https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=GrafikaGrafika - Povijest promjena2026-09-03T01:50:04ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Grafika&diff=51063&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-23T06:35:47Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Grafika'''-->[[Datoteka:Durer Revelation Four Riders.jpg|mini|<center>[[Albrecht Dürer]], ''Četiri jahača Apokalipse'', [[drvorez]], 1497.-98.<center>]]'''Grafika''' (grčki ''grafein'' = pisati, urezivati) je grana [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]], ujedno općeniti naziv za postupak i rezultat korištenja neke od [[grafičke tehnike|grafičkih tehnika]] pri izradi umjetničkog djela; umnožavanje [[crtež]]a putem [[matrica|matrice]].<br />
<br />
Grafika također označava i [[Tipografija|tipografsko]] umijeće, tj. rad na umnožavanju pisama i likovnih priloga u [[Tiskarstvo|tiskarstvu]]. Budući da likovni izraz u grafici osniva na ekspresivnosti linije i kontrastima crnoga i bijeloga, ovaj naziv u širem smislu obuhvaća i svaki originalni crtež na papiru.<br />
<br />
==Grafičke tehnike==<br />
Grafika je posredna umjetnička tehnika, tj. ne nastaje izravno potezom na plohi kao crtež, nego crtežom koji se urezuje u neku ploču - tzv. ''[[matrica|matrice]]'', a zatim se ta ploča premazuje bojom i tiska se na [[papir]] te se dobije crtež od boje koja je ušla u utore urezivanja (''duboki tisak'') ili ploha koje nisu urezane (''visoki tisak''). Kod ''visokog tiska'' crtež je [[reljef]]an na ploči, a na papiru nakon otiska neznatno udubljen ([[drvorez]], [[linorez]], tzv. izdignuti bakrorez - [[einkografija]]), kod ''dubokog tiska'' crtež je na ploči udubljen, a na papiru nakon otiska neznatno reljefan ([[bakrorez]], [[bakropis]], [[mezzotinta]], [[akvatinta]], [[suha igla]], [[vernis mou]], [[nadorez]], [[cinkorez]], itd.), kod ''plošnog tiska'' crtež je plošan na ploči i na papiru nakon otiska ([[monotipija]], [[litografija]], reprodukcija na metalnim pločama).<br />
<br />
Osim ovih tradicionalnih grafičkih tehnika, u novije doba se koriste [[grafički dizajn|digitalne tehnike]]. <br />
<br />
U svim [[grafičke tehnike|grafičkim tehnikama]] osim monotipije, jedna matrica se koristi za umnožavanje, odnosno za izradu više istih primjeraka; svaki grafički otisak s originalne matrice smatra se originalom, pa ga stoga umjetnici redovno popisuju uz oznaku rednog broja tiraža (kao ''A. P.'', [[francuski]] ''Aprés la lettre'', [[engleski]] ''Author Print''; [[hrvatski]] ''A. O.'', autorski otisak).<br />
<br />
Kalkografski otisak naziv je za grafički otisak nastao nakon umjetnikove smrti, ali na temelju originalne sačuvane matrice <ref> [http://www.kgz.hr/default.aspx?id=10299#| Knjižnice Grada Zagreba: Male izložbe u vitrinama Zagrabiensie, pristupljeno 27. listopada 2015.] </ref><br />
<br />
==Povijest grafike==<br />
Grafika je u [[Europa|Europi]] poznata od kraja [[14. stoljeće|14.]] i početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]], nakon proširenja proizvodnje [[papir]]a. Udubljenu reproduktivnu graviru (barorez, bakropis) otkrili su i usavršili [[zlatar]]i i [[oružar]]i u 16. i 17. st.<br />
<br />
==Poznati grafičari==<br />
Neki od najpoznatijih svjetskih grafičara su: [[Hans Baldung]], [[Jacques Callot]], [[Albrecht Dürer]], [[Rembrandt van Rijn]], [[M. C. Escher]], [[Francisco Goya]], [[Edvard Munch]], [[Auguste Rodin]], [[James McNeill Whistler]], [[Käthe Kollwitz]], [[Andy Warhol]]<br />
<br />
==Literatura==<br />
* [[Matko Peić]], ''Pristup likovnom djelu'', Zagreb, 1968., 41-60<br />
{{izvori}}<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23038 grafika]<br />
* [http://kabinet-grafike.hazu.hr/ Kabinet grafike] [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]<br />
<br />
{{grafičke tehnike}}<br />
{{Tehnologija}}<br />
<br />
[[Kategorija:Grafika| ]]<br />
[[Kategorija:Računalna grafika]]</div>WikiSysop