WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T04:51:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Skeletal muscle.jpg|desno|350px|minijatura|Presjek skeletnog mišića]]

=Poprečnoprugasti mišići=

'''[[Poprečnoprugasti mišići]]'''(skeletni mišići) se obično hvataju na [[kosti]]ma i prelaze preko nekog [[zglob]]a, tako da njihovom [[kontrakcija|kontrakcijom]] dolazi do primicanja hvatišta. Ono se naziva tako jer pod [[mikroskop]]om daju efekt poprečene ispruganosti, a javlja se zbog posebne ultrastrukture miofibrila koje se nalaze u sarkoplazmi ([[citoplazma|citoplazmi]] mišića). Poprečnoprugastih mišića ima u tijelu preko 600 i većina su parni mišići. Poprečnoprugasto mišićje tvori oko 40% ukupne težine [[tijelo|tijela]](8% je glatko i srčano mišićje).

==Mišićno tkivo==

Mišićne [[stanica|stanice]] su duge i tanke i često se zovu '''[[mišićno vlakno|mišićnim vlaknima]]'''. To vlakno je u biti [[multinuklearna stanica]] s velikim brojem [[jezgra|jezgara]] što varira s obzirom na dužinu samog vlakna. Vlakno ima oblik [[cilindar|cilindra]] sa zaobljenim krajevima koji završavaju u vezivnom tkivu [[tetiva|tetive]]. Ona se međusobno pružaju usporedno pa tako na poprečnom presjeku imaju kružan ili [[poligon]]alan oblik s promjerom od 10 do 100 [[mikrometar]]a. Duga su od 1 milimetra pa sve do 30 cm, a neka mogu biti duga kao i sam mišić. Sastoje se od [[citoplazma|citoplazme]], koja se zove '''[[sarkoplazma]]''', više [[jezgra|jezgara]] i stanične ovojnice, [[sarkolema|sarkoleme]]. Sarkolema ima dva sloja. Unutrašnji je stanična membrana, [[plazmalema]], a vanjski sloj je [[bazalna membrana]] koja predstavlja vezu s endomizijem. Jezgre su spljoštene i periferno postavljene (samo u poprečnoprugastom mišiću. Dužinom vlakna u sarkoplazmi se pružaju mišićna vlakanca odnosno [[miofibrile]]. Okružene su mrežom [[sarkoplazmatski retikulum|srakoplazmatskog retikuluma]] i sustavom [[T tubuli|T tubula]]. Između miofibrila, a posebice ispod stanične membrane nalaze se mitohondriji koji služe za dobivanje energije u stanici, a u samoj sarkoplazmi je pohranjena i velika količina glikogena. Sve to, omgućuje mišićnom vlaknu kao osnovnoj jedinici mišićnog tkiva da se može skratiti i rastegnuti za polovicu svoje dužine od one u mirovanju. [[Mišićno tkivo]] nema svoje [[međustanična tvar|međustanične tvari]], ali je između vlakana uloženo [[rahlo vezivno tkivo]].

==Stroma mišića==

Mišić se kao [[parenhimatozni organ]] sastoji od [[mišićno tkivo|mišićnog tkiva]] i strome. Stromu čini to vezivo koje mišićna vlakna povezuje u organiziranu jedinicu, dajući mu oblik, a osigurava dovod [[krvne žile|krvnih žila]], [[limfne žile|limfnih žila]] i [[živčano vlakno|živčanih vlakana]] do svakog mišićnog vlakna. Volumni udio strome u mišiću je 10 do 40 %. Oko savakog vlakna nalazi se rahlo [[vezivno tkivo]], endomysium (endomizij). U njemu se nalaze kapilare koje anastomoziraju i živčano vlakno koje pristupa na motornu ploču na površini vlakna. Vlakna se udružuju u snopiće koji su isto obavijeni vezivom, kojeg čini [[neformirano vezivno tkivo]], a zove se perimysium (perimizij). I tu se nalaze žile i živci. A oko cijelog mišića je isto sloj [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]], epimysium (epimizij). On je povezan s ovojnicom od [[formirano vezivno tkivo|formiranog vezivnog tkiva]], a zove se [[fascija]]. Mišiće omataju i čvršće [[vezivna ovojnica|vezivne ovojnice]], fasciae musculorum. [[Mišići]] sa sličnim djelovanjem obično se udružuju u skupine, a nalaze se u odjeljcima, compartimenta, koje odjeljuju [[vezivno tkivo|vezivne]] pregrade odgovarajuće fascije koja obavija taj dio [[tijelo|tijela]].

==Kontrakcija==

Mišić je putem živčanih vlakana uključen u [[živčani sustav]] i funkciju cijelog organizma. Kada živčani impuls putem živčanog vlakna dođe do [[motorna ploča|motorne ploče]] koja se nalazi na stanici, nastaje val [[depolarizacija|depolarizacije]] [[stanična membrana|stanične membrane]] mišićnog vlakna i pokreće se proces kontrakcije. Mišićno vlakno mijenja dužinu tj. ono se skraćuje, a to skraćivanje omogućuju [[miofibrile]]. U svakoj [[sarkomera|sarkomeri]] razlikujemo tva tipa mikrofilamenata, a to su [[aktin]] i [[miozin]]. Pravilan raspored mikrofilamenata omogućuje izgled poprečne ispruganosti ovisno o preklapanju filamenata. Potrebna energija za kontrakciju dolazi iz ATP-a koji nastaje u brojnim [[mitohondriji]]ma, a interakcijom mikrofilamenata u miofibrili izvodi se [[kontrakcija]].

==Hvatište==

Na svakom mišiću razlikujemo njegovo '''[[hvatište]]''' ili insertio, te glavu, caput, ili trbuh, venter, ovisno o vrsti mišića.Prijašnja anatomska nazivlja razlikovala su [[polazište]], origo, i [[hvatište]], insertio, mišića. Obično se za polazište uzimao proksimalni početak mišića a za završni onaj koji se najčešće pomiče. Budući da djelovanje mišića može biti i na njegovu proksimalnu (početnom) ili distalnu (krajnjem) kraju, novo nazivlje rabi samo izraz insertio, kao općeniti izraz za hvatište mišića na kost. Opisuje se [[proksimalnost|proksimalno]] i [[distalnost|distalno]] [[hvatište]]. Mišići obično prelaze preko bar jednog zgloba (i u nemu vrše kretnju), i hvataju se na krajeve [[kosti]]ju. Neki se [[mišići]], međutim, hvataju na kožu ([[mimični mišići]] lica), a neki na [[sluznica|sluznicu]] (mišići [[jezik]]a). Neki su mišići učvršćeni za vezivnu ovojnicu (fasciju), a drugi tvore kružne vrpce (vanjski analni sfinkter).
==Pomoćni ustroj mišića==

===Mišić i tetiva===

Neki mišići su cijelom svojom dužinom mesnati i na kost se hvataju kratkim vezivnim završecima. Većina mišića se na jednoj ili obje strane na kost hvata vezivnom vrpcom. Kad je vrpca okrugla zove se '''[[tetiva|tetivom]]''', tendo, a kad je vrpca pločasta, onda se zove aponeurosis (primjerice, aponeuroze mišića trbušne stijenke). Tetiva je građena od snopa paralelnih kolagenih vlakana koji imaju valovit smjer, a između njih su stisnuti fibrociti. Snopvi vlakana su obavijeni rijetkim vezivom (peritendineum internum), a površinu tetive obavija vezivna ovojnica (peritendineum externum). Kolagena vlakna nisu rastezljiva no zbog valovitog oblika se u kontrakciji mišića mogu izravnati. Na kost se drže tako da uraštaju u periost ili uraštaju direktno u kost preko Sharpeyevih vlakana.

Mišićni trbuh može biti prekinut tetivom, tendo intermedius, tako da mišić ima dva trbuha (primjerice m. digastricus). Tetivne vrpce mogu biti umetnute na više mjesta duž mišićnog trbuha, tako da tvore tetivne intersekcije, intersectiones tendineae (primjerice m. rectus abdominis). Tetivni završetak može biti i u obliku luka, arcus tendineus (primjerice m. soleus). Mišić se može svijati oko koštane izbočine kao kolotur, tako da na njemu opisujemo posebnu tvorbu, trochlea muscularis (primjerice m. obliquus superior bulbi).Mišićni trbuh i vezivna tetiva imaju različite uloge u radu mišića. Tetive mogu izdržati veliko opterećenje, ali su, zbog slabe opskrbe krvlju, jako osjetljive na upalu i mogu odumrijeti. Mišićni dio je elastičniji, bolje prokrvljen i slabije otporan na [[infekcija|infekciju]]. Pretežito mišićni i pretežito tetivni završeci mišića imaju različito djelovanje na kost na koju se hvataju. Mišićna hvatišta su šira a [[sila]] se s njih na [[kost]] prenosi na veću površinu, tako da ne ostavljaju traga na kosti. Tetivni se završeci vežu na maloj površini tako da se tamo razvijaju velika opterećenja. Zato tetivni završeci mišića izvlače kvrge, grebene i hrapavosti. Tetive su strahovito jake: tetiva poprečnog obujma od 6 cm2 može izdržati masu od 4 do 8 tisuća [[kilogram]]a. Tetivne niti nisu usporedne nego isprepletene, tako da se [[sila]] mišićnog dijela prenosi na sve dijelove tetive.

Mišićne tetive se obično hvataju na proksimalni kraj kosti, blizu [[os]]i [[pokret]]a. Tako pomažu održavanje [[kraj]]eva [[kosti]]ju u [[zglob]]u i učvršćuju ih. Kad se [[kontrakcija|kontrahiraju]] izazivaju pokret distalnog (slobodnog) kraja kosti. Neki se mišići hvataju bliže sredini dijafize kosti, a neki bliže kraju kosti.

===Sinovijalna vreća===

Na mjestima gdje tetive prelaze preko tvrdih podloga (kost, [[hrskavica]], [[ligament]] ili druga [[tetiva]]), nalaze se '''sinovijalne vreće''', '''bursae synoviales'''. Sinovijalne vreće su izgrađene od vezivnog tkiva i sadrže tanak sloj [[tekućina|tekućine]] koji smanjuje trenje i omogućuje glatke [[pokret]]e mišića. Takva se [[sinovijalna vreća]] naziva podtetivnom, bursa synovialis subtendinea. Neke od njih uvijek komuniciraju sa sinovijalnom šupljinom zgloba preko kojega prolaze, primjerice sinovijalna vreća supskapularnog mišića, bursa subtendinea musculi subscapularis.'''Sinovijalne vreće''' se mogu nalaziti i između sveza i zglobne čahure, kao što je to slučaj sa subakromijalnom burzom, bursa synovialis subacromialis. Sinovijalna vreća se može nalaziti i ispod [[koža|kože]], bursa synovialis subcutanea. Takve se vreće nalaze na izbočenim dijelovima zgloba koji se jako svijaju i gdje se koža mora brzo micati. Primjer takvih sinovijalnih vreća su ona na olekranonu u [[lakat]]nom zglobu (bursa subcutanea olecrani) i ispred patele u [[koljeno|koljenskom zglobu]] (bursa subcutanea prepatelaris). Nalaze se i na mjestima gdje je na kosti ili tetivi postoji jako [[trenje]] ili [[opterećenje]], primjerice na [[peta|peti]]. Većina takvih [[potkožje|potkožnih]] sinovijalnih je stečena, tj. ne nalazi se u svih ljudi nego samo u onih koji svojim radom prekomjerno opterećuju neka područja.

===Sinovijalna ovojnica===

'''[[Sinovijalna ovojnica|Sinovijalne ovojnice]]''', vaginae synoviales, imaju oblik [[tuljac|tuljca]] i obavijaju tetive na mjestima gdje su izložene trenju opterećenju s dvije ili više strana, primjerice na prednjoj i stražnjoj strani tetive. to se zbiva na [[šaka|šaci]], [[stopalo|stopalu]] i [[rame]]nu: [[trenje]] izaziva koštana podloga na kojoj leži tetiva, te vezivno zadebljanje iznad nje (retinaculum). Kako bi se omogućio velik raspon pokreta tetiva, sinovijalne ovojnice se protežu oko 1 cm iznad i ispod mjesta na kojima nastaje trenje. Sinovijalna vagina se sastoji od dva sloja, visceralnog i parijetalnog. Visceralni(unutarnji) sloj, pars tendinis, obavija samu tetivu i zapravo je srastao s njom. Od parijetalnog(vanjskog) lista, pars parietalis, odvaja ga sloj tekućine koja ublažava [[trenje]] i omogućuje pokrete tetive. Visceralni i parijetalni list prelaze jedan u drugi u uzdužnoj [[os]]i i kroz taj prostor, mesotendineum, prolaze krvne žile i živci u tetivu. Kad je opseg kretanja tetiva velik, primjerice na dugim pregibačima [[prsti]]ju, mesotendineum se može proširiti tako da nastane vezivni snopić, vincula tendinum. Tetive dugih pregibača [[prsti]]ju na šaci i na [[stopalo|stopalu]] imaju, osim sinovijalne, i vezivnu ovojnicu, vagina fibrosa u koju su uložene tetive u sinovijalnoj ovojnici.

=Srčani mišić=

Srčano mišićno tkivo izgrađuje [[miokard]], srednji i najvažniji sloj stijenke [[srce|srca]]. Osnovna jedinica [[tkivo|tkiva]] je vlakno koje se zove [[srčana stanica]], koja također pod mikroskopom daje efekt poprečene ispruganosti što ga svrstava u grupu poprečno ispruganih mišića. Ono također sadrži [[miofibrile]], ali [[sarkoplazmatski ratikulum]] je nešto manje razvijen. Ali funkcionalno je srčani mišić potpuno različit od skeletnog. Srčane se stanice na krajevima spajaju jedna na drugu. Granaju se tvoreći izduljene izdanke kojima se opet povezuju sa susjednim stanicama. Međusobno se spajaju na karakterističana način, a to omogućuju [[prijelazne ploče]] (disci intercalares). Dezmosomi mehanički povezuju mišićne stanice i sprječavaju njihovo razdvajanje kod neprekindnih kontrakcija, dok tijesni spojevi omogućuju stalni protok iona. Tako se signal za kontrakciju širi poput vala iz stanice u stanicu. Srčani je mišić tako građen od gusto zbijenih snopova stanica. U pravilu jedna stanica sadrži jednu centralno smještenu [[jezgra|jezgru]] (kod stanice poprečnoprugastog mišića ona je periferno). Tako opisane srčane stanice čine radnu muskulaturu srca. Uz to postoji i [[provodna muskulatura]], a nalazi se u određenoj regiji srca. Zadaća im je stvarati i provoditi [[impulsi|impulse]] na stanice radne muskulature. Takve stanice imaju manje miofibrila, a više sarkoplazme. Prvo područje provodne muskulature čini [[sinusatrijski čvor|SA čvor]] (nodus sinusatrialis) u kojem stanice imaju zadaću stvaranja ritmičkog impulsa (pacemaker). Na granici [[pretklijetka|pretlijetke]] i [[klijetka|klijetke]] se nalazi još jedan čvor, [[atrioventrikularni čvor|AV čvor]] (nodus atrioventricularis). Osim tih ograničenih nakupina [[stanica]] tu su i snopovi vlakana koji osiguravaju put prenošenja nastalih podražaja na stanice radne muskulature pretklijetki i klijetki ([[Hisov snop]] te lijeva i desna grana). Prema tome impuls u stanicama provodne muskulature nastaje spontano te se iz SA čvora (kod zdravog srca) prenose na stanice radne muskulature. Oko vlakna je vezivo - [[endomizij]] kojeg čine [[fibroblasti]], [[kolagen]] i [[retikulinska vlakna]], bogata mreža [[kapilare|kapilara]] te živčana vlakna. Ta živčana vlakna ne završavaju na motornoj ploči vlakna jer ih tu nema, ali živac se grana oko mišićne stanice. Zato . koja inerviraju srce u biti služe samo za regulaciju frekvencije srca. Za razliku od skeletnog mišića tu se mogu naći i [[limfne kapilare]]. Snopovi vlakana su obavijeni [[perimizij]]em.

=Glatko mišićje=

Glatko mišićno tkivo je građeno od stanica vretenastog oblika koje su najdeblje u svom središtu, a suzuju se prema krajevima. [[Jezgra]] je smještena u sredini stanice (centralno). Ne pokazuje poprečnu ispruganost jer rijetke [[aktin]]ske i [[miozin]]ske niti nemaju raspored rešetke kao u skeletnom mišiću. Ovo tkivo tvori srednji sloj stijenke šupljih utrobnih organa (npr. crijevo) koje se zove [[mišićnica]]. To tkivo izvodi spore kretnje koje se izvode kontinuirano, spontano i ritmički. [[simpatikus|Simpatička]] i [[parasimpatikus|parasimpatička]] vlakna su rijetko prisutna oko mišićnih vlakana, a djeluju također na frekvenciju. Većina [[stanica]] se kontrahira spontano, a impuls za kontrakciju se prenosi s vlakna na vlakno preko staničnih veza. To su [[tijesni spoj]]evi na suženim krajevima miišićnih stanica, a omogućuju kontinuirani prijenos impulsa na sljedeću živčanu stanicu, a u prijašnjoj se dešava [[relaksacija]]. Tako nastaje [[peristaltika|peristaltičko gibanje]] koje usmjereno potiskuje nekakav sadržaj (npr. probavljenu hranu)

[[Kategorija:Anatomija]]

Građa mišića - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica