WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T02:53:58Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 02:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Heliocentrični sustav'''-->~~[[datoteka:Heliocentric.jpg\|300px\|desno\|mini\|Ilustracija heliocentričnog sustava [[Andreas Cellarius\|Andreasa Cellariusa]], [[1660.]]]]		[[datoteka:Heliocentric.jpg\|300px\|desno\|mini\|Ilustracija heliocentričnog sustava [[Andreas Cellarius\|Andreasa Cellariusa]], [[1660.]]]]

	[[datoteka:Apparent retrograde motion.gif\|mini\|desno\|300px\|Kretanje [[Sunce\|Sunca]] (žuto), [[Zemlja\|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema heliocentričnom sustavu (lijevo) i [[geocentrični sustav\|geocentričnom sustavu]] (desno). <br />		[[datoteka:Apparent retrograde motion.gif\|mini\|desno\|300px\|Kretanje [[Sunce\|Sunca]] (žuto), [[Zemlja\|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema heliocentričnom sustavu (lijevo) i [[geocentrični sustav\|geocentričnom sustavu]] (desno). <br />

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-05T00:56:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Heliocentric.jpg|300px|desno|mini|Ilustracija heliocentričnog sustava [[Andreas Cellarius|Andreasa Cellariusa]], [[1660.]]]]

[[datoteka:Apparent retrograde motion.gif|mini|desno|300px|Kretanje [[Sunce|Sunca]] (žuto), [[Zemlja|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema heliocentričnom sustavu (lijevo) i [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]] (desno). <br />
Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 [[godina]]) zbog jednostavnosti.]]

[[datoteka:Copernican heliocentrism theory diagram.svg|mini|desno|300px|[[Nikola Kopernik|Kopernikovo]] viđenje [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] u djelu ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]].''De revolutionibus orbium coelestium'').]]

'''Heliocentrični sustav''' ili '''Kopernikov sustav''' je model [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] koji, nasuprot [[Geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]], postavlja [[Sunce]] u središte [[svijet]]a. Riječ je izvedena iz [[Grčki jezik|grčkog]] ''ἥλιος''; ''helios'': Sunce i ''κέντρον''; ''kentron'': centar. U [[antika|antičko doba]] sustav je podržavao [[Aristarh sa Samosa]], u [[renesansa|renesansi]] ga je obnovio i razradio [[Nikola Kopernik]]. Sunce je time postavljeno u središte, oko kojega obilaze [[planet]]i i ostala [[nebesko tijelo|nebeska tijela]], [[planetoid]]i ili [[asteroid]]i, [[komet]]i i [[meteoroid]]i, dok su [[zvijezde]] toliko udaljene da se njihova gibanja ne zapažaju. Kopernik je utvrdio tri načina Zemljina gibanja: [[Zemljina rotacija|rotaciju]] (vrtnju), [[Revolucija (astronomija)|revoluciju]] ([[Zemljina putanja|obilaženje oko Sunca]]) i [[Zemljina precesija|precesiju]] ([[precesija|zakretanje osi vrtnje]] oko okomice na ravninu gibanja, u analogiji s gibanjem [[zvrk]]a). Za opis gibanja planeta geocentrični sustav upotrebljavao je složeni sustav od 80 različitih [[kružnica]], no ni s pomoću njih opažanja se nisu mogla točno ponoviti (reproducirati). Kopernik je preuzeo kružna gibanja, čime je nastavio [[platon]]ističku tradiciju, no njegovi proračuni sa Suncem u središtu sustava točnije su prikazivali gibanja iako je broj kružnica reducirao na 34. U tome je bila prednost novoga sustava. Kako Kopernik nije vladao fizičkim dokazima, sustav nisu prihvatili ni teolozi ni znanstveni suvremenici. Nebeska tijela smatrala su se [[Eter (fizika)|eteričnima]], bez [[težina|težine]], dok su zemaljska tijela bila teška i kao takva padala prema središtu svemira, dakle prema središtu Zemlje; [[Aristotel]]ova je [[fizika]] osim toga tumačila da je za pokretanje tijela potrebna stalna [[sila]]. Za prihvat heliocentričnoga sustava trebalo je najprije razviti znanstvenu metodu, [[nebeska mehanika|nebesku mehaniku]] i [[Newtonov zakon gravitacije|teoriju gravitacije]], što su učinili [[Galileo Galilei]] i [[Isaac Newton]]. Sustav je bitno poboljšao [[Johannes Kepler]] uvodeći [[elipsa|eliptične]] staze kojima se [[planet]]i gibaju nejednoliko, brže kod [[perihel]]a, sporije kod [[afel]]a ([[Keplerovi zakoni]]). S vremenom je uzdrmano i povjerenje u nebo kao nepromjenljivu bitnost; viđene su nove [[zvijezde]], a jedan je [[komet]] uočen dalje od [[Mjesec]]a. Razvijeni matematički postupci računanja gibanja i sve točnija mjerenja [[Astronomski instrumenti|astronomskim instrumentima]] te na kraju fizički dokazi, kojih ne bi bilo u geocentričnom sustavu (godišnja [[Aberacija svjetlosti|zvjezdana aberacija]], faze donjih planeta), potvrdili su valjanost heliocentričnoga sustava. Sustav potvrđuju astronomska motrenja i zakonitosti gravitacije. Najveći dio mase Sunčevog sustava (699/700) ima Sunce, dok planetima pripada najveći dio [[Kutna količina gibanja|momenta (ili kutne) količine gibanja]]. <ref> '''heliocentrični sustav''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24853] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Povijest ==
Već su [[Stara Grčka|stari Grci]] zastupali heliocentrični sustav, tako da Kopernik nije bio prvi. Jednak stav imao je i [[Sv.Toma Akvinski]], koji je to predložio crkvenim krugovima. Crkvi tu ništa nije bilo sporno, dapače smatrala je heliocentrični sustav mnogo vjerojatnijim od geocentričnog, ali je zbog nedostatka znanstvenih dokaza Crkva odustala od prihvaćanja sustava. <ref> Kana, broj 496, ožujak 2015., str. 59.-60. </ref> Stav da središte svemira nije [[Zemlja]], nego [[Sunce]], u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]] zastupao je [[Aristarh sa Samosa]] (310. - 230. pr. Kr.) Međutim nije privukao puno pažnje i njegovo djelo bilo je zapostavljeno, sve do [[Nikola Kopernik|Nikole Kopernika]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], koji je promovirao heliocentrični sustav. Napisao je djelo ''De revolutionibus orbium coelestium'' (''O kretanju nebeskih sfera'') u 6 [[knjiga]], objavljeno u [[Nürnberg]]u [[1543.]]

Prema Koperniku središte cijelog svijeta je nepomično Sunce, a oko njega se u uniformnim [[kružnica]]ma (danas se zna, da su [[elipsa|elipse]]) kreću Zemlja i ostali [[planet]]i Sunčevog sustava. [[Zemlja (planet)|Zemlja]] se okreće oko svoje [[os]]i i kruži oko [[Sunce|Sunca]]. Orbite i nebeske sfere nemaju jedinstveno, zajedničko središte.<ref>http://www.cudaprirode.com/portal/component/content/article/tz/1724-kopernikov-heliocentrini-sustav Preuzeto 5. veljače 2013.</ref> Ove tvrdnje uskoro su bile prihvaćene u znanstvenim krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima, pa je [[papa]] [[1616.]] ovo Kopernikovo djelo zabranio, to jest stavio na index, sve do [[1822.]] Ostale kršćanske sljedbe (na primjer [[kalvinizam]]) su bile protiv heliocentričnoga sustava, a i nemali dio znanstvenika onoga doba (na primjer [[Francis Bacon]] i [[Tycho Brahe]]) ga nisu prihvaćali zbog korelacije s mjerenjima koja u to doba nisu bila bolja od geocentričnoga ili [[Ptolomejev sustav|Ptolomejeva sustava]].

Godine [[1610.]], [[Galileo Galilei]] objavio je svoja zapažanja o [[Galilejanski mjeseci|Jupiterovim mjesecima]], kao argument u korist Kopernikovog heliocentričnog sustava. Godine [[1612.]] počeo je rasti otpor protiv ideje o heliocentričnom sustavu, i [[1614.]] je otac Tommaso Caccini (1574. – 1648.) proglasio Galileve ideje opasnim, gotovo [[hereza|heretičkim]]. Godine [[1616.]] Galileo se uputio u [[Rim]], obraniti svoje ideje, ali mu je kardinal [[Roberto Bellarmino]] osobno uručio zabranu iznošenja i zastupanja ideja o heliocentričnom sustavu. Navodno je Galileo u trenutku smrti promrmljao ''Eppur si muove'' (''Ipak se kreće''), iako se odrekao svih tvrdnji o heliocentričnom sustavu. To je vjerojatno [[legenda]], jer ne postoji dokaz, da se to zbilja dogodilo. Dana, [[31. listopada]] [[1992.]], 359 godina poslije procesa protiv Galileja, [[papa]] [[Ivan Pavao II.]] zatražio je oprost i ukinuo presudu inkvizicije protiv Galileja.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija: Nebeski koordinatni sustavi]]

Heliocentrični sustav - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica