WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T05:00:28Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 05:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Heron'''-->~~[[datoteka:Heron.jpeg\|mini\|lijevo\|200px\|Heron.]]		[[datoteka:Heron.jpeg\|mini\|lijevo\|200px\|Heron.]]

	[[datoteka:Heron 01.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Heronova kugla]] ili [[eolipile]], maketa prvog [[parni stroj\|parnoga stroja]].]]		[[datoteka:Heron 01.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Heronova kugla]] ili [[eolipile]], maketa prvog [[parni stroj\|parnoga stroja]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T05:03:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Heron.jpeg|mini|lijevo|200px|Heron.]]

[[datoteka:Heron 01.jpg|mini|desno|250px|[[Heronova kugla]] ili [[eolipile]], maketa prvog [[parni stroj|parnoga stroja]].]]

[[datoteka:Heron's Windwheel.jpg|mini|lijevo|200px|Heronova [[vjetrenjača]] koja je pokretala [[orgulje]].]]

[[datoteka:Heron's Fountain.png|mini|desno|250px|[[Heronov vodoskok]].]]

[[datoteka:Heron Pneumatica 2 18.jpg|mini|desno|250px|Skica Heronove pumpe.]]

'''Heron''', '''Heron aleksandrijski''' ili '''Heron iz Aleksandrije''' ([[Grčki jezik|grč]]. '' Ἥρων'', ''Hḗrōn''; [[Aleksandrija]], oko 10. – ?, oko 75.) je starogrčki [[matematičar]] i [[izumitelj]]. Bavio se i [[geometrija|geometrijom]], poznata je [[Heronova formula]] za računanje površine [[trokut]]a. Konstruirao je mnoge mehaničke [[naprava|naprave]]. Najpoznatije su: uređaj za otvaranje [[vrata]] [[hram]]a koji se koristio [[Toplinsko istezanje|toplinskim širenjem]] [[zrak]]a kada se na [[oltar]]u zapali žrtveni [[plamen]], kazališne sprave, [[vjetrenjača]] koja je pokretala [[orgulje]], [[kotač]] s lopaticama koji pokreće mlaz pare što udara u lopatice ili [[Heronova kugla]] (preteča današnje [[parna turbina|parne turbine]]), [[Heronova boca]] te kugla koju je vrtjela para što je iz kugle strujala kroz savijene cijevi (preteča današnjega [[Raketa|raketnog]] pogona). Sačuvan je veliki broj njegovih djela, a najpoznatije je ''Metrika'' (grč. ''Μετρική''). Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Heron (krater)]]). <ref> '''Heron iz Aleksandrije''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25206] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 22. veljače 2020.</ref>

Heron (oko 10. – 70.) se smatra jednim od najvećih predstavnika [[znanost]]i u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]]. Izvodio je mnogo [[pokus]]a, poučavao je u poznatom Muzeju, u čijem sklopu je bila [[Aleksandrijska knjižnica]].<ref>"The Hutchinson dictionary of scientific biography" Research Machines plc., publisher = Helicon Publishing, 2004.</ref><ref>Marie Boas "Hero's Pneumatica: A Study of Its Transmission and Influence", Isis, Vol. 40, No. 1 (Feb., 1949), p. 38 and supra</ref> Najpoznatiji rad mu je bio [[Heronova kugla]] ili [[eolipile]], koji se smatra prvim [[Parni stroj|parnim strojem]] u povijesti. Poznati izum mu je i [[vjetrenjača]], kojom je koristio [[Energija vjetra|energiju vjetra]] za sviranje na [[Orgulje|orguljama]]. Mnogi njegovi radovi su izgubljeni, ali neke njegove radove možemo naći u [[Arapi|arapskim]] rukopisima. Veliki utjecaj na njega je imala [[aritmetika]] i geometrija iz [[Babilonija|Babilonskog carstva]]. Bavio se matematikom, [[mehanika|mehanikom]], [[fizika|fizikom]] i [[Pneumatika|pneumatikom]], a njegov automat u koji su se ubacivale [[Kovanica|kovanice]], smatra se prvim radom iz područja [[Kibernetika|kibernetike]]. <ref>Kelly Kevin: "Out of control: the new biology of machines, social systems and the economic world", publisher=Addison-Wesley, 1994.</ref>

== Otkrića ==
* [[Heronova kugla]] ili '''eolipile''' se smatra prvim [[Parni stroj|parnim strojem]] u povijesti. Heron je grijao šuplju kuglu s vodom, dok voda nije proključala. [[Para]] je izlazila kroz dvije cijevi, savinute u suprotnim smjerovima i tako je uzrokovala okretanje kugle.
* Heronova [[vjetrenjača]] koja je pokretala [[orgulje]], je jedan od prvih primjera korištenja [[Energija vjetra|energije vjetra]] za pogon nekog uređaja.<ref>Joel Mokyr "Temple Doors opened by Fire on an Altar", publisher = London: Taylor Walton and Maberly, 1851. [http://www.history.rochester.edu/steam/hero/section37.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509122356/http://www.history.rochester.edu/steam/hero/section37.html |date=9. svibnja 2008. }}</ref><ref>Mokyr Joel: "Twenty-five centuries of technological change", publisher = Routledge, 2001.</ref>
* Heron je poznat i kao jedan od osnivača [[kibernetika]], koja postaje znanošću tek polovinom 19. stoljeća. To je bio ustvari automat za svetu vodu, koji je radio kada bi ubacili [[kovanica|kovanice]]. Kada je novčić bio ubačen, pao bi na polugu, te bi težina novčića podigla polugu i sveta voda bi procurila iz cijevi, sve dok novčić ne bi pao s poluge, pa bi se cijev zatim zatvorila.<ref>Humphrey John W., John P. Oleson, Andrew N. Sherwood: "Greek and Roman technology: A Sourcebook. Annotated translations of Greek and Latin texts and documents", publisher = Routledge, 1998.</ref>
* Njegove izume najviše je koristilo [[Stara Grčka|starogrčko]] [[kazalište]]. Napravio je i stroj koji je “prikazivao” predstavu preko 10 minuta. Sistem čvorova, užadi i jednostavnih strojeva, pokretao je rotirajući cilindar, koji su pokretali male skulpturice na vrhu kutije.
* Heronovo možda najkorisnije otkriće je bila vodena [[Sisaljka|pumpa]], koja je sistemom posuda pumpala vodu van. Osim za piti vodu, koristili su je i [[vatrogasci]].
* Osmislio je i [[Refrakcija|lom svjetlosti]], koji je kasnije nazvan Fermatov princip, koji poučava kako se zraka [[svjetlost]]i, koja putuje između dvije točke, uvijek kreće najkraćim putem.
* Osmislio je i “špricu” – kojom je kontrolirao količinu izručene tekućine ili zraka.<ref>"Hero of Alexandria" Bennet Woodcroft, 1851., University of Rochester, [http://www.history.rochester.edu/steam/hero/section57.html.] 2010.</ref>
* [[Heronov vodoskok]] je imao posude, iz kojih je voda izbačena korištenjem [[Hidrostatički tlak|hidrostatičkog tlaka]].
* On opisuje nastanak [[zvuk]]a. Smatra da [[Glazbala|muzički instrumenti]] proizvode [[ton]]ove zadajući udarce česticama zraka.
* Osmislio je i jednostavan način kako brzo izračunati vrijednost korijena bilo kojeg broja.<ref>Heath Thomas: "A History of Greek Mathematics, Vol. 2", publisher = Clarendon Press, 1921. [http://books.google.com/books?id=LOA5AAAAMAAJ&pg=PR323]</ref>
* [[Heronova formula]] omogućava izračunavanje površine [[trokut]]a, za što je dovoljno samo znati duljinu stranica.
* Jedno od njegovih najvećih matematičkih dostignuća bilo je otkriće zamišljenih ili [[Imaginarni broj|imaginarnih brojeva]] <ref>Nahin Paul."An Imaginary Tale: The story of the square root of minus one", Princeton University Press. 1998.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Starogrčki fizičari]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]
[[Kategorija:Starogrčki matematičari]]
[[Kategorija:Starogrčki znanstvenici]]

Heron - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica