Henry Stuart, lord Darnley - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T13:10:21Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 13:10
Redak 1:		Redak 1:
	{{Infookvir monarh		{{Infookvir monarh
	\| ime = Henry Stuart		\| ime = Henry Stuart
	\| slika = [[~~File~~:Henry Stuart, Lord Darnley.jpg\|280px]]		\| slika = [[Datoteka:Henry Stuart, Lord Darnley.jpg\|280px]]
	\| titula = škotski kralj-supružnik		\| titula = škotski kralj-supružnik
	\| vladavina = 29. srpnja 1565. - 10. veljače 1567		\| vladavina = 29. srpnja 1565. - 10. veljače 1567
Redak 45:		Redak 45:

	==Otuđenje==		==Otuđenje==
	[[~~File~~:DarnleySycamore.JPG\|thumb\|Marija je navodno brinula o Darnleyju, bolesnom od velikih boginja, ispod ovoga [[Gorski javor\|javora]] u [[Glasgow]]u.<ref name=fcs>{{Citiranje weba\|url=http://www.forestry.gov.uk/forestry/INFD-6U8J4E\|title=The Darnley Sycamore\|work=Forestry Commission Scotland – Heritage Trees of Scotland website\|accessdate=10. veljače 2009.}}</ref>]]		[[Datoteka:DarnleySycamore.JPG\|thumb\|Marija je navodno brinula o Darnleyju, bolesnom od velikih boginja, ispod ovoga [[Gorski javor\|javora]] u [[Glasgow]]u.<ref name=fcs>{{Citiranje weba\|url=http://www.forestry.gov.uk/forestry/INFD-6U8J4E\|title=The Darnley Sycamore\|work=Forestry Commission Scotland – Heritage Trees of Scotland website\|accessdate=10. veljače 2009.}}</ref>]]
	Nedugo nakon što se Marija udala za Darnleya, postaja je svjesna njegovih ispraznih, arogantnih i nepouzdanih odlika, koje su prijetile dobrobiti države. Henry nije bio popularan kod drugih plemića i imao je nasilne crte, otežane njegovom sklonošću piću.<ref name=Fraser>''Mary Queen of Scots'', Antonia Fraser, 13. reprint, London: 1989.</ref> Marija mu je odbila dati pravo nasljedstva na prijestolje, ako bi ona umrla bez djece.<ref name="Davison, Meredith Henry Armstrong 1965"/> U kolovozu 1565., manje od mjesec dana nakon ženidbe, William Cecil je dobio informaciju da je Darnleyev bezobrazluk otjerao Lennoxa sa škotskoga dvora. Marija je uskoro postala trudna.		Nedugo nakon što se Marija udala za Darnleya, postaja je svjesna njegovih ispraznih, arogantnih i nepouzdanih odlika, koje su prijetile dobrobiti države. Henry nije bio popularan kod drugih plemića i imao je nasilne crte, otežane njegovom sklonošću piću.<ref name=Fraser>''Mary Queen of Scots'', Antonia Fraser, 13. reprint, London: 1989.</ref> Marija mu je odbila dati pravo nasljedstva na prijestolje, ako bi ona umrla bez djece.<ref name="Davison, Meredith Henry Armstrong 1965"/> U kolovozu 1565., manje od mjesec dana nakon ženidbe, William Cecil je dobio informaciju da je Darnleyev bezobrazluk otjerao Lennoxa sa škotskoga dvora. Marija je uskoro postala trudna.

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T11:26:48Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 11:26
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Monarh~~		{{Infookvir monarh
	\| ime = Henry Stuart		\| ime = Henry Stuart
	\| slika = [[File:Henry Stuart, Lord Darnley.jpg\|280px]]		\| slika = [[File:Henry Stuart, Lord Darnley.jpg\|280px]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T03:58:22Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 03:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Henry Stuart, lord Darnley'''-->~~{{Monarh		{{Monarh
	\| ime = Henry Stuart		\| ime = Henry Stuart
	\| slika = [[File:Henry Stuart, Lord Darnley.jpg\|280px]]		\| slika = [[File:Henry Stuart, Lord Darnley.jpg\|280px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T03:18:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 03:18
Redak 35:		Redak 35:

	==Brak sa škotskom kraljicom==		==Brak sa škotskom kraljicom==
	[[Image:Mary Stuart James Darnley.jpg\|thumb\|300px\|right\|Darnley i Marija (slika iz c. 1565. sada u Hardwick Hallu).<ref>{{~~cite web~~\|title=Henry Stuart, Lord Darnley, (1545.–1567.) i Marija, škotska kraljica (1542.–1587.), National Trust Inventory Number 1129218 \|url=http://www.nationaltrustcollections.org.uk/object/1129218 \|publisher=National Trust for Places of Historic Interest or Natural Beauty collections \|accessdate=2. veljače 2014. \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140204015143/http://www.nationaltrustcollections.org.uk/object/1129218 \|archivedate=4. veljače 2014. \|df=dmy-all }}</ref> ]]		[[Image:Mary Stuart James Darnley.jpg\|thumb\|300px\|right\|Darnley i Marija (slika iz c. 1565. sada u Hardwick Hallu).<ref>{{Citiranje weba\|title=Henry Stuart, Lord Darnley, (1545.–1567.) i Marija, škotska kraljica (1542.–1587.), National Trust Inventory Number 1129218 \|url=http://www.nationaltrustcollections.org.uk/object/1129218 \|publisher=National Trust for Places of Historic Interest or Natural Beauty collections \|accessdate=2. veljače 2014. \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140204015143/http://www.nationaltrustcollections.org.uk/object/1129218 \|archivedate=4. veljače 2014. \|df=dmy-all }}</ref> ]]
	Darnley je krenuo iz Londona 3. veljače 1565., i stigao u [[Edinburgh]] 12. veljače. Predstavio se Mariji 17. veljače u dvorcu Wemyss, u Fifeu. Nakon kratkoga posjeta svomu ocu u Dunkeldu, Darnley se vratio Mariji i dvoru u palači Holyrood, 24. veljače. On je bio Marijin prvi polurođak kroz dva različita braka njihove bake, Margaret Tudor, čime su i Marija i Darnley bili u redu nasljedstva na englesko prijestolje. Darnley je također bio potomak kćeri Jakova II. Škotskoga, te tako i u redu nasljedstva škotskoga prijestolja.		Darnley je krenuo iz Londona 3. veljače 1565., i stigao u [[Edinburgh]] 12. veljače. Predstavio se Mariji 17. veljače u dvorcu Wemyss, u Fifeu. Nakon kratkoga posjeta svomu ocu u Dunkeldu, Darnley se vratio Mariji i dvoru u palači Holyrood, 24. veljače. On je bio Marijin prvi polurođak kroz dva različita braka njihove bake, Margaret Tudor, čime su i Marija i Darnley bili u redu nasljedstva na englesko prijestolje. Darnley je također bio potomak kćeri Jakova II. Škotskoga, te tako i u redu nasljedstva škotskoga prijestolja.

Redak 45:		Redak 45:

	==Otuđenje==		==Otuđenje==
	[[File:DarnleySycamore.JPG\|thumb\|Marija je navodno brinula o Darnleyju, bolesnom od velikih boginja, ispod ovoga [[Gorski javor\|javora]] u [[Glasgow]]u.<ref name=fcs>{{~~cite web~~\|url=http://www.forestry.gov.uk/forestry/INFD-6U8J4E\|title=The Darnley Sycamore\|work=Forestry Commission Scotland – Heritage Trees of Scotland website\|accessdate=10. veljače 2009.}}</ref>]]		[[File:DarnleySycamore.JPG\|thumb\|Marija je navodno brinula o Darnleyju, bolesnom od velikih boginja, ispod ovoga [[Gorski javor\|javora]] u [[Glasgow]]u.<ref name=fcs>{{Citiranje weba\|url=http://www.forestry.gov.uk/forestry/INFD-6U8J4E\|title=The Darnley Sycamore\|work=Forestry Commission Scotland – Heritage Trees of Scotland website\|accessdate=10. veljače 2009.}}</ref>]]
	Nedugo nakon što se Marija udala za Darnleya, postaja je svjesna njegovih ispraznih, arogantnih i nepouzdanih odlika, koje su prijetile dobrobiti države. Henry nije bio popularan kod drugih plemića i imao je nasilne crte, otežane njegovom sklonošću piću.<ref name=Fraser>''Mary Queen of Scots'', Antonia Fraser, 13. reprint, London: 1989.</ref> Marija mu je odbila dati pravo nasljedstva na prijestolje, ako bi ona umrla bez djece.<ref name="Davison, Meredith Henry Armstrong 1965"/> U kolovozu 1565., manje od mjesec dana nakon ženidbe, William Cecil je dobio informaciju da je Darnleyev bezobrazluk otjerao Lennoxa sa škotskoga dvora. Marija je uskoro postala trudna.		Nedugo nakon što se Marija udala za Darnleya, postaja je svjesna njegovih ispraznih, arogantnih i nepouzdanih odlika, koje su prijetile dobrobiti države. Henry nije bio popularan kod drugih plemića i imao je nasilne crte, otežane njegovom sklonošću piću.<ref name=Fraser>''Mary Queen of Scots'', Antonia Fraser, 13. reprint, London: 1989.</ref> Marija mu je odbila dati pravo nasljedstva na prijestolje, ako bi ona umrla bez djece.<ref name="Davison, Meredith Henry Armstrong 1965"/> U kolovozu 1565., manje od mjesec dana nakon ženidbe, William Cecil je dobio informaciju da je Darnleyev bezobrazluk otjerao Lennoxa sa škotskoga dvora. Marija je uskoro postala trudna.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T02:24:30Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 02:24
Redak 22:		Redak 22:
	==Mladost==		==Mladost==
	[[Image:Darnley young.jpg\|thumb\|left\|200px\|Lord Darnley 1555. godine]]		[[Image:Darnley young.jpg\|thumb\|left\|200px\|Lord Darnley 1555. godine]]
	Henry Stuart, lord Darnley, rođen je u Temple Newsamu u [[Leeds]]u, 1545. godine. Međutim, taj je datum nesiguran, jer njegovi roditelji nisu bili zajedno početkom 1545., a u pismu iz ožujka 1566., škotska kraljica Marija I. govori da je Darnleyu tada bilo devetnaest godine. Stoga se 1546. godina čini izglednijom.<ref>{{~~cite book~~\|last1=Weir\|first1=Alison\|title=The Lost Tudor Princess: The Life of Lady Margaret Douglas\|date=2015.\|publisher=Ballantine Books\|location=New York\|isbn=9780345521392\|page=131}}</ref> Kao potomak škotskoga kralja Jakova II. i engleskoga kralja [[Henrik VII., kralj Engleske\|Henrika VII.]], Darnley je bio nasljednik dviju kraljevskih dinastija, [[Stuarti\|Stuart]] i [[Dinastija Tudor\|Tudor]], te je tako imao pravo i na škotsko i na englesko prijestolje; pravo koje ga je moglo koštati života.		Henry Stuart, lord Darnley, rođen je u Temple Newsamu u [[Leeds]]u, 1545. godine. Međutim, taj je datum nesiguran, jer njegovi roditelji nisu bili zajedno početkom 1545., a u pismu iz ožujka 1566., škotska kraljica Marija I. govori da je Darnleyu tada bilo devetnaest godine. Stoga se 1546. godina čini izglednijom.<ref>{{Citiranje knjige\|last1=Weir\|first1=Alison\|title=The Lost Tudor Princess: The Life of Lady Margaret Douglas\|date=2015.\|publisher=Ballantine Books\|location=New York\|isbn=9780345521392\|page=131}}</ref> Kao potomak škotskoga kralja Jakova II. i engleskoga kralja [[Henrik VII., kralj Engleske\|Henrika VII.]], Darnley je bio nasljednik dviju kraljevskih dinastija, [[Stuarti\|Stuart]] i [[Dinastija Tudor\|Tudor]], te je tako imao pravo i na škotsko i na englesko prijestolje; pravo koje ga je moglo koštati života.

	Njegov je otac, [[Matthew Stewart, 4. grof od Lennoxa]], 1545. godine proglašen krivim za izdaju u Škotskoj, jer se stavio na [[Engleska\|englesku]] stranu u Ratu ''grubog udvaranja'', protivno Mariji od Guisea i regentu Arranu. Obiteljski posjedi u Škotskoj bili su oduzeti,<ref>Elaine Finnie Greig, 'Stewart, Henry, duke of Albany [Lord Darnley] (1545/6–1567)', Oxford Dictionary of National Biography, Oxford University Press, 2004.; online izdanje, siječanj 2008.</ref> te je njegov otac otišao u egzil u Englesku, gdje je ostao 22 godine, vrativši se u Škotsku 1564. Njegova majka, Margaret Douglas, grofica od Lennoxa, napustila je Škotsku 1528.<ref name="Daniel 2">Daniel, William S. (1852), ''History of The Abbey and Palace of Holyrood''. Pub. Edinburgh: Duncan Anderson. str. 62</ref>		Njegov je otac, [[Matthew Stewart, 4. grof od Lennoxa]], 1545. godine proglašen krivim za izdaju u Škotskoj, jer se stavio na [[Engleska\|englesku]] stranu u Ratu ''grubog udvaranja'', protivno Mariji od Guisea i regentu Arranu. Obiteljski posjedi u Škotskoj bili su oduzeti,<ref>Elaine Finnie Greig, 'Stewart, Henry, duke of Albany [Lord Darnley] (1545/6–1567)', Oxford Dictionary of National Biography, Oxford University Press, 2004.; online izdanje, siječanj 2008.</ref> te je njegov otac otišao u egzil u Englesku, gdje je ostao 22 godine, vrativši se u Škotsku 1564. Njegova majka, Margaret Douglas, grofica od Lennoxa, napustila je Škotsku 1528.<ref name="Daniel 2">Daniel, William S. (1852), ''History of The Abbey and Palace of Holyrood''. Pub. Edinburgh: Duncan Anderson. str. 62</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T05:36:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Henry Stuart
| slika = [[File:Henry Stuart, Lord Darnley.jpg|280px]]
| titula = škotski kralj-supružnik
| vladavina = 29. srpnja 1565. - 10. veljače 1567
| supruga = [[Marija I., kraljica Škotske]]
| djeca = [[Jakov I., kralj Engleske|Jakov VI. Škotski i I. Engleski]]
| dinastija = [[Stuarti|Stuart]]
| otac = [[Matthew Stewart, 4. grof od Lennoxa]]
| majka = ''lady'' Margaret Douglas
| datum rođenja = [[7. prosinca]] [[1545.]]
| mjesto rođenja = Temple Newsam, Yorkshire, Engleska
| datum smrti = [[10. veljače]] [[1567.]]
| mjesto smrti = Kirk o' Field, [[Edinburgh]], Škotska
| mjesto pokopa = opatija Holyrood
| vjera = [[Rimokatolička crkva|rimokatolik]]
}}
'''Henry Stuart''' (ili '''Stewart'''), '''vojvoda od Albanyja''' (7. prosinca 1545. – 10. veljače 1567.), oslovljavan kao '''lord Darnley''' do 1565., bio je [[Škotska|škotski]] kralj-supružnik, od 1565. do 1567., kada je bio ubijek kod Kirk o' Fielda. Brojni suvremeni zapisi koji opisuju njegov život i smrt navode ga kao lorda Darnleya, što je bila njegova titula kao nasljednika grofa od Lennoxa, i to je naziv pod kojim je općenito poznat.<ref name="Fraser"/>

Bio je najstariji živi sin [[Matthew Stewart, 4. grof od Lennoxa|Matthewa Stewarta, 4. grofa od Lennoxa]] i njegove žene, ''lady'' Margaret Douglas, kćeri Archibalda Douglasa, 6. grofa od Angusa, i Margaret Tudor, kćeri engleskoga kralja [[Henrik VII., kralj Engleske|Henrika VII.]] i udovice škotskoga kralja Jakova IV. Općenito se smatra da je Darnley rođen 7. prosinca, ali je taj podatak osporavan. Bio je prvi rođak i drugi muž škotske kraljice [[Marija I., kraljica Škotske|Marije I.]], te otac škotskoga kralja [[Jakov I., kralj Engleske|Jakova VI.]], koji je naslijedio englesku kraljicu [[Elizabeta I.|Elizabetu I.]], kao Jakov I.<ref name=Greig>Elaine Finnie Greig, [http://www.oxforddnb.com/index/26/101026473/ 'Stewart, Henry, duke of Albany [Lord Darnley] (1545/6–1567)'], Oxford Dictionary of National Biography, Oxford University Press, 2004.; online izdanje, siječanj 2008., pristupljeno 4. ožujka 2012.</ref>

==Mladost==
[[Image:Darnley young.jpg|thumb|left|200px|Lord Darnley 1555. godine]]
Henry Stuart, lord Darnley, rođen je u Temple Newsamu u [[Leeds]]u, 1545. godine. Međutim, taj je datum nesiguran, jer njegovi roditelji nisu bili zajedno početkom 1545., a u pismu iz ožujka 1566., škotska kraljica Marija I. govori da je Darnleyu tada bilo devetnaest godine. Stoga se 1546. godina čini izglednijom.<ref>{{cite book|last1=Weir|first1=Alison|title=The Lost Tudor Princess: The Life of Lady Margaret Douglas|date=2015.|publisher=Ballantine Books|location=New York|isbn=9780345521392|page=131}}</ref> Kao potomak škotskoga kralja Jakova II. i engleskoga kralja [[Henrik VII., kralj Engleske|Henrika VII.]], Darnley je bio nasljednik dviju kraljevskih dinastija, [[Stuarti|Stuart]] i [[Dinastija Tudor|Tudor]], te je tako imao pravo i na škotsko i na englesko prijestolje; pravo koje ga je moglo koštati života.

Njegov je otac, [[Matthew Stewart, 4. grof od Lennoxa]], 1545. godine proglašen krivim za izdaju u Škotskoj, jer se stavio na [[Engleska|englesku]] stranu u Ratu ''grubog udvaranja'', protivno Mariji od Guisea i regentu Arranu. Obiteljski posjedi u Škotskoj bili su oduzeti,<ref>Elaine Finnie Greig, 'Stewart, Henry, duke of Albany [Lord Darnley] (1545/6–1567)', Oxford Dictionary of National Biography, Oxford University Press, 2004.; online izdanje, siječanj 2008.</ref> te je njegov otac otišao u egzil u Englesku, gdje je ostao 22 godine, vrativši se u Škotsku 1564. Njegova majka, Margaret Douglas, grofica od Lennoxa, napustila je Škotsku 1528.<ref name="Daniel 2">Daniel, William S. (1852), ''History of The Abbey and Palace of Holyrood''. Pub. Edinburgh: Duncan Anderson. str. 62</ref>

