Gyula Andrássy stariji - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 07:32, 12. ožujak 2026.

2026-03-12T07:32:49Z

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 07:32
Redak 74:		Redak 74:
	Budući da je Slavene ([[Hrvati]], [[Slovaci]], [[Srbi]], [[Rusini]]) doživljavao kao prijetnju za Ugarsku, oduprio se [[1871.]] godine naumu austrijskog predsjednika vlade [[Karl Sigmund von Hohenwart\|Karla Sigmunda von Hohenwarta]] da se podigne ustavni položaj [[Zemlje Krune sv. Vaclava\|Zemalja Krune sv. Vaclava]]. Andrássy je podržavao dobre odnose s [[Prusija\|Njemačkom]] zbog čega se nije upleo u [[Francusko-pruski rat]] [[1870.]] godine.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Gyula-Grof-Andrassy Grof Gyula Andrássy, ugarski predsjednik vlade – Britannica Online]</ref>		Budući da je Slavene ([[Hrvati]], [[Slovaci]], [[Srbi]], [[Rusini]]) doživljavao kao prijetnju za Ugarsku, oduprio se [[1871.]] godine naumu austrijskog predsjednika vlade [[Karl Sigmund von Hohenwart\|Karla Sigmunda von Hohenwarta]] da se podigne ustavni položaj [[Zemlje Krune sv. Vaclava\|Zemalja Krune sv. Vaclava]]. Andrássy je podržavao dobre odnose s [[Prusija\|Njemačkom]] zbog čega se nije upleo u [[Francusko-pruski rat]] [[1870.]] godine.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Gyula-Grof-Andrassy Grof Gyula Andrássy, ugarski predsjednik vlade – Britannica Online]</ref>

	Kao ministar vanjskih poslova, složio se na [[Berlinski kongres\|Berlinskom kongresu]] [[1878.]] godine da Austro-Ugarska okupira [[Bosna i Hercegovina\|Bosnu i Hercegovinu]], da Rusija ne bi profitirala od situacije izazvane pobunom [[1875.]] godine, iako je to značilo uvođenje znatnog broja Slavena u granice Carstva. Taj čin nije osobito dobro dočekan ni u Austriji ni u Ugarskoj zbog čega je Andrássy [[1879.]] godine podnio ostavku na položaj ministra vanjskih poslova. Njegov posljednji čin kao ministra bilo je stvaranje saveza između Austro-Ugarske i Njemačke koji je potrajao do kraja [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Gyula-Grof-Andrassy Grof Gyula Andrássy, ugarski predsjednik vlade – Britannica Online]</ref>		Kao [[ministar vanjskih poslova]], složio se na [[Berlinski kongres\|Berlinskom kongresu]] [[1878.]] godine da Austro-Ugarska okupira [[Bosna i Hercegovina\|Bosnu i Hercegovinu]], da Rusija ne bi profitirala od situacije izazvane pobunom [[1875.]] godine, iako je to značilo uvođenje znatnog broja Slavena u granice Carstva. Taj čin nije osobito dobro dočekan ni u Austriji ni u Ugarskoj zbog čega je Andrássy [[1879.]] godine podnio ostavku na položaj ministra vanjskih poslova. Njegov posljednji čin kao ministra bilo je stvaranje saveza između Austro-Ugarske i Njemačke koji je potrajao do kraja [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Gyula-Grof-Andrassy Grof Gyula Andrássy, ugarski predsjednik vlade – Britannica Online]</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{Commonscat\|Gyula Andrássy}}~~

	{{GLAVNIRASPORED:Andrássy, Gyula st.}}		{{GLAVNIRASPORED:Andrássy, Gyula st.}}

Suradnik10 u (test) 07:32, 12. ožujak 2026.

2026-03-12T07:32:19Z

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 07:32
Redak 64:		Redak 64:
	\|fusnote =		\|fusnote =
	}}		}}
	'''Gyula Andrássy stariji''' ([[Vlachovo\|Oláhpatak]], [[8. ožujka]] [[1823.]]<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/andrassy-gyula-st Gyula Andrássy st. – Hrvatska enciklopedija]</ref> ili [[Košice]], [[3. ožujka]] [[1823.]],<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/8620/ Gyula Andrássy st. – Proleksis enciklopedija]</ref>, [[Slovačka]] – [[Volosko]], [[18. veljače]] [[1890.]]), [[Mađari\|mađarski]] [[grof]], državnik i [[politika\|političar]]. Djelovao je kao predsjednik vlade [[Kraljevina Ugarska\|Kraljevine Ugarske]] (1867. – 1871.) te kao ministar vanjskih poslova [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]] (1871. – 1879.). Smatra se tvorcem dualističkog ustroja Austro-Ugarske (1867.) i [[Hrvatsko-ugarska nagodba\|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] [[1868.]] godine. Bio je [[konzervativizam\|konzervativni]] političar, podržavatelj [[Njemačko Carstvo\|Njemačkog Carstva]] i protivnik [[Slaveni\|Slavena]] koje je doživljavao kao prijetnju, zbog čega je bio suprotstavljen [[Rusko Carstvo\|Rusiji]], a protiv razbijanja [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]].		'''Gyula Andrássy stariji''' ([[Vlachovo\|Oláhpatak]], [[8. ožujka]] [[politika u 1823.\|1823.]]<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/andrassy-gyula-st Gyula Andrássy st. – Hrvatska enciklopedija]</ref> ili [[Košice]], [[3. ožujka]] [[1823.]],<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/8620/ Gyula Andrássy st. – Proleksis enciklopedija]</ref>, [[Slovačka]] – [[Volosko]], [[18. veljače]] [[politika u 1890.\|1890.]]), [[Mađari\|mađarski]] [[grof]], državnik i [[politika\|političar]]. Djelovao je kao predsjednik vlade [[Kraljevina Ugarska\|Kraljevine Ugarske]] ([[politika u 1867.\|1867.]] – [[politika u 1871.\|1871.]]) te kao ministar vanjskih poslova [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]] (1871. – [[politika u 1879.\|1879.]]). Smatra se tvorcem dualističkog ustroja Austro-Ugarske (1867.) i [[Hrvatsko-ugarska nagodba\|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] [[1868.]] godine. Bio je [[konzervativizam\|konzervativni]] političar, podržavatelj [[Njemačko Carstvo\|Njemačkog Carstva]] i protivnik [[Slaveni\|Slavena]] koje je doživljavao kao prijetnju, zbog čega je bio suprotstavljen [[Rusko Carstvo\|Rusiji]], a protiv razbijanja [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

	Ušao je u politiku [[1847.]] godine kao član [[Lajos Kossuth\|Kossuthove]] radikalne reformske stranke. Sudjelovao je u [[Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848.\|revoluciji (1848. – 1849.)]] i borio se protiv [[Austrijsko Carstvo\|Austrije]] te protiv nastojanja [[ban\|hrvatskog bana]] [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] da preuzme [[Međimurje]] i pripoji ga [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija\|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]]. Poslije poraza mađarske revolucije [[1849.]] godine, pobjegao je u egzil te je u odsutnosti osuđen na smrt. Živio je u emigraciji u [[Carigrad]]u, [[Pariz]]u i [[London]]u, a poslije pomilovanja [[1857.]] godine, vratio se natrag u zemlju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/andrassy-gyula-st Gyula Andrássy st. – Hrvatska enciklopedija]</ref>		Ušao je u politiku [[politika u 1847.\|1847.]] godine kao član [[Lajos Kossuth\|Kossuthove]] radikalne reformske stranke. Sudjelovao je u [[Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848.\|revoluciji (1848. – 1849.)]] i borio se protiv [[Austrijsko Carstvo\|Austrije]] te protiv nastojanja [[ban\|hrvatskog bana]] [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] da preuzme [[Međimurje]] i pripoji ga [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija\|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]]. Poslije poraza mađarske revolucije [[1849.]] godine, pobjegao je u egzil te je u odsutnosti osuđen na smrt. Živio je u emigraciji u [[Carigrad]]u, [[Pariz]]u i [[London]]u, a poslije pomilovanja [[1857.]] godine, vratio se natrag u zemlju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/andrassy-gyula-st Gyula Andrássy st. – Hrvatska enciklopedija]</ref>

	Poslije povratka u Ugarsku, zauzimao se za pomirenje Mađara s dinastijom [[Habsburško-Lotaringovci\|Habsburgovaca]] te se pridružio [[Ferenc Deák\|Ferencu Deáku]] (1803. – 1876.) u pregovorima koji su doveli do dualističkog kompromisa [[1867.]] godine i stvaranja Austro-Ugarske monarhije. Poslije sklapanja nagodbe, Andrássy je imenovan za predsjednika vlade i ministra obrane Kraljevine Ugarske te je bio zadužen za finaliziranje ustavnih pregovora između Austrije i Ugarske.		Poslije povratka u Ugarsku, zauzimao se za pomirenje Mađara s dinastijom [[Habsburško-Lotaringovci\|Habsburgovaca]] te se pridružio [[Ferenc Deák\|Ferencu Deáku]] (1803. – 1876.) u pregovorima koji su doveli do dualističkog kompromisa [[1867.]] godine i stvaranja Austro-Ugarske monarhije. Poslije sklapanja nagodbe, Andrássy je imenovan za predsjednika vlade i ministra obrane Kraljevine Ugarske te je bio zadužen za finaliziranje ustavnih pregovora između Austrije i Ugarske.
Redak 74:		Redak 74:
	Budući da je Slavene ([[Hrvati]], [[Slovaci]], [[Srbi]], [[Rusini]]) doživljavao kao prijetnju za Ugarsku, oduprio se [[1871.]] godine naumu austrijskog predsjednika vlade [[Karl Sigmund von Hohenwart\|Karla Sigmunda von Hohenwarta]] da se podigne ustavni položaj [[Zemlje Krune sv. Vaclava\|Zemalja Krune sv. Vaclava]]. Andrássy je podržavao dobre odnose s [[Prusija\|Njemačkom]] zbog čega se nije upleo u [[Francusko-pruski rat]] [[1870.]] godine.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Gyula-Grof-Andrassy Grof Gyula Andrássy, ugarski predsjednik vlade – Britannica Online]</ref>		Budući da je Slavene ([[Hrvati]], [[Slovaci]], [[Srbi]], [[Rusini]]) doživljavao kao prijetnju za Ugarsku, oduprio se [[1871.]] godine naumu austrijskog predsjednika vlade [[Karl Sigmund von Hohenwart\|Karla Sigmunda von Hohenwarta]] da se podigne ustavni položaj [[Zemlje Krune sv. Vaclava\|Zemalja Krune sv. Vaclava]]. Andrássy je podržavao dobre odnose s [[Prusija\|Njemačkom]] zbog čega se nije upleo u [[Francusko-pruski rat]] [[1870.]] godine.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Gyula-Grof-Andrassy Grof Gyula Andrássy, ugarski predsjednik vlade – Britannica Online]</ref>

	Kao ministar vanjskih poslova, složio se na [[Berlinski kongres\|Berlinskom kongresu]] [[1878.]] godine da Austro-Ugarska okupira [[Bosna i Hercegovina\|Bosnu i Hercegovinu]], ~~kako~~ Rusija ne bi profitirala od situacije izazvane pobunom [[1875.]] godine, iako je to značilo uvođenje znatnog broja Slavena u granice Carstva. Taj čin nije osobito dobro dočekan ni u Austriji ni u Ugarskoj zbog čega je Andrássy [[1879.]] godine podnio ostavku na položaj ministra vanjskih poslova. Njegov posljednji čin kao ministra bilo je stvaranje saveza između Austro-Ugarske i Njemačke koji je potrajao do kraja [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Gyula-Grof-Andrassy Grof Gyula Andrássy, ugarski predsjednik vlade – Britannica Online]</ref>		Kao ministar vanjskih poslova, složio se na [[Berlinski kongres\|Berlinskom kongresu]] [[1878.]] godine da Austro-Ugarska okupira [[Bosna i Hercegovina\|Bosnu i Hercegovinu]], da Rusija ne bi profitirala od situacije izazvane pobunom [[1875.]] godine, iako je to značilo uvođenje znatnog broja Slavena u granice Carstva. Taj čin nije osobito dobro dočekan ni u Austriji ni u Ugarskoj zbog čega je Andrássy [[1879.]] godine podnio ostavku na položaj ministra vanjskih poslova. Njegov posljednji čin kao ministra bilo je stvaranje saveza između Austro-Ugarske i Njemačke koji je potrajao do kraja [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Gyula-Grof-Andrassy Grof Gyula Andrássy, ugarski predsjednik vlade – Britannica Online]</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

2026-03-11T09:07:53Z

Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Nova stranica

{{političar
|ime = Gyula Andrássy stariji
|slikastandarda =
|veličinastandarda =
|slika = Draw Portrait Count Gyula Andrássy de Csíkszentkirály et Krasznahorka.jpg
|veličina = 220px
|opis slike =
|malaslika =
|veličina male slike =
|opis male slike =
|rođeno ime =
|datum rođenja = [[3. ožujka|3.]] ili [[8. ožujka]] [[1823.]]
|mjesto rođenja = [[Vlachovo|Oláhpatak]] ili [[Košice]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Slovačka]])
|datum smrti = [[18. veljače]] [[1890.]]
|mjesto smrti = [[Volosko]], [[Istra]], Austro-Ugarska (danas [[Hrvatska]])

|položaj = predsjednik vlade Kraljevine Ugarske
|mandat_start = [[17. veljače]] [[1867.]]
|mandat_kraj = [[14. studenog]] [[1871.]]
|potpredsjednik =
|potpremijer =
|zamjenik =
|premijer =
|predsjednik =
|prethodnik = Bertalan Szemere
|nasljednik = Menyhért Lónyay

|čin2 = ministar vanjskih poslova [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]
|mandat_start2 = [[14. studenog]] [[1871.]]
|mandat_kraj2 = [[8. listopada]] [[1879.]]
|potpredsjednik2 =
|potpremijer2 =
|zamjenik2 =
|premijer2 =
|predsjednik2 =
|prethodnik2 = [[Friedrich Ferdinand von Beust]]
|nasljednik2 = Heinrich Karl von Haymerle

|čin3 =
|mandat_start3 =
|mandat_kraj3 =
|potpredsjednik3 =
|potpremijer3 =
|zamjenik3 =
|premijer3 =
|predsjednik3 =
|prethodnik3 =
|nasljednik3 =

|čin4 =
|mandat_start4 =
|mandat_kraj4 =
|potpredsjednik4 =
|potpremijer4 =
|zamjenik4 =
|premijer4 =
|predsjednik4 =
|prethodnik4 =
|nasljednik4 =

|stranka = Deákova stranka
|bivše stranke =
|zanimanje =
|fusnote =
}}
'''Gyula Andrássy stariji''' ([[Vlachovo|Oláhpatak]], [[8. ožujka]] [[1823.]]<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/andrassy-gyula-st Gyula Andrássy st. – Hrvatska enciklopedija]</ref> ili [[Košice]], [[3. ožujka]] [[1823.]],<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/8620/ Gyula Andrássy st. – Proleksis enciklopedija]</ref>, [[Slovačka]] – [[Volosko]], [[18. veljače]] [[1890.]]), [[Mađari|mađarski]] [[grof]], državnik i [[politika|političar]]. Djelovao je kao predsjednik vlade [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] (1867. – 1871.) te kao ministar vanjskih poslova [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] (1871. – 1879.). Smatra se tvorcem dualističkog ustroja Austro-Ugarske (1867.) i [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] [[1868.]] godine. Bio je [[konzervativizam|konzervativni]] političar, podržavatelj [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] i protivnik [[Slaveni|Slavena]] koje je doživljavao kao prijetnju, zbog čega je bio suprotstavljen [[Rusko Carstvo|Rusiji]], a protiv razbijanja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].

== Životopis ==

Ušao je u politiku [[1847.]] godine kao član [[Lajos Kossuth|Kossuthove]] radikalne reformske stranke. Sudjelovao je u [[Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848.|revoluciji (1848. – 1849.)]] i borio se protiv [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] te protiv nastojanja [[ban|hrvatskog bana]] [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] da preuzme [[Međimurje]] i pripoji ga [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]]. Poslije poraza mađarske revolucije [[1849.]] godine, pobjegao je u egzil te je u odsutnosti osuđen na smrt. Živio je u emigraciji u [[Carigrad]]u, [[Pariz]]u i [[London]]u, a poslije pomilovanja [[1857.]] godine, vratio se natrag u zemlju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/andrassy-gyula-st Gyula Andrássy st. – Hrvatska enciklopedija]</ref>

Poslije povratka u Ugarsku, zauzimao se za pomirenje Mađara s dinastijom [[Habsburško-Lotaringovci|Habsburgovaca]] te se pridružio [[Ferenc Deák|Ferencu Deáku]] (1803. – 1876.) u pregovorima koji su doveli do dualističkog kompromisa [[1867.]] godine i stvaranja Austro-Ugarske monarhije. Poslije sklapanja nagodbe, Andrássy je imenovan za predsjednika vlade i ministra obrane Kraljevine Ugarske te je bio zadužen za finaliziranje ustavnih pregovora između Austrije i Ugarske.

Budući da je Slavene ([[Hrvati]], [[Slovaci]], [[Srbi]], [[Rusini]]) doživljavao kao prijetnju za Ugarsku, oduprio se [[1871.]] godine naumu austrijskog predsjednika vlade [[Karl Sigmund von Hohenwart|Karla Sigmunda von Hohenwarta]] da se podigne ustavni položaj [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Zemalja Krune sv. Vaclava]]. Andrássy je podržavao dobre odnose s [[Prusija|Njemačkom]] zbog čega se nije upleo u [[Francusko-pruski rat]] [[1870.]] godine.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Gyula-Grof-Andrassy Grof Gyula Andrássy, ugarski predsjednik vlade – Britannica Online]</ref>

Kao ministar vanjskih poslova, složio se na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] [[1878.]] godine da Austro-Ugarska okupira [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], kako Rusija ne bi profitirala od situacije izazvane pobunom [[1875.]] godine, iako je to značilo uvođenje znatnog broja Slavena u granice Carstva. Taj čin nije osobito dobro dočekan ni u Austriji ni u Ugarskoj zbog čega je Andrássy [[1879.]] godine podnio ostavku na položaj ministra vanjskih poslova. Njegov posljednji čin kao ministra bilo je stvaranje saveza između Austro-Ugarske i Njemačke koji je potrajao do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Gyula-Grof-Andrassy Grof Gyula Andrássy, ugarski predsjednik vlade – Britannica Online]</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Gyula Andrássy}}

{{GLAVNIRASPORED:Andrássy, Gyula st.}}
[[Kategorija:Mađarski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici mađarske vlade]]
[[Kategorija:Mađarsko plemstvo]]
[[Kategorija:Mađarski nacionalisti]]
[[Kategorija:Mađarski slobodni zidari]]
[[Kategorija:Mađarski grofovi]]