WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T04:23:54Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 04:23
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hercegovački ustanak 1875.'''-->~~{{Drugo značenje2\|[[Hercegovački ustanak]]}}		{{Drugo značenje2\|[[Hercegovački ustanak]]}}
	'''Hercegovački ustanak''' je bio [[ustanak]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini\|Hrvata]] protiv [[Osmansko Carstvo\|osmanske]] vladavine [[1875.]] godine.<ref name="neum">[http://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/od-pozarevackog-mira-1718-do-berlinskog-kongresa-1878 Općina Neum] ''Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878.'' (pristupljeno 22. travnja 2017.)</ref>		'''Hercegovački ustanak''' je bio [[ustanak]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini\|Hrvata]] protiv [[Osmansko Carstvo\|osmanske]] vladavine [[1875.]] godine.<ref name="neum">[http://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/od-pozarevackog-mira-1718-do-berlinskog-kongresa-1878 Općina Neum] ''Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878.'' (pristupljeno 22. travnja 2017.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-26T01:26:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Drugo značenje2|[[Hercegovački ustanak]]}}
'''Hercegovački ustanak''' je bio [[ustanak]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] protiv [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vladavine [[1875.]] godine.<ref name="neum">[http://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/od-pozarevackog-mira-1718-do-berlinskog-kongresa-1878 Općina Neum] ''Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878.'' (pristupljeno 22. travnja 2017.)</ref>

== Povijest ==
Hercegovački su Hrvati bili izlagani pritscima. Od [[1852.]] godine Osmanlije su pokušavale graditi u [[Neum]]u, što je [[Habsburška Monarhija]] oštro sprječavala, a zauzvrat ni [[Osmansko Carstvo|Turska]] nije dopuštala odgovarajuće popravke francuske ceste preko neumskoga područja. Od tih vremena stalno se pogoršavao položaj Hrvata u Hercegovini. Situacija je pogodovala podizanju tenzija i ustanku. [[Rusija|Ruska]] priprava za [[Rusko-turski rat 1877.-1878.|rat]] s Turskom [[1874.]] godine pogodovala je ustanku. Uskoro je [[Austro-Ugarska]] poduzela prve mjere. Car i kralj [[Franjo Josip I.]] među ostalim putovao je uz hercegovačku granicu.<ref name="neum"/> Putovanja su bila da bi kršćansku raju uzduž granice potakao na pobunu protiv Turaka. Već proljeća 1875. počela su prva jasna govorkanja o pobuni po hercegovačkim selima. Odluka o dizanju općeg ustanka donesena je na sastancima lokalnih hrvatskih i srpskih prvaka. Hrvatska je pobuna izbila 19. lipnja, a srpska dvadesetak dana poslije.<ref> Bernardin Kralj, [http://vojnapovijest.vecernji.hr/broj-52-vp/hercegovacki-ustanak-1875-godine-1014833 ''Hercegovački ustanak 1875. godine''], ''[[Vojna povijest (časopis)|Vojna povijest]]'', 15. srpnja 2015. (pristupljeno 7. svibnja 2017.)</ref>

Pritisnuti nevoljama, Hrvati donje Hercegovine digli su ustanak. Izbio je [[19. lipnja]] [[1875.]] godine. U Neumu je turske "kordune" razoružao Ivan (Iviša) Konjevod, a za njim se odmetnulo mnogo Neumljana i drugih seljana. Pod pritiskom drugih europskih država [[Austro-Ugarska]] je dopustila iskrcavanje turskih vojnih trupa u [[Klek]]u na svom teritoriju na vrhu neumskog poluotoka. Neumsko je područje postalo jedno od većih žarišta sukoba. Dana [[4. kolovoza]] iskrcalo se oko 1000 dobro naoružanih i opremljenih regularnih turskih vojnika. Oko Velike Gospe prema njima su pošle vojne postrojbe iz unutrašnjosti koje su putem rušile, pljačkale i palile. Opustošile su područje od [[Hrasno|Hrasna]] do Neuma. Dopisnik engleskoga ''[[The Times]]a'', Amerikanac William James Stillman, je izvijestio s putovanja cestom kroz neumsko područje o spaljenoj svakoj kući pokraj puta. Hrvatski ustanici uspješno su omeli dovoz svježih turskih snaga. Ističu se bitke u [[Vranjevo Selo|Vranjevu Selu]], [[Klepovica|Klepovici]], [[Prapratnica|Prapratnici]] i na [[Kolojanje|Kolojanju]].<ref name="neum"/> Jedni od vođa ustanka bili su potkomandir serdar [[Lazar Previšić]],<ref name="zemlja je naša">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/serdar-lazar-previsic-slavni-gospodine-zemlja-je-nasa-a-vlast-vasa-592.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] ''Serdar Lazar Previšić: "Slavni gospodine, zemlja je naša a vlast Vaša"'', 29. srpnja 2004. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref> fra [[Stjepan Krešić (ustanički vođa)|Stjepan Krešić]] <ref name="vrela 1875.">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/vrela-1875-godina-izvadak-iz-knjige-prof-dr-fra-andrije-nikica-601.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] ''Vrela 1875. godina - izvadak iz knjige prof. dr. fra Andrije Nikića "Ustanak u Livanjskom kraju 1875. - 1878. godina i fra Bono Šarić"'', 4. kolovoza 2004. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref> i fra [[Bono Sarić]].<ref name="vrela 1875.-Bono Sarić">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/vrela-1875-godina-izvadak-iz-knjige-prof-dr-fra-andrije-nikica-602.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] ''U povodu hercegovačkog ustanka - vrela 1875. godina u livanskom kraju'' 4. kolovoza 2004. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref><ref>fra [[Andrija Nikić]] ''Ustanak u Livanjskom kraju 1875. - 1878. godina i fra Bono Šarić''</ref>

Stoljeća nasilja i podređenosti Osmanlijama protekla su, sve do lipnja 1875. godine kad je izbio pod vodstvom [[Ivan Musić|don Ivana Musića]] izbio u Hercegovini ustanak kršćanskog stanovništva protiv osmanske vlasti. Razgovaravši s austrijskim diplomatima tražio je ''„da doljnja Hercegovina pane pod Austriju“''.<ref name="kamenjar.com">[http://kamenjar.com/ivo-lucic-sukobi-dvaju-naroda-hercegovini-traju-stoljecima-a-ponovno-eskalirali-stocu/ Kamenjar.com] Ivo Lučić: ''Sukobi dvaju naroda u Hercegovini traju stoljećima, a ponovno su eskalirali u Stocu'', 18. listopada 2016. (preuzeto 27. srpnja 2016.)</ref>

Novu dimenziju ustanak dobio je kad su mu se pridružili i [[Hercegovački ustanak (1875.-1878.)|srpski seljaci]]. Poslije toga proširio se na veći dio najzapadnijih pokrajina Carstva, postao europski problem i osnovana je posebna komisija od predstavnika europskih vlada koja je trebala istražiti uzroke ustanka.<ref name="kamenjar.com"/>

Vojvoda [[Ivan Musić|Musić]] je otputovao u Beč i izborio poseban status [[Donja Hercegovina|donje Hercegovine]]. Postala je gotovo pa slobodni teritorij. [[Vojvodina Donja Hercegovina]] je kao praktično slobodna zemlja dočekala [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje BiH]] nakon [[Berlinski kongres|Berlinskoga kongresa]] [[1878.]] godine. Musićeve snage tada su odigrale važnu ulogu prigodom oslobađanja [[Stolac (BiH)|Stoca]] i [[Trebinje|Trebinja]].<ref name="neum"/>

Kriza je riješena odlukama Berlinskog kongresa. Austro-Ugarska vojska ljeta 1878. godine u umarširala je u BiH, gdje su naišli na otpor, osobito kod [[Stolac (BiH)|Stoca]].<ref name="kamenjar.com"/>

== Vidi ==
* [[ustanak u livanjskom kraju 1875.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/putovima-hercegovackog-ustanka-1875-1878-kuca-serdara-kukice-iz-cicrine-trebinja-598.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] ''Putovima Hercegovačkog ustanka 1875. - 1878.: kuća serdara Kukice iz Cicrine, Trebinja'', 1. kolovoza 2004.

[[Kategorija:Neum]]
[[Kategorija:Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom]]

Hercegovački ustanak 1875. - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica