Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-06T23:05:23Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 23:05
Redak 44:		Redak 44:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{~~Predložak:~~Čiopa}}		{{Čiopa}}
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T10:15:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Špilje i jame
| naziv = Gromačka špilja
| izvorni naziv = Špilja za Vlakom
| slika =
| slika_opis =
| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute = 44
| širina-sekunde = 03
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 18
| dužina-minute = 00
| dužina-sekunde = 54
| dužina-oznaka = E
| lokacija = selo [[Gromača]] <br> [[Dubrovačko primorje]] <br> [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
| država = [[Hrvatska]]
| najbliži grad = [[Dubrovnik]]
| površina =
| najniža razina = 212 m ispod ulaza u špilju
| najveća visina = oko 20 m
| dužina = 2.172 m
| volumen =
| približna starost =
}}

'''Gromačka špilja''' ili ''špilja za Vlakom'' špilja je u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko–neretvanskoj županiji]]. Za znanstvenu je javnost prvi put otkrivena tek [[1985.]] tijekom potrage za izvorima [[voda|vode]] u speleološkim objektima.

== Položaj i pristup ==
Ulaz u špilju se nalazi oko dva km zračne linije sjeveroistočno od najviših kuća u selu [[Gromača]] u [[Dubrovačko primorje|Dubrovačkom primorju]], na nadmorskoj visini od 605 m. Nije ju jednostavno pronaći niti je lako doći do nje. Do podnožja Spasovog brda može se doći automobilom, a nakon toga se penje uzbrdo pješice kroz krš do samog ulaza u špilju, uske i jedva prolazne pukotine u stijeni.

== Opis špilje ==
Špilja za Gromačkom vlakom predstavlja višeetažni, razgranati objekt s protočnom funkcijom, [[hidrologija|hidrološki]] još uvijek aktivan, jer se u njoj pojavljuje vodeni tok i periodična podzemna [[jezero|jezera]]. Golemih je dimenzija, a podzemni se prolazi s [[galerija]]ma protežu u ukupnoj dužini od 2.172 m, pa po tome zauzima 14. mjesto među najduljima speleološkim objektima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Visinska razlika od ulaza do najniže točke, podzemnog jezera kojeg tvori mali potok, seže do dubine od 212 m. Nakon pukotinskog ulaza pruža se glavni špiljski hodnik nastao u [[jura|jurskom]] vapnencu, širina mu negdje prelazi 30 m, a visina oko 20 m. Hodnik se dalje strmo spušta u pravcu sjeveroistoka. Na njegovu se dnu povremeno stvori jezero površine oko 400 m<sup>2</sup>. Na ovom se dijelu hodnik sužava prelazeći u dvoranu nazvanu ''Veliki spuž'', kojom se spiralno spušta prema Dvorani ''[[Dubrovački trubaduri|Dubrovačkih trubadura]]''. Put vodi dalje u ''Kristalnu dvoranu'' iz koje se istočno odvaja veliki i prelijepi ''Korjeniti kanal'' zadivljujuće ljepote spiljskih ukrasa. Drugi dio špilje se sastoji od [[labirint]]nog spleta kanala koji često prelaze jedan iznad drugog. Ljepotom se posebno ističu ''Aragonitni kanal'' s predivnim [[aragonit]]nim heliktitima, te ''Kanal crnih koralja'' s tamnim koraloidima. Najkraći, ali i najteže prolazan je treći dio špilje. Njega čini uski i vrlo strmi kanal na čijem dnu i za vrijeme suša teče potok koji povremeno nestaje u nekoliko jamskih vertikala. U najdubljoj od njih je malo sifonsko jezerce kojim špilja prividno završava jer je uočena pukotina kojom se ona nastavlja.

== Povijest špilje ==
Za ljude kraja u kojem se nalazi, špilja poznata od pamtivijeka, a za javnost je otkrivena tek [[1985.]] godine kada su članovi Speleološkog odsjeka sveučilišnog Planinarskog društva ''Velebit'' iz [[Zagreb]]a istraživali špilje i jame u području od [[Slano]]g do rijeke [[Ombla|Omble]] radi traganja za akumulacijama pitke vode u speleološkim objektima. U čast otkrića, sastav Dubrovački trubaduri je održao koncert u dvorani koja danas nosi njihovo ime. Već [[5. lipnja]] [[1986.]] godine, špilja za Gromačkom vlakom je zbog svojih estetskih, geomorfoloških i [[arheologija|arheoloških]] vrijednosti zaštićena kao [[geomorfologija|geomorfološki]] [[spomenik prirode]].

== Povijesne i prirodne zanimljivosti ==
U ulaznom kanalu nalazi se jedan od najljepših i najvećih saljeva u našima špiljama, dužine preko 75 m. Korjeniti kanal je posebno lijep jer je potpuno zasigan, a osvijetljen na sve strane raspršuje kristalne odsjaje svjetla. Posebnu vrijednost špilji daje otkriće tragova bosih nogu prethistorijskog čovjeka u drugom dijelu špilje, na oko 300 m udaljenosti od ulaza, sačuvani u tankoj sigastoj kori. Analiza sigovine pokazala je da bi mogli biti stari čak 12.000 godina i potjecati od [[paleolit]]skog čovjeka kulture starijeg [[kameno doba|kamenog doba]]. Osim tragova stopala, ništa manji interes nije izazvalo ni otkriće ulomaka stare, prethistorijske [[keramika|keramike]] čija se starost procjenjuje na oko 4.000 do 5.000 godina prije [[Isus Krist|Krista]], kao svjedočanstva postojanja života u mlađem kamenom dobu. To su ulomci razbijenih vrčeva kojima su prvi posjetioci, a možda i stanovnici špilje išli po vodu u udaljene kanale kad bi na ulaznom dijelu presušila. Prema frakturi na lomu i karakterističnim šarama ova keramika svrstana je u razdoblje između kasnog [[neolit]]a i [[eneolit]]a (prije 5.000 – 4.000 godina). Ljepotom se ističe i ''Aragonitni kanal'', s neviđenim aragonitnim cvjetovima i [[stalaktiti]]ma, te ''Kanal crnih koralja'' u kojem dominiraju tamni koraloidi.

Gromačku špilju odlikuje i iznimno bogatstvo podzemne [[fauna|faune]]. Premda je ona i ranije istraživana, prva sustavnija biospeleološka istraživanja proveli su članovi Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) tijekom [[2003.]] i [[2004.]] godine. Među tristotinjak do sada evidentiranih [[životinje|životinjskih]] svojti, uz kukce kornjaše, paučnjake, [[pauci|pauke]] i pseudoštipavce, grinje, kopnene i vodene [[rakovi|rakove]] i neizbježne [[šišmiš]]e, Gromačku su špilju posljednjih godina mještani često spominjali kao dom dinaridskog endema [[čovječja ribica|čovječje ribice]] (''lat. Proteus anguinus'') što su potvrdili Kletečki i Sur [[1996.]] Ova je špilja iznimno [[biologija|biološko]] nalazište i onih vrsta koje do sada nisu bile poznate u Hrvatskoj, a novija su istraživanja utvrdila i neke koje su čak i potpuno nove za znanost. U ulaznoj dvorani koja je najbogatija organskom tvari nalazimo brojne troglofilne organizme kao što je ''Apfelbeckia lendenfeldi'', koja je dužinom od preko 10 cm najveća u [[Europa|Europi]], te [[dalmacija|dalmatinski]] špiljski konjic (''lat. Dolichopoda araneiformis''). Ističu se čak četiri vrste lažištipavaca, među kojima je slijepi ronkus (''lat. Roncus anophthalmus''), zatim pauk [[hercegovina|hercegovačka]] stalagtia (''lat. Stalagtia hercegovinensis''), te još veći predator ogromna špiljska [[stonoga]] nazvana ''špiljski lav'' (''lat. Polybothrus leostygis''). Duž cijele špilje može se naći Apfelbekov antroherpon (''lat. Antroherpon apfelbecki apfelbecki'') za kojeg je ovo, uz [[Močiljska špilja|Močiljsku špilju]], tek drugo nalazište u Hrvatskoj. Ova špilja predstavlja tipsko nalazište amfipodnog rakušca (''lat. Accubogammarus algor jalzici''), te za Hrvatsku prvo nalazište troglobiontnog kornjaša (''lat. Hadesia vasiceki''), prilagođenog za filtriranje podzemne vode koja se slijeva po stijenama. Do sada je zabilježeno tek šest nalazišta ovog jedinstvenog kukca. Također je nađen Schaefernov rakušac (''lat. Typhlogammarus mrazeki''), koji može dostići do 3 cm duljine, špiljski plošnjak Aegopis spelaeus, jedan od tri najveća špiljska [[puževi|puža]] na svijetu, te troglobiontski puž (''lat. Pholeoteras euthrix''). Osim toga prvi nalaz endemične [[Absolonova pijavica|Absolonove pijavice]] bez pigmenta i očiju (''lat. [[Dina absoloni]]'') u Hrvatskoj zabilježen je upravo u prostorima Gromačke špilje, a prije toga je po prvi put za znanost opisana [[1913.]] godine u [[špilja Vjetrnica|špilji Vjetrenica]] na prostoru [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavale]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Absolonova je pijavica prva otkrivena stigobiontna pijavica na svijetu. Gotovo sve ove vrste pripadaju podzemnom faunističkom kompleksu šire okolice [[Popovo polje|Popovog polja]] u susjednoj Hercegovini u koji očito spada i Gromačka špilja.

== Status ==
Znanstveno opisana i spada u skupinu neuređenih, ali posjećivanih špilja. Monumentalnost podzemnih prostora, ljepota špiljskih ukrasa i blizina Dubrovnika već su dovoljan razlog za turističko uređenje špilje. Provedeno je ekološko istraživanje ove špilje u sklopu projekta "''Ekološka istraživanja špilja i jama na području Grada Dubrovnika''", kojeg provodi Hrvatsko biospeleološko društvo. Izrađen je elaborat za [[turizam|turističko]] uređenje i korištenje špilje koja bi mogla postati zamašnjak u turističkom razvoju ovog kraja. Zbog svojih [[geomorfologija|geomofroloških]], [[paleontologija|paleontoloških]] i [[arheologija|arheoloških]] vrijednosti zaštićena je [[1986.]] godine<ref>[http://www.edubrovnik.org/prirodna_bastina.php Prirodna baština i kulturna dobra]</ref>
.

== Izvori ==
{{Predložak:Čiopa}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.jakopin.net/primoz/slike/2004/Dalmatia_2004/IX.html Primož Jakopin - fotogalerija ''Gromačke špilje'']
* [http://public.carnet.hr/speleo/clanci/hrv/gromaca.html Hrvatski speleološki poslužitelj - ''Stopama Gromačkog pračovjeka'']
* [http://www.dubrovnik.hr/vijest.php?id=1&newsid=179 Projekt ekološko turističke valorizacije Gromačke špilje]
* [http://www.visit-trsteno.com/index.php?option=com_content&task=view&id=36&Itemid=1 Zaštićene prirodne vrijednosti]
* [http://www.dzzp.hr/publikacije/zasticena_geobastina_RH.pdf Zaštićena geo baština RH (PDF)]

[[Kategorija:Špilje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Spomenici prirode u Hrvatskoj]]

Gromačka špilja - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica