Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵}}' u ''

2026-03-21T21:13:32Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:13
Redak 112:		Redak 112:
	* [http://www.heidelberg.de/ Službena stranica] {{nje oznaka}} {{eng oznaka}}		* [http://www.heidelberg.de/ Službena stranica] {{nje oznaka}} {{eng oznaka}}
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	~~{{WProjekti~~
	}}

	{{Mrva-grad-njemačka}}		{{Mrva-grad-njemačka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:34:21Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:34
Redak 113:		Redak 113:
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscathr=Heidelberg~~
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T17:14:44Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:14
Redak 113:		Redak 113:
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr=Heidelberg		\|commonscathr=Heidelberg
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:21:46Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:21
Redak 113:		Redak 113:
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat=Heidelberg~~		\\|commonscathr=Heidelberg
	\|commonscathr=Heidelberg
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:10:45Z

Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:10
Redak 110:		Redak 110:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* [http://www.heidelberg.de/ Službena stranica] {{~~de icon~~}} {{eng oznaka}}		* [http://www.heidelberg.de/ Službena stranica] {{nje oznaka}} {{eng oznaka}}
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

2025-04-26T01:24:46Z

Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 01:24
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Njemački~~ grad		{{Infookvir njemački grad
	\|ime= Heidelberg		\|ime= Heidelberg
	\|izvorno ime=		\|izvorno ime=

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T02:09:15Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 02:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Heidelberg'''-->~~{{Njemački grad		{{Njemački grad
	\|ime= Heidelberg		\|ime= Heidelberg
	\|izvorno ime=		\|izvorno ime=

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-22T23:08:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Njemački grad
|ime= Heidelberg
|izvorno ime=
|slika=Heidelberg_corr.jpg
|slika grba= Wappen Heidelberg.svg
|slika karte=
|geslo=
|pokrajina= [[Datoteka:Flag of Baden-Württemberg.svg|20px|Zastava Baden-Württemberga]] [[Baden-Württemberg]]
|upravno područje= Karlsruhe
|okrug=
|stanovništvo= 145.311
|godina popisa= [[31. prosinca]] [[2007.]]
|izvor popisa=
|gustoća stanovništva= 1335
|površina= 108,83
|visina= 114
|širina-stupnjevi= 49
|širina-minute= 25
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 8
|dužina-minute= 43
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 69115-69126
|pozivni broj= 06221
|registarska oznaka= <tt>HD</tt>
|gradonačelnik= Dr. Eckart Würzner
|stranica= [http://www.heidelberg.de heidelberg.de]
}}

'''Heidelberg''' je grad u [[Njemačke savezne pokrajine|njemačkoj pokrajini]] [[Baden-Württemberg]]u, smješten na rijeci [[Neckar]]u, a ima oko 145.000 stanovnika. Poznat je zbog dvorca koji je danas samo još ruševina otkad ga je uništio požar [[1764.]] godine. Isto tako, Heidelberg ima veliki značaj zbog najstarijeg [[Sveučilište|sveučilišta]] Njemačke iz [[1386.]] godine.

==Povijest==

Dokazi o naseljenosti ovog područja sežu do davne prapovijest, što se vidi u otkriću poznatog "heidelberškog čovjeka" [[1907.]] godine u blizini Heidelberga, fosila ljudske donje čeljusti stare oko 600 tisuća godina, koja je pripadala ljudskim predcima odnosno ''[[Homo erectus]]u'', što je najraniji dokaz ljudskog postojanja u [[Europa|Europi]].

U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] na ovom su području [[Kelti]] izgradili zaštitnu utvrdu i hram za molitvu, na ''Heiligenbergu'' ili ''Brdu svetaca'', koja i danas postoji. Dvjesto godina kasnije Kelti, iz neobjašnjenih razloga, napuštaju [[Utvrda|utvrdu]]. Godine [[40.]] utvrdu osvajaju [[Rimljani]] te u nju smještaju 24. rimsku kohortu i 2. sirenašku kohortu (libijska pokrajina Sirena). Kasnije su Rimljani napravili i održavali ''castru'' (stalni kamp) i signalni toranj na obali rijeke [[Neckar]]a, preko koje su napravili drveni most. Prva civilna naselja počela su se razvijati pod zaštitom kampa. Rimljani ovdje ostaju do [[260.]] godine, kada utvrdu zauzimaju [[Germani|germanska]] plemena.

Temelji današnjeg Heidelberga nastaju u 5. stoljeću, da bi već [[769.]] prvi put bilo spomenuto selo '''Bergheim''' (doslovno ''Kuća na brdu''). Danas se Bergheim nalazi u središtu Heidelberga. Godine [[863.]] osnovan je [[samostan]] svetog Mihaela na brdu Heiligenbergu, unutar dvostrukih zidina keltske utvrde, a oko [[1130.]] osnovan je samostan u Neubergu u dolini Neckara. U isto vrijeme biskupija [[Worms]] širi svoj utjecaj na dolinu osnivajući [[1142.]] godine opatiju Schönau.

Godine [[1155.]] dvorac Heidelberg i okolna naselja preuzeli su vladari iz dinastije [[Hohenstaufen]], a Konrad Hohenstaufen postaje grof Pfalza od Rajne (''Pfalzgraf bei Rhein''). Godine [[1195.]] Pfalz (Falačka) prelazi u ruke dinastije Welf putem bračnih veza. Prvi spomen grada Heidelberga otkriven je u dokumentima opatije Schönau, a datira oko [[1196.]] godine, što se i danas smatra godinom osnivanja grada.

[[Datoteka:Heidelberg,_Germany._Night_shot_of_the_Old_Bridge_(Alte_Br%C3%BCcke)_and_the_Heidelberg%27s_Castle.jpg|lijevo|mini|250px|Stari most i dvorac u Heidelbergu noću.]]

Godine [[1225.]] vojvoda Bavarski, Ludovik I. osvaja Pfalz a time i dvorac, o čemu svjedoče povijesni dokumenti. U dokumentima iz [[1303.]] spomenuta su dva dvorca: jedan negdje više u brdima, koji je uništen u eksploziji [[barut]]a [[1537.]] godine; i drugi, niži, na čijem je mjestu današnja palača Heidelberg. Godine [[1356.]] grofovima Pfalza odobrena su dalekosežna prava putem [[Papinska bula|Zlatne bule]], a uz to su postali izborni prinčevi.

Godine [[1386.]] Rupert I., izborni princ Pfalza, osniva [[Sveučilište u Heidelbergu]], kao prvu visokoškolsku ustanovu na području današnje Njemačke, odnosno treću na području [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] (poslije [[Beč]]a i [[Prag]]a). Sveučilište je igralo važnu ulogu u eri [[Humanizam|humanizma]] i [[Reformacija|reformacije]], u sukobu između [[Martin Luther|luteranizma]] i [[kalvinizam|kalvinizma]] u [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeć]]u. [[Biblioteka]] u Heidelbergu osnovana je [[1421.]], najstarija je javna biblioteka u Njemačkoj i danas je potpuno netaknuta.

[[Datoteka:Belagerung Heidelbergs C-L 205.jpg|mini|desno|200px|Opsada Heidelberga 1622.]]
Godine [[1620.]] izbornom princu Frederiku V. od Pfalza (oženjenom Elizabetom Stewart, najstarijom kćeri engleskog kralja [[Jakov I., kralj Engleske|Jakova I.]]) ponuđena je kruna Bohemije. Međutim, Bohemijom je vladao samo jednu zimu (po čemu je u povijesti poznat pod nadimkom "Zimski kralj"), nakon čega mu krunu nasilno oduzima dinastija [[Habsburg]]. Ovo je predstavljalo i povod za izbijanje [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]].

Nakon opsade koja je trajala dva mjeseca, [[1622.]] vojske katoličke lige pod zapovjedništvom bavarskog grofa Tillya (Johan Serklas) zauzimaju Heidelberg te pljačkaju čuvenu ''Biblioteku Palatina'' i sve knjige i dokumente poklanjaju [[Grgur XV.|papi Grguru XV.]] Bavarski, katolički vladari iz dinastije Wittelsbach preuzimaju vlast nad Pfalzom i prisvajaju naslov izbornog princa. Tek na kraju rata [[1648.]] sin Frederika V., Ludovik Karlo I., uspjeva povratiti zemlju i naslov.

Da bi učvrstio svoju dinastijsku moć, udaje svoju kćer Elizabetu Šarlotu za Filipa I., vojvodu od Orléansa, brata francuskog kralja [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV]]. Nakon smrti izbornog princa Ludovika Karla II., sina Ludovika Karla I., francuski kralj Luj XIV. zahtijeva preuzmanje krune i nasljedstvo svoje snahe. Njegovi su zahtjevi odbijeni te otpočinje rat. [[Francuzi]] dva puta osvajaju Heidelberg [[1688.]] i [[1693.]] i potpuno ga pustoše.

Godine [[1720.]] zbog vjerskih sukoba s građanima Heidelberga izborni princ Karlo Filip III. premješta svoju rezidenciju u obližnji Mannheim, koji ostaje prijestolnica dok izborni princ Karlo Teodor nije postao izborni princ Bavarske [[1777.]] i premjestio prijestolnicu u [[München]]. Ranije je on [[1742.]] otpočeo rekonstrukciju heidelberške palače, međutim nakon što je zdanje uništila oluja [[1764.]], radovi nisu dovršeni.

Heidelberg pada u posjed velikog vojvodstva Baden [[1803.]] godine. Veliki vojvoda Karlo Frederik od Badena ponovo otvara [[Sveučilište|Sveučilište]] pod imenom ''Ruperto-Carola'', nazvan po njegovim osnivačima. Mnogi ugledni znanstvenici koji su na njemu djelovali doprinijeli su da Sveučilište dobije reputaciju "kraljevske rezidencije znanja". Tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeć]]a grad je preuređen u [[barok]]nom stilu iz ranijeg starog gotičkog.

U Heidelbergu je [[1815.]] sklopljena [[Sveta alijansa]] između [[Austrija|Austrije]], [[Rusija|Rusije]] i [[Pruska|Pruske]], koja je [[Napoléon Bonaparte|Napoleonu]] zadala odlučujući udarac. Ovdje je [[5. ožujka]] [[1848.]] održana njemačka nacionalna skupština. Tijekom falačko-badenske pobune [[1849.]] Heidelberg je bio sjedište revolucionarne vojske koju je pruska armija porazila i zatim okupirala grad sve do [[1850.]]

Industrijska revolucija [[19. stoljeće|19. stoljeć]]a ne ostavlja puno tragova na grad. Polako se razvija [[turizam]], a grad je povezan željeznicom [[1840.]] godine.

=== Nacistička vlast ===

Tijekom [[nacizam|nacističkog režima]] ([[1933.]] – [[1945.]]) Heidelberg je bio snažno uporište [[NSDAP]]-a, koji je bio najjača stranka i na izborima prije 1933. Zbog toga su svi nearijevski zaposlenici Sveučilišta bili diskriminirani, a do početka rata 1939. Sveučilište je izgubilo trećinu zaposlenih iz rasnih i političkih razloga. Tijekom tzv. [[Kristalna noć|Kristalne noći]] (''Kristallnacht'') [[9. studenog]] [[1938.]] stanovnici Heidelberga spalili su obje gradske [[sinagoga|sinagoge]]. Sljedećeg dana započela je sustavna deportacija [[Židovi|Židova]], a smatra se da je tada oko 150 Židova poslano u [[Sabirni logor|koncentracijski logor]] Dachau. Nepune dvije godine kasnije, [[22. listopada]] [[1940.]], tijekom akcije nazvane "Wagner-Bürckel" oko 6 tisuća Židova iz okolice, uključujući njih 280 iz grada Heidelberga deportirano je u koncentracijski logor Gurs u [[Francuska|Francuskoj]]. Tijekom 1934./35. nacisti su izgradili ogroman [[amfiteatar]] na brdu Heiligenbergu sjeverno od starog grada, koji im je služio za održavanje prigodnih proslava, kulturnih događaja i slično, kojima se slavio nacionalsocijalizam.

Američka je vojska [[30. ožujka]] [[1945.]] ušla u Heidelberg, koji su nacisti napustili dan ranije, nakon što su uništili stari most kako bi usporili napredovanje saveznika. U to vrijeme on je bio jedino mjesto za prijelaz teškim [[Borbeno oklopno vozilo|oklopnim vozilima]] preko Neckara. Postoje neke teorije da je Heidelberg bio pošteđen bombardiranja tijekom Drugog svjetskog rata jer je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] vojska namjeravala koristiti grad za smještaj svojih trupa nakon rata. Stvarni razlozi su bili to što Heidelberg nije bio ni industrijski ni transportni centar pa nije postojalo ništa toliko vrijedno za bombardiranje. Stoga su se zračni napadi fokusirali na obližnje industrijske centre Mannheim i Ludwigshafen. Nakon rata, [[1945.]] je ponovo otvoreno Sveučilište na inicijativu [[kirurgija|kirurga]] Karla Heinricha Bauera i filozofa [[Karl Jaspers|Karla Jaspersa]].

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:2002-04-02_Heidelberger_Rathaus_IMG_0388.jpg|desno|mini|250px|Marktplatz , glavni gradski trg.]]
Heidelberg je snažan turistički i edukacijski centar [[Njemačka|Njemačke]] , kako grad nije bio industrijski centar, poput susjednih [[Mannheim]]a i [[Ludwigshafen]]a , nije stradao u tijeku Drugog svijetskog rata stoga ima očuvanu originalnu arhitekturu te su snažno razvijene uslužne djelatnosti u oblasti turizma. Grad svake godine bilježi više milijuna turističkih posjeta iz raznih djelova svijeta i smatra se romantičnim centrom Njemačke.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Bismarckplatz_und_Heiligenberg_Heidelberg.jpg|desno|mini|250px|Bismarckplatz , popularni gradski trg i čvorište javnog gradskog prometa.]]

Po podacima iz [[2004.]] 81,8% svih stanovnika bilo je zaposleno u tercijarnom sektoru ukljujući i turizam. Zbog povezanosti s periodom romantizma Heidelberg se širom svijeta promovira kao grad romantike, što privlači više od [https://www.heidelberg.de/english/Home/Life/Heidelberg+in+figures.html#:~:text=11.9%20million%20visitors.,11.9%20million%20visitors%20every%20year. 11,9 milijuna turista] svake godine. Redovno se organiziraju mnoga događanja. U proljeće se održava festival [[klasična glazba|klasične glazbe]] "Heidelberško proljeće" i međunarodni sajam uskršnjih jaja. U srpnju i kolovozu održava se festival u dvorcu Heidelberg. Prve subote u lipnju i rujnu te druge subote u srpnju dvorac i stari most osvijetljeni su svjetlima i vatrometom.

Jesenski festival u starom gradu u rujnu uključuje i srednjovjekovni sajam sa 40-tak štandova na kojima se mogu naći umjetnički radovi i rukotvorine, kao i mnogi suveniri. Prije [[Božić]]a organiziraju se božićni sajmovi širom starog dijela grada.

=== Industrija ===
Samo oko 18% svih zaposlenih radi u oblasti industrije. Neke od najvažnijih su tiskarska i izdavačka djelatnost. Heidelberg je sa svojom glavnom ulicom (''Hauptstraße'') pravi magnet za kupovinu za sve posjetitelje grada i stanovništvo okolnih ruralnih naselja.
[[Datoteka:Heidelberg_Stadtteile_2012.svg|lijevo|mini|250px|Podjela grada na distrikte.]]

=== Američke vojne baze ===
Nakon Drugog svjetskog rata Heidelberg je bio jedan od malobrojnih njemačkih gradova koji nisu bili u znatnoj mjeri porušeni u savezničkom bombardiranju. Budući da se nalazio u američkoj okupacijskoj zoni, grad je postao zapovjedno mjesto američkih snaga u Europi. Do danas je ostalo nekoliko vojnih građevina poput vojarne Campbell (ranija vojarna nacističkog Wehrmachta) koja je zapovjedno sjedište nekoliko jedinica. Tu se nalazi zapovjedništvo USAREUR-a (''United States ARmy EURope'') i kopnenih snaga [[NATO]]-a za središnju Europu (LANDCENT). Postoji i očuvana omanja američka vojna [[zračna luka]], ali je danas koriste samo [[helikopter]]i.

== Poznate osobe ==

U gradu Heidelbergu živjelo je i djelovalo puno poznatih osoba. Na kućicama u Starom gradu je moguće vidjeti pločice koje obavještavaju da je u njima živjela ili radila neka poznata osoba.

Glavni je razlog za toliko velik broj poznatih istraživača svakako Sveučilište u Heidelbergu. Mnogi [[Nobelova nagrada|nobelovci]] poput [[Carl Bosch|Carla Boscha]] (Nobelova nagrada za kemiju), [[Georg Wittig|Georga Wittiga]] (Nobelova nagrada za kemiju 1979.), [[Walther Bothe|Walthera Bothe]] (Nobelova nagrada za fiziku 1954.), [[Ernst Ruska|Ernsta Ruske]] (Nobelova nagrada za fiziku 1986.) ili [[Otto Meyerhof|Otta Meyerhofa]] (Nobelova nagrada za medicinu 1923.), [[Bert Sakmann|Berta Sakmanna]] (Nobelova nagrada za medicinu 1991.), [[Harald zur Hausen|Haralda zur Hausena]] (Nobelova nagrada za medicinu 2008.) živjeli su, studirali ili poučavali u Heidelbergu. Revolucionarni izum poput [[Spektroskopija|spektroskopije]] izumili su heidelberški znanstvenici.

Neke od ostalih poznatih osoba iz Heidelberga su [[Friedrich Ebert]] (prvi predsjednik Njemačke), [[Karl Jaspers]] (filozof), Ernst Jünger (spisatelj), Marie Marcks (karikaturistkinja), [[Silvija, kraljica Švedske|Silvia Sommerlath]] (švedska kraljica) i [[Max Weber]] (sociolog).

Tu su također živjeli i djelovali:
* [[Robert Wilhelm Bunsen]], [[Kemija|kemičar]]
* [[August Kopff]], [[astronom]]; [[3. ožujka]] [[1906.]] u Heidelbergu je otkrio [[asteroid]] nazvan [[589 Croatia]].
* [[Anđelko Igrec]], [[Orgulje|orguljaš]] [[varaždin]]ske katedrale

==Gradovi prijatelji==

* {{ZD|U|UK}} [[Cambridge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], od [[1957.]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Montpellier]], [[Francuska]], od [[1961.]]
* {{ZD|I|IZR}} [[Rehovot]], [[Izrael]], od [[1983.]]
* {{ZD|U|UKR}} [[Simferopol]], [[Ukrajina]], od [[1991.]]
* {{ZD|N|NJE}} [[Bautzen]], [[Saksonija]], od [[1991.]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Kumamoto]], [[Japan]], od [[1992.]]
* {{ZD|B|BIH}} [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]], od [[1992.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.heidelberg.de/ Službena stranica] {{de icon}} {{eng oznaka}}
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Heidelberg
|commonscathr=Heidelberg
}}

{{Mrva-grad-njemačka}}
{{Baden-Württemberg}}

[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]

Heidelberg - Povijest promjena