Mladi je Henry bio svjestan svoga statusa i naslijeđa. Dobro upućen u [[Latinski jezik|latinski]], te upoznat s [[Škotski gaelski jezik|gaelskim]], engleski i francuskim, dobio je obrazovanje koji doliči njegovom kraljevskom podrijetlu, te je bio izvrstan u pjevanju, sviranju lutnje i plesu. Među njegovim tutorima bio je škotski znanstvenik John Elder. Elder je zagovarao anglo-škotsku uniju kroz brak škotske kraljice [[Marija I., kraljica Škotske|Marije]] i engleskoga [[Edvard VI.|princa Edvarda]]. Njegov savjet kralju [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henriku VIII.]] nazvan je ''Savjet crvenonoge prutke'' (''Advice of a Redshank'').<ref>[http://www.british-history.ac.uk/report.aspx?compid=76781 ''Letters & Papers Henry VIII,'' vol. 18 part 2, (1902), no. 539]: [https://books.google.com/books?id=l1QJAAAAQAAJ&source=gbs_navlinks_s ''Bannatyne Miscellany'', Edinburgh vol. 1, (1827.), 1–6]</ref> Još jedan učitelj mladomu nasljedniku bio je Arthur Lallart, koji je kasnije bio ispitivan u Londonu, zbog svoga odlaska u Škotsku 1562.<ref>''Calendar State Papers Domestic 1547–1580'', (1856.), str. 201, 203</ref>

Za Henryja se navodilo da je snažan i atletske građe, vješt konjaništvu i oružju, te strasni lovac i sokolar. Njegov mladenački karakter donekle se vidi iz pisma iz ožujka 1554., upućenom engleskoj kraljici [[Marija Tudor|Mariji I.]] iz Temple Newsama, u kojemu on piše o tomu kako pravi kartu, ''Utopia Nova'', i o svojoj želji iz "svake vlasi u svojoj glavi da budem vrijedan vojnik".<ref>Ellis, Henry, ed., ''Original Letters illustrative of British History,'' 2nd series vol. 2, (1827.) pp. 249–251</ref>

==Lennoxova kriza==

Lennoxova kriza (1558.-1563.) bila je potlitička dilema u Engleskoj, proizišla iz dinaastijskih ambicija Lennoxovih: [[Matthew Stewart, 4. grof od Lennoxa]], bio je treći u redu nasljedstva za škotsko prijestolje, a njegova žena, Margaret Douglas, grofica od Lennoxa, bila je nećakinja [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] (kći Henrikove sestre Margaret Tudor) i unuka [[Henrik VII., kralj Engleske|Henrika VII.]], čime je bila druga u redu nasljedstva na englesko prijestolje, nakon škotske kraljice Marije I., i njezina sina Darnleya nakon nje, u slučaju da [[Elizabeta I.|Elizabeta]] iz nekog razloga ne stupi na prijestolje ili ga ne zadrži.<ref name="Macauley, 2004, 267">Macauley, (2004.), str. 267</ref> Obitelj Lennox predstavljala je alternativnu liniju nasljedstva na englesko prijestolje preko Margaret Tudor. Kao rimokatolici, predstavljali su prijetnju protestantskoj Engleskoj,<ref name="Macauley, 2004, 267"/> osobito 1558., kada je kraljica Elizabeta u dobi od 26 godina sjela na prijestolje. Iako je Elizabeta bila bistra, duhovita i dobro obrazovana za svoju poziciju, kao žena morala se dokazivati. Mnogi bi rimokatolici radije vidjeli na prijestolju katolkinju, škotsku kraljicu Mariju, smatrajući Elizabetu nezakonitom, jer Katolička crkva nije priznavala ženidbu njezinih roditelja. I mnogi bi voljeli da je Darnley, kao muškarac, na prijestolju. Svi ovi međusobni odnosi stvoreni su za složene intrige, špijuniranje, strategiranje i manevriranje vlasti na raznim sudovima. Sve su te poveznice doprinosile složenim spletkama, špijuniranjima, strategijama i manevriranjem s ciljem stjecanja vlasti na različitim dvorovima.

==Brak sa škotskom kraljicom==
[[Image:Mary Stuart James Darnley.jpg|thumb|300px|right|Darnley i Marija (slika iz c. 1565. sada u Hardwick Hallu).<ref>{{cite web|title=Henry Stuart, Lord Darnley, (1545.–1567.) i Marija, škotska kraljica (1542.–1587.), National Trust Inventory Number 1129218 |url=http://www.nationaltrustcollections.org.uk/object/1129218 |publisher=National Trust for Places of Historic Interest or Natural Beauty collections |accessdate=2. veljače 2014. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140204015143/http://www.nationaltrustcollections.org.uk/object/1129218 |archivedate=4. veljače 2014. |df=dmy-all }}</ref> ]]
Darnley je krenuo iz Londona 3. veljače 1565., i stigao u [[Edinburgh]] 12. veljače. Predstavio se Mariji 17. veljače u dvorcu Wemyss, u Fifeu. Nakon kratkoga posjeta svomu ocu u Dunkeldu, Darnley se vratio Mariji i dvoru u palači Holyrood, 24. veljače. On je bio Marijin prvi polurođak kroz dva različita braka njihove bake, Margaret Tudor, čime su i Marija i Darnley bili u redu nasljedstva na englesko prijestolje. Darnley je također bio potomak kćeri Jakova II. Škotskoga, te tako i u redu nasljedstva škotskoga prijestolja.

Prije sklapanja ženidbe, Darnley je imenovan grofom od Rossa, 15. svibnja 1565. Pratnja od 15 muškaraca dobili su vitešku čast. Istovremeno, u Engleskoj, zabrinuto Tajno vijeće raspravljalo je 4. lipnja 1565. o opasnostima planirane ženidbe. Jedan od njihovih zaključaka bio je da se olakša nemilst prema ''lady'' Catherine Grey'', suparnici Marije Stuart za englesko prijestolje.<ref>''Calendar State Papers Scotland'', vol. 2 (1900), pp. 175, 194.</ref>

Darnley je nadalje, 22. srpnja, imenovan za vojvodu od Albanyja, te je ženidba naviještena u župi Canongate. Pročitan je proglas kod križa u Edinburghu, 28. srpnja, da će vlast biti u zajednička imena kralja i kraljice Škotâ, izjednačivši tako Darnleya s Marijom. To je potvrđeno cirkulacijom srebrenog novca s njihovim imenima.<ref>Calendar State Papers Scotland, vol. 2 (1900.), p. 184, Randolph to Bedford, 28. srpnja 1565.</ref><ref name="Daniel2">Daniel, William S. (1852.), History of The Abbey and Palace of Holyrood. Pub. Edinburgh: Duncan Anderson, p. 67.</ref>

Ženidba se održala 29. srpnja 1565., po katoličkom obredu, u Marijinoj privatnoj kapeli u Holyroodu, ali je Darnley (čija su vjerska uvjerenja bila nestalna - odgojen je kao katolik, ali je kasnije bio pod protestantskim utjecajem<ref name="Davison, Meredith Henry Armstrong 1965">Davison, Meredith Henry Armstrong. The Casket Letters. 1965. Print.</ref>) odbio pratiti Mariju na Misu nakon obreda vjenčanja.<ref name=Greig />

==Otuđenje==
[[File:DarnleySycamore.JPG|thumb|Marija je navodno brinula o Darnleyju, bolesnom od velikih boginja, ispod ovoga [[Gorski javor|javora]] u [[Glasgow]]u.<ref name=fcs>{{cite web|url=http://www.forestry.gov.uk/forestry/INFD-6U8J4E|title=The Darnley Sycamore|work=Forestry Commission Scotland – Heritage Trees of Scotland website|accessdate=10. veljače 2009.}}</ref>]]
Nedugo nakon što se Marija udala za Darnleya, postaja je svjesna njegovih ispraznih, arogantnih i nepouzdanih odlika, koje su prijetile dobrobiti države. Henry nije bio popularan kod drugih plemića i imao je nasilne crte, otežane njegovom sklonošću piću.<ref name=Fraser>''Mary Queen of Scots'', Antonia Fraser, 13. reprint, London: 1989.</ref> Marija mu je odbila dati pravo nasljedstva na prijestolje, ako bi ona umrla bez djece.<ref name="Davison, Meredith Henry Armstrong 1965"/> U kolovozu 1565., manje od mjesec dana nakon ženidbe, William Cecil je dobio informaciju da je Darnleyev bezobrazluk otjerao Lennoxa sa škotskoga dvora. Marija je uskoro postala trudna.

Darnley i njegova družina, protestantski škotski plemići, izboli su 56 puta Marijina osobnog tajnika, Davida Rizzija, 9. ožujka 1566., u prisutnosti kraljice, koja je bila u sedmom mjesecu trudnoće, u njezinoj blagovaonici. Prema engleskim diplomatima Thomasu Randolphu i Francisu Russellu, grofu od Bedforda, Rizzijevo je ubojstvo bilo dijelom Darnleyeva pokušaja da prisili Mariju da mu ipak preda pravo na krunu.

==Rođenje sina i smrt==
Marijin i Darnleyev sin Jakov rođen je 19. lipnja 1566. u dvorcu Edinburgh. Kršten je s imenom Karlo Jakov (Charles James), 17. prosinca 1566., u dvorcu Stirling, prema katoličkom obredu. Kumovi su mu bili [[Karlo IX., kralj Francuske]], [[Elizabeta I.]] i Emanuel Filibert, savojski vojvoda.

Nakon Jakovljeva rođenja, nasljedstvo se činilo sigurnijim; krajem 1566. i početkom 1567. činilo se da su Darnley i Marija bliži pomirenju, jer je često viđena da odlazi u njegove odaje. Međutim, njegovo ustrajavanje da mu se dodijeli pravo nasljedstva i dalje je bilo izvorom bračnoga razočaranja.

Darnley je ubijen osam mjeseci nakon Jakovljeva rođenja. Njegovo tijelo i tijelo njegova sobara nađeni su u voćnjaku kod Kirk o' Fielda u Edinburghu, gdje su tada boravili.

==Rodoslovlje==
{{ahnentafel top|width=100%}}
<center>{{ahnentafel-compact5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #9fe;
|1= Henry Stuart, lord Darnley
|2= Matthew Stewart, 4. grof od Lennoxa
|3= Margaret Douglas
|4= [[John Stewart, 3. grof od Lennoxa]]
|5= Elizabeth Stewart
|6= Archibald Douglas, 6. grof od Angusa
|7= Margaret Tudor
|8= [[Matthew Stewart, 2. grof od Lennoxa]]
|9= Elizabeth Hamilton
|10= John Stewart, 1. grof od Atholla
|11= Eleanor Sinclair
|12= George Douglas, gospodar Angusa
|13= Elizabeth Drummond
|14= [[Henrik VII., kralj Engleske]]
|15= Elizabeta od Yorka
|16= [[John Stewart, 1. grof od Lennoxa]]
|17= Margaret Montgomerie
|18= James Hamilton, 1. lord Hamilton
|19= Marija Škotska
|20= Sir James Stewart, Crni Vitez od Lorna
|21= Joan Beaufort
|22= William Sinclair, 1. grof od Caithnessa
|23= Marjory Sutherland
|24= Archibald Douglas, 5. grof od Angusa
|25= Elizabeth Boyd
|26= John Drummond, 1. lord Drummond
|27= Elizabeth Lindsay
|28= Edmund Tudor, 1. grof od Richmonda
|29= ''lady'' Margaret Beaufort
|30= [[Edvard IV.]]
|31= Elizabeth Woodville
}}</center>
{{Ahnentafel bottom}}

==Izvori==
{{Reflist}}

{{GLAVNIRASPORED:Stuart, Henry, lord Darnley}}
[[Kategorija:Stuarti|Henry Stuart, lord Darnley]]
[[Kategorija:Škotsko plemstvo]]