Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:36:54Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:36
Redak 25:		Redak 25:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Lightning rods}}~~

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T17:27:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Lightning-rod-diagram.svg|mini|desno|250px|Glavni dijelovi gromobrana su: glavni prihvatni vod (gore), okomiti i pomoćni vodovi (sredina) i uzemljivač (dolje u zemlji).]]

[[datoteka:Blitzableiter am Schloss Hainewalde-1781.jpg|mini|250px|desno|Gromobran je zaštita [[zgrada]], električnih nadzemnih vodova, električnih postrojenja na otvorenom i drugih objekata od štetnih posljedica udara [[munja|munje]].]]

[[datoteka:Gromobran 1.png|mini|250px|desno|Slika prikazuje zaštitne pojaseve ako je ''H'' visina zgrade s gromobranom. U prostoru ''H'', lijevo i desno od okomice kroz gromobran, je jednostruki zaštitni pojas, u prostoru 2∙''H'' dvostruki, a u prostoru 3∙''H'' trostruki zaštitni pojas.]]

'''Gromobran''' ili '''gromobranska zaštita''' je zaštita [[zgrada]], [[Električni vod|električnih nadzemnih vodova]], [[Električni strojevi|električnih postrojenja]] na otvorenom i drugih zgrada i [[konstrukcija]] od štetnih posljedica udara [[munja|munje]]. Prvu gromobransku zaštitu ostvario je [[Benjamin Franklin|B. Franklin]] sredinom 18. stoljeća. Franklinov gromobran bio je uglavnom izrađen od dijelova koje i danas ima većina gromobranskih instalacija. <ref> '''gromobranska zaštita''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23483] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Dijelovi gromobrana ==
Osnovne dijelove gromobranske instalacije zgrada čine glavni prihvatni vod, okomiti i pomoćni vodovi i uzemljivač. Glavni prihvatni vod [[čelik|čelična]] je traka položena duž sljemena i rubova [[krov]]a, opremljena katkad i kraćim šiljcima (u starijim instalacijama primjenjivali su se okomiti čelični štapovi, hvatači munje). Okomiti vodovi od metalnih traka ili užadi povezuju glavni prihvatni vod s uzemljivačem, dok pomoćni vodovi povezuju veće metalne mase ili površine na glavni prihvatni vod ili na komite vodove. Uzemljivač u obliku metalne ploče, cijevi ili traka često je kao prsten oko zgrade ukopan u zemlju, a služi za uspostavljanje vodljive veze između okomitih vodova i tla. Na svakom okomitom vodu treba postaviti mjerni spoj kojim se taj vod može odvojiti od uzemljivača radi mjerenja udarnog otpora uzemljivača. Svojedobno se, katkad, na velike i važnije zgrade uz hvatač munje postavljao i izvor [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]] (takozvani radioaktivni gromobran), koji je ionizirao okolni zrak i trebao pospješiti djelovanje gromobrana, ali je taj način zaštite danas napušten.

== Primjena ==
Na [[dalekovod]]e se na vrh [[stup]]ova iznad [[električni vodič|električnog vodiča]] postavljaju [[uzemljenje|uzemljena]] zaštitna [[uže]]ta, a u električna postrojenjima na otvorenom mogu se iznad štićenih dijelova razapeti užeta priključena na zajedničko uzemljenje. [[Materijal]], oblik i mjere za izradu gromobranskih instalacija propisani su [[standard|normama]]; gromobransku zaštitu treba postaviti na svakom objektu koji se po svojoj visini, veličini i obliku razlikuje od okolnih zgrada, a posebno je pažljivo treba izvesti u područjima s učestalim [[Atmosferski elektricitet|atmosferskim pražnjenjima]]. [[Hrvatska]] u tom pogledu pripada u područje razmjerno umjerenih klimatskih prilika, s 30 do 45 [[Grmljavina|grmljavinskih]] dana godišnje, pri čemu je njihov broj u priobalnom pojasu zemlje veći.

== Električno polje Zemlje ==
Da postoji [[električno polje]] [[Zemlja|Zemlje]] možemo dokazati pomoću dugačke izolirane [[žica|žice]] čiji je donji kraj spojen s [[elektroskop]]om, a gornji koji ima šiljak nalazi se u [[plamen]]u. Elektroskop spojimo sa Zemljom ili ga držimo u ruci. Dignemo li takvu sondu pomoću dugačkog štapa u visinu, elektroskop će pokazati otklon. Taj nam [[pokus]] pokazuje da je Zemlja okružena električnim poljem i da je njena površina negativno električna, a da se pozitivna granična površina nalazi u višim [[atmosfera|atmosferskim]] slojevima. Mjerenja su pokazala da električno polje Zemlje dosiže do takozvanog [[ionosfera|Kennelly-Heavisideovog sloja]], koji se nalazi na visini od 80 kilometara. [[Električni potencijal|Potencijalna]] razlika između Kennelly-Heavisideovog sloja i površine Zemlje iznosi oko 200 000 [[volt|V]].

Uslijed električnog polja Zemlje i [[ionizacija|ionizacije]] zraka, koju prouzrokuju [[ultraljubičaste zrake]] koje dolaze sa [[Sunce|Sunca]] i [[Influencija|električne influencije]] nastaju električno nabijeni [[oblaci]] suprotnog [[elektricitet]]a. Ako je razlika [[električni napon|električnog napona]] vrlo velika, može nastupiti pražnjenje, pa se uz snažan potres zraka na mjestu spajanja pojave goleme električne iskre, nazvane [[munja]]. Isto tako dolazi do pražnjenja između oblaka i zemlje. Pozitivno električni oblak izazove influencijom na zemlji, odnosno na istaknutim objektima, negativni elektricitet. Kad električni napon prijeđe određenu granicu, dolazi do izbijanja u obliku vijugave i blještave crte (munje), uz jak zvučni potres zraka koji se zove [[grom]]. Električni napon kod toga mogu iznositi do 100 milijuna [[volt]]i, a munje mogu biti duge i do 3 kilometra.

=== Prvi gromobran ===
Američki znanstvenik [[Benjamin Franklin|B. Franklin]] sagradio je uređaj za zaštitu od groma. On se sastoji od [[Bakar (element)|bakrenog]] štapa, visokog do 5 metara, koji se stavlja na [[krov]] ili na neko drugo izloženo mjesto. Štap je uspravan, a završava pozlaćenim šiljkom. Od njega vodi goli bakreni konopac, minimalnog presjeka [[površina|površine]] od 25 mm<sup>2</sup>, po vanjskom dijelu krova, odnosno zida, u zemlju, gdje završava bakrenom pločom od 1 m<sup>2</sup>. Ploča mora biti u vodi ili u vlažnoj zemlji. Gromobran treba izraditi na način da se svi dijelovi zgrade nalaze u zaštitnom prostoru. Djelovanje gromobrana gromobrana osniva se na [[ionizacija|ionizaciji]] zraka koja nastaje zbog šiljka na okomitom štapu. Mreže [[telegraf]]skih i [[telefon]]skih žica na krovovima štite također od groma. I one imaju spravu za zaštitu od munje. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Lightning rods}}

[[Kategorija:Elektromagnetizam]]
[[Kategorija:Arhitektonski elementi]]
[[Kategorija:Konstrukcije]]
[[Kategorija:Građevinarstvo]]

Gromobran - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica