Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo'

2026-03-14T21:21:47Z

Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo'

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2026. u 21:21
Redak 3:		Redak 3:
	[[Datoteka:HE Lesce 2.jpg\|mini\|desno\|250px\|HE Lešće je puštena u pogon [[1. rujna 2010.]]]]		[[Datoteka:HE Lesce 2.jpg\|mini\|desno\|250px\|HE Lešće je puštena u pogon [[1. rujna 2010.]]]]

	'''Hidroelektrana Lešće''' ili '''HE Lešće''' je prva [[hidroelektrana]] izgrađena u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] od kada je Hrvatska postala samostalna država. Planovi za njenu gradnju su postojali još od 1980-tih godina, a po njima je Lešće trebala biti druga od 5 planiranih hidroelektrana na rijeci [[Dobra\|Dobri]] (prva je [[Hidroelektrana Gojak]] izgrađena još 1959.). Prema studiji ''Elektroprojekta d.o.o.'' iz 1995. procijenjeno je da bi cijela izgradnja hidroelektrane trebala koštati oko 90 milijuna [[američki dolar\|američkih dolara]], što je na kraju i bila cijena glavnog dijela izgradnje projekta (oko 440 milijuna [[Hrvatska kuna\|kuna]]). Ukupna investicija je na kraju ipak narasla do astronomskih 700 milijuna kuna pri puštanju u probni pogon u rujnu 2010.<ref> [http://www.obnovljivi.com/obnovljivi-izvori-energije-u-regiji/318-hidroelektrana-lesce] "Hidroelektrana Lešće", www.obnovljivi.com, 2010., vidi dopusnicu [[~~Wikipedija~~:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#Obnovljivi.com\|Obnovljivi.com]].</ref>		'''Hidroelektrana Lešće''' ili '''HE Lešće''' je prva [[hidroelektrana]] izgrađena u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] od kada je Hrvatska postala samostalna država. Planovi za njenu gradnju su postojali još od 1980-tih godina, a po njima je Lešće trebala biti druga od 5 planiranih hidroelektrana na rijeci [[Dobra\|Dobri]] (prva je [[Hidroelektrana Gojak]] izgrađena još 1959.). Prema studiji ''Elektroprojekta d.o.o.'' iz 1995. procijenjeno je da bi cijela izgradnja hidroelektrane trebala koštati oko 90 milijuna [[američki dolar\|američkih dolara]], što je na kraju i bila cijena glavnog dijela izgradnje projekta (oko 440 milijuna [[Hrvatska kuna\|kuna]]). Ukupna investicija je na kraju ipak narasla do astronomskih 700 milijuna kuna pri puštanju u probni pogon u rujnu 2010.<ref> [http://www.obnovljivi.com/obnovljivi-izvori-energije-u-regiji/318-hidroelektrana-lesce] "Hidroelektrana Lešće", www.obnovljivi.com, 2010., vidi dopusnicu [[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#Obnovljivi.com\|Obnovljivi.com]].</ref>

	Sami pripremni radovi za gradnju hidroelektrane počeli su u rujnu 2005., a glavni radovi započeti su u studenom 2006. Gradnju je izvodio konzorcij kojega su činili ''Ingra'', ''[[Končar - Inženjering za energetiku i transport d.d.]]'' i ''Konstruktor-inženjering''. [[Vodna turbina\|Vodne turbine]] je izgradio i postavio [[Slovenija\|slovenski]] ''Litostroj''. HE Lešće se nalazi u [[Karlovačka županija\|Karlovačkoj županiji]], na slivu rijeke [[Kupa\|Kupe]], na rijeci Gojačka Dobra koja nastaje od rijeka Ogulinske Dobre i Zagorske Mrežnice, pregrađenih [[brana]]ma Bukovnik i Sabljaci u funkciji HE Gojak (u gornjem toku Gojačke Dobre lijevi pritok je potok Ribnjak, a desni potok Bistrac; utok Gojačke Dobre u Kupu je kod sela [[Mahićno]], 5 [[kilometar]]a uzvodno od [[Karlovac\|Karlovca]]).		Sami pripremni radovi za gradnju hidroelektrane počeli su u rujnu 2005., a glavni radovi započeti su u studenom 2006. Gradnju je izvodio konzorcij kojega su činili ''Ingra'', ''[[Končar - Inženjering za energetiku i transport d.d.]]'' i ''Konstruktor-inženjering''. [[Vodna turbina\|Vodne turbine]] je izgradio i postavio [[Slovenija\|slovenski]] ''Litostroj''. HE Lešće se nalazi u [[Karlovačka županija\|Karlovačkoj županiji]], na slivu rijeke [[Kupa\|Kupe]], na rijeci Gojačka Dobra koja nastaje od rijeka Ogulinske Dobre i Zagorske Mrežnice, pregrađenih [[brana]]ma Bukovnik i Sabljaci u funkciji HE Gojak (u gornjem toku Gojačke Dobre lijevi pritok je potok Ribnjak, a desni potok Bistrac; utok Gojačke Dobre u Kupu je kod sela [[Mahićno]], 5 [[kilometar]]a uzvodno od [[Karlovac\|Karlovca]]).

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Hidroelektrana Lešće'''. [[Brana, preljev brane i sla...«.

2022-04-08T12:43:30Z

Nova stranica

[[Datoteka:HE Lesce 4.jpg|mini|desno|250px|'''Hidroelektrana Lešće'''.]]
[[Datoteka:HE Lesce 5.jpg|mini|desno|250px|[[Brana]], [[preljev brane]] i slapište HE Lešće.]]
[[Datoteka:HE Lesce 2.jpg|mini|desno|250px|HE Lešće je puštena u pogon [[1. rujna 2010.]]]]

'''Hidroelektrana Lešće''' ili '''HE Lešće''' je prva [[hidroelektrana]] izgrađena u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od kada je Hrvatska postala samostalna država. Planovi za njenu gradnju su postojali još od 1980-tih godina, a po njima je Lešće trebala biti druga od 5 planiranih hidroelektrana na rijeci [[Dobra|Dobri]] (prva je [[Hidroelektrana Gojak]] izgrađena još 1959.). Prema studiji ''Elektroprojekta d.o.o.'' iz 1995. procijenjeno je da bi cijela izgradnja hidroelektrane trebala koštati oko 90 milijuna [[američki dolar|američkih dolara]], što je na kraju i bila cijena glavnog dijela izgradnje projekta (oko 440 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]]). Ukupna investicija je na kraju ipak narasla do astronomskih 700 milijuna kuna pri puštanju u probni pogon u rujnu 2010.<ref> [http://www.obnovljivi.com/obnovljivi-izvori-energije-u-regiji/318-hidroelektrana-lesce] "Hidroelektrana Lešće", www.obnovljivi.com, 2010., vidi dopusnicu [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#Obnovljivi.com|Obnovljivi.com]].</ref>

Sami pripremni radovi za gradnju hidroelektrane počeli su u rujnu 2005., a glavni radovi započeti su u studenom 2006. Gradnju je izvodio konzorcij kojega su činili ''Ingra'', ''[[Končar - Inženjering za energetiku i transport d.d.]]'' i ''Konstruktor-inženjering''. [[Vodna turbina|Vodne turbine]] je izgradio i postavio [[Slovenija|slovenski]] ''Litostroj''. HE Lešće se nalazi u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]], na slivu rijeke [[Kupa|Kupe]], na rijeci Gojačka Dobra koja nastaje od rijeka Ogulinske Dobre i Zagorske Mrežnice, pregrađenih [[brana]]ma Bukovnik i Sabljaci u funkciji HE Gojak (u gornjem toku Gojačke Dobre lijevi pritok je potok Ribnjak, a desni potok Bistrac; utok Gojačke Dobre u Kupu je kod sela [[Mahićno]], 5 [[kilometar]]a uzvodno od [[Karlovac|Karlovca]]).

HE Lešće predstavlja drugu energetsku stepenicu u iskorištavanju vodnog potencijala rijeke [[Dobra|Dobre]]. Ideja je da se pregrađivanjem korita rijeke stvori [[umjetno jezero]] (akumulacijski bazen) i izvrši stvaranje [[Hidroenergija|hidroenergetskog potencijala]] gornjeg toka Gojačke Dobre. Gojačku Dobru stvaraju iskorištene vode HE Gojak i [[Preljev brane|preljevne]] vode umjetnog jezera Bukovik. HE Lešće je [[projekt]]irana kao jednonamjensko postrojenje s mogućnošću dnevnog do tjednog izravnanja voda. Uloga HE Lešće je proizvodnja [[električna energija|električne energije]] u promjenjivom dijelu dnevnog dijagrama potrošnje.

==Tehnički podaci==
Hidroelektrana Lešće je pribranskog tipa (akumulacijsko/protočna), i ima instaliranu [[snaga|snagu]] od 42,29 [[vat|MW]], te se godišnja proizvodnja procjenjuje da bi mogla dostići nekih 98 [[vatsat|GWh]] (2010. je proizvodnja bila 31 GWh), a po nekim procjenama bi mogla stići i do 106,9 GWh (maksimalna snaga HE Lešće je podignuta na 55,5 MW). 2013. godine proizvedeno je rekordnih 110,6 [[vatsat|GWh]] električne enrgije.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/lesce.aspx |title=HEP Proizvodnja, HE Lešće ''(pristupljeno 11. kolovoza 2015.)'' |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827080230/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/lesce.aspx |archive-date=27. kolovoza 2012. |access-date=18. kolovoza 2012.}}</ref> Izgrađena je na lokaciji [[Klanac|klanca]] Dobre, na donjem toku rijeke Dobre. Lešće je akumulacijska hidroelektrana čije puno [[umjetno jezero]] ima spremnik od otprilike 25,7 milijuna [[Kubični metar|m3]], što je dovoljno da se tjedan dana može neprestano proizvoditi [[električna energija]] iz nje pri punoj snazi. Duljina umjetnog jezera je 12,61 [[kilometar]]a, te zauzima prostor od 146 [[hektar]]a. [[Beton]]ska [[brana]] ima duljinu od 176,5 metara, visinu 52,5 metara i širinu 4 metra. ''Litostroj'' je ugradio 2 jednake [[Francis turbina|Francis turbine]], pri čemu svaka ima snagu 20,68 MW. Ugrađena su i dva [[električni generator|električna generatora]] snage 25 MVA. Potrošeno je više od 11 000 [[tona]] [[beton]]a, i ugrađeno je oko 1 500 tona hidromehaničke i elektromehaničke opreme. Biološki minimum je 2,7 [[Kubni metar u sekundi|m3/s]], dok je prosječni godišnji [[Volumni protok|protok]] oko 32,5 m3/s. Konstruktivni pad vode hidroelektrane je 38,18 [[metar]]a, a instalirani protok 2 x 60 m3/s plus još biološki minimum (2,7 m3/s).<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/lesce.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120827080230/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/lesce.aspx |date=27. kolovoza 2012. }} "HE Lešće", www.hep.hr, 2012.</ref>

HE Lešće će uglavnom svojom proizvodnjom pokrivati vrijeme vršnih potreba za električnom energijom, te se procjenjuje da bi godišnje mogla raditi više od 2 500 sati, te bi s tih prosječnih stotinjak GWh godišnje pokrivala oko 1% hrvatskih godišnjih potreba za električnom energijom, te smanjila ovisnost o [[uvoz]]noj električnoj energiji, što je u svakom slučaju vrlo pozitivno. Godišnje će lokalna zajednica na račun od hidroelektrane primati oko 200 000 kuna, a i cijena zemljišta je na tom području prilično porasla (do čak 20 puta). Rasklopno postrojenje 110 [[volt|kV]] smješteno je na lijevoj obali na razini 188 metara [[Nadmorska visina|nad morem]].<ref> [http://www.pbs.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=4] "HE Lešće", www.pbs.hr, 2012.</ref>

===Brana HE Lešće===
Izgradnjom [[beton]]ske gravitacijske [[Brana |brane]] visine 52,5 metara i duljine u kruni 176,5 [[metar]]a stvara se [[umjetno jezero]] ukupnog [[obujam|obujma]] 25,7 [[Kubični metar|m3]], te korisnog obujma 17,2 m3. Normalna kota uspora je 186 metara nad morem, duljina umjetnog jezera 12,61 kilometara, a [[površina]] 146 hektara. Na brani je predviđen [[preljev brane|preljev]] za evakuaciju velikih voda opremljen s 2 [[Segmentna zapornica|segmentne zapornice]], te ulazni [[Zapornica|zatvarači]] [[tlačni cjevovod|tlačnih cjevovoda]] s uređajima za upravljanje. U tijelu brane smješteni su [[čelik|čelični]] tlačni cjevovodi, zatim kontrolna galerija i temeljni ispust sa zatvaračima. Tlačni cjevovodi dovoda glavnih agregata su [[promjer]]a 4,4 metara, temeljnog ispusta 1,8 metara, a agregata biološkog minimuma 1,2 metara. Strojarnica je smještena neposredno uz branu, kao samostalan objekt.

==Ekološki problem s HE Lešće==
Postoji i tamna strana priče oko same hidroelektrane, pošto postoji određena sumnja da se samo [[umjetno jezero]] neće moći napuniti po planu zbog podzemnih [[Špilja|špiljskih]] prolaza kroz koje voda otječe. Ako to ispadne točno, onda se neće moći postići predviđena proizvodnja električne energije. [[HEP]] tvrdi da je to uzeo u obzir i da neće biti problema s akumuliranjem vode i ako bude potrebno izvršit će dodatne radove. Već sada je primjećeno da su se na širem području oko akumulacije pojavila neka [[jezero|jezera]] i [[bara|bare]], što je u svakom slučaju sumnjivo. Još jedan problem je da se čini kako je [[temperatura]] Dobre iza hidroelektrane pala, pošto je temperatura vode iz ispusta niža, jer se nalazi na dnu akumulacije (sam ispust vode je na dnu brane), te su tako kupališta na Dobri postala hladnija, a to bi moglo zasmetati i [[ribe|ribama]] i drugim organizmima u rijeci. Treći problem je što je jedan od ljepših [[klanac]]a na rijeci Dobri, a i u Hrvatskoj nepovratno uništen gradnjom hidroelektrane i potapanjem klanca.

Negativne posljedice rada HE Lešće na tridesetak kilometara dugi potez koji se uz rijeku Dobru nalazi nizvodno leži u činjenici da je donedavno maksimalni [[volumni protok|protok]] vode od 60 [[Kubni metar u sekundi|m3/s u sekundi]], od otvorenja HE Lešće, povećan na 120 do čak 150 m3/s, što uzrokuje naglu pojavu snažnog vodenog vala, koji redovito poplavljuje okolna zemljišta i prometnice, te izaziva [[erozija|eroziju]] korita Dobre. No, ta je pojava posebno opasna za kupače u ljetnim mjesecima. HEP rješenje vidi u dizanju nasipa, otkupu kritičnih zemljišta od privatnih vlasnika i poribljavanju.<ref> [http://www.energetika-net.com/vijesti/obnovljivi-izvori-energije/13621] "HE Lešće uzrokuje poplave i eroziju", www.energetika-net.com, 2012.</ref>

==Slike==
<gallery perrow=3 widths=300>
Slika:HE Lesce 1.jpg|[[Brana]] HE Lešće u toku gradnje.
Slika:HE Lesce 3.jpg|HE Lešće u toku gradnje.
Slika:HE Lesce 6.jpg|Agregati ([[vodna turbina]] + [[generator]]) u strojarnici HE Lešće.
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hidroelektrane u Hrvatskoj|Lešće]]

Hidroelektrana Lešće - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo'

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Hidroelektrana Lešće'''. [[Brana, preljev brane i sla...«.