se puni vodama Vrljike i Grudskog Vrila. Vodostaj u jezeru Nuga mjeri se automatskim mjeračem koji je uključen u sustav upravljanja [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektranom]], a podaci o izmjerenim vodostajima dostupni su za prijenos u [[Baza podataka|bazu podataka]] nadležnog vodoprivrednog poduzeća u svrhu definiranja stanja obrane od [[poplava]]. [[Slika:Kula zatvaračica.jpg|minijatura|desno|300px|Kompenzacijski bazen Nuga, ulazna građevina u podzemne tunele]][[Dovodni tunel]] koji je [[Armirani beton|armirano-betonski]], potkovičasta je oblika promjera 3,60 m, dužine 1.538 m, kote na početku 242 m n.m. i na kraju 229 m n.m., protoka 30 m3/s. Pristup tlačnom [[Tunel|tunelu]] je kroz pristupni tunel i tlačna vrata dimenzija 3x3 m. Tunel se puni podizanjem zatvarača ulazne građevine za 10 cm, a pri tom vodostaj u jezeru [[Nuga]] može biti na razini između 249,00 m n.m. i 252,00 m n.m. Prilikom punjenja tunela prati se vodostaj u [[Vodna komora|vodnoj komori]], a nakon izjednačavanja vodostaja u bazenu Nuga i vodnoj komori smatra se da je tunel napunjen.

[[Vodna komora]] nalazi se na kraju dovodnog tunela, odnosno na početku [[Tlačni cjevovod|tlačnog cjevovoda]]. Izgrađena je kao nadzemna osmerokutna, tlocrtne korisne površine od oko 40,00 m2, s preljevom na koti 270,00 m n.m.

U [[zasunskoj komori]] se nalazi pločasti zatvarač dimenzija 2,1 x 2,6 m kojim je moguće zatvoriti dovod vode u cjevovod zbog pregleda i održavanja. Taj [[Zapornica|zatvarač]] ujedno je i sigurnosni element za rad elektrane.

[[Tlačni cjevovod]] koji započinje u zasunskoj komori na koti 230,30 m n.m. i završava račvom u strojarnici na koti 135,50 m n.m. izveden je djelomično kao nadzemni i djelomično kao podzemni objekt, ukupne dužine 190 m, a sastoji se od dva koljena, ravnog dijela promjera 2,6 m i račve promjera 1,6m. Maksimalan protok u cjevovodu je 30,0 m3/s.[[Datoteka:Difuzorski tablasti zatvarači.jpg|mini|300px|Difuzorski tablasti zatvarači]]Rasklopno postrojenje 110 kV, FIS SF6 s četiri polja, dva dalekovodna i dva transformatorska polja. Uz rasklopno postrojenje nalaze se dva energetska [[Transformator|transformatora]] po 18 MVA. Izlaz iz postrojenja je na dvostruki dalekovod za Grude i [[Posušje]].[[Datoteka:Transformatori .jpg|mini|300px|Dva transformatora po 18 MVA koja se nalaze uz samu strojarnicu]]U izgradnji su sudjelovale sljedeće tvrtke: "[[Elektroprojekt]]", "[[Rade Končar|Končar]]", "[[Dalekovod]]" te "[[Energokontrol]]" iz [[Zagreb|Zagreba]], "[[Putovi Grude]]", "[[Siemens AG|Siemens]]" [[Austrija]], "[[Litostroj]]" [[Ljubljana]], "[[Montavar]]" [[Maribor]], "[[Alaterm]]" [[Mostar]]. [[Datoteka:Rasklopno postrojenje 110 kV.jpg|mini|300px|[[Siemens AG|Siemensovo]] 110 kV postrojenje punjeno plinom SF6]]
== Tehničke karakteristike ==
Osnovni podatci:
* broj agregata: 2

* instalirana snaga: 2×15,3 MW

* instalirani proticaj: 2×15 m3/s
* tehnički minimum: 4,668 MW

* srednja godišnja proizvodnja: 82 GWh

* stupanj korisnog djelovanja agregata (nt X ng X ntr): 92,96 %

* energija od 1 m3 vode: 0,277 kWh
* količina vode za 1kWh: 3,6 m3
* biološki minimum: 0,46 m3/s
* srednji godišnji dotok: 11,1 m3/s
* energetska vrijednost akumulacije: 205,55 MWh
* volumen akum. do kote normalnog uspora: 800.000 m3

* korisni volumen akumulacije: 740.000 m3

* neto pad - maksimalni: 115 m
* neto pad - normalni: 111 m
* neto pad - minimalni: 102 m
* kota donje vode: 137 m n.m.
Generatori:
* tip generatora: trofazni sinkroni
* proizvođač: [[Končar]]
* nazivna prividna snaga: 18 MVA
* faktor snage cosφ: 0,85
* nominalni stupanj iskorištenja: 98,41 %
* napon statora: 10,5 kV
* način hlađenja statora: zrak-voda
* način hlađenja rotora: zrak-voda
* broj polova: 10
* vrsta uzbude: statička
Turbine:
* tip turbina: [[Francisova turbina|Francis]] FvT-1.22/248-13
* proizvođač: [[Litostroj]]
* instalirana snaga: 2×15,88 MW
* tehnički minimum: 4,5 MW
* instalirani protok: 15 m3/s
* minimalni protok: 6 m3/s
* broj obrtaja - nominalni: 600 obr/min
* broj obrtaja - pobjega: 1070 obr/min
* stupanj iskorištenja - nominalni: 95,2 %
* dijametar radnog kola: 1316 mm
* materijal radnog kola: nehrđajući čelik CrNi
Akumulacija:
* ekstremno maksimalna radna kota: 256 m n.m.
* maksimalna radna kota 254: m n.m.
* minimalna radna kota 249: m n.m.
* korisni pad: 110 m
* dužina dovodnog tunela: 1.540 m
* promjer dovodnog tunela: 3,6 m
* dužina tlačne cijevi: 190 m
* promjer tlačne cijevi: 2,6 m
* evakuacijska voda kroz stari tunel Petnik: 52 m3
* evakuacijska voda kroz ponor Sainovac: 25 m3
* maksimalna razina jezera: 263 m n.m.
<ref name="brošura" />{{is|17.}}

== Izvori ==
{{commonscat|Peć - Mlini Hydroelectric Power Plant}}
{{Izvori}}

[[Kategorija:Hidroelektrane u Bosni i Hercegovini|Peć Mlini]]
[[Kategorija:Zapadnohercegovačka županija]]

Hidroelektrana Peć Mlini - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica