Suradnik10: Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1'

2025-04-08T01:36:28Z

Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:36
Redak 57:		Redak 57:
	*[[Bazilika Saint-Denis]], [[Pariz]], 12. stoljeće		*[[Bazilika Saint-Denis]], [[Pariz]], 12. stoljeće
	*[[Katedrala Notre-Dame u Parizu]], 12. stoljeće		*[[Katedrala Notre-Dame u Parizu]], 12. stoljeće
	*[[Katedrala u Chartresu]], 12. -13. stoljeće		*[[Katedrala u Chartresu]], 12. — 13. stoljeće
	*[[Reims\|Katedrala u Reimsu]], 13.stoljeće		*[[Reims\|Katedrala u Reimsu]], 13.stoljeće
	*[[Katedrala u Salisburyju]], 13. stoljeće		*[[Katedrala u Salisburyju]], 13. stoljeće

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T08:01:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:StDenis_Langhauswand2.JPG|mini|desno|200px|<center>Unutrašnjost kora prve gotičke građevine, ''[[Bazilika Saint-Denis|bazilike Saint Denis]]'' u [[Pariz]]u, koju je zamislio [[opat Suger]]]]
'''Gotika''' ([[njemački|njem.]] ''Gotik'', od [[latinski|kasnolat.]] ''gothicus'': koji pripada [[Goti]]ma) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] tijekom [[13. stoljeće|13]]. i [[14. stoljeće|14.stoljeća]]; najsamostalniji stilski izričaj [[zapadna umjetnost|zapadnoeuropske umjetnosti]] nakon [[antika|antike]]. Javila se u prvoj polovici 12. stoljeća u sjeverozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] (''Île-de-France'') i u pojedinim je zemljama trajala različito, a nestala je krajem 15. st.; premda su se i poslije javljale gotizirajuće tendencije. »Arte gotica« je prvotno bio prijeziran naziv kojim je [[Giorgio Vasari]] htio izraziti da je, s gledišta talijanske [[renesansa|renesanse]], taj stil [[barbari|barbarski]]. S obzirom na razvojne faze dijeli se na ranu, visoku i kasnu gotiku; prvi su joj širitelji bili [[cisterciti]], dok su nositelji visoke i kasne gotike bili prosjački redovi ([[dominikanci]], [[franjevci]]) i građanstvo<ref name=HELZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=22842 gotika, Hrvatska enciklopedija] Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; Pristupljeno 10. studenoga 2016.</ref>.
[[Datoteka:Notre Dame de Paris by night time.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Katedrala Notre-Dame u Parizu]], kasno 12. st.]]
== Opće odlike ==
[[Datoteka:Chartres Vitrail2.jpg|mini|lijevo|<center>''Kovač i bačvar'', detalj [[vitraj]]a iz [[Katedrala Notre-Dame u Chartresu|Chartres]]a, 13. st.]]
[[Datoteka:Cathedral of Amiens front.jpg|mini|<center>Pročelje [[Amiens katedrala|katedrale u Amiens-u]], 1220.-1236.<center>]]
Isprva stil francuskih [[katedrala]], gotika se do kraja 14.stoljeća razvila u mnogo svjetovniji umjetnički smjer poznat pod nazivom međunarodni stil ili internacionalna gotika. Ovaj se stil nastavio do kasnog [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kad ga je zamijenila [[renesansa]].

Vremensko trajanje gotike razlikuje se u u određenim područjima, primjerice dok se u [[Italija|Italiji]] već od 14. stoljeća javljaju ideje [[humanizam|humanizma]] i individualizma svojstvenih ranoj renesansi počevši od [[Francesco Petrarca|Petrarke]], u [[Engleska|Engleskoj]] gotika traje i do [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. U [[Španjolska|Španjolskoj]] se gotika isprepliće s [[mudejar|mudejarskom umjetnošću]].

Osim u arhitekturi, gotička umjetnost najprisutnija je u [[skulptura|skulpturi]] , [[vitraj|vitrajima]], [[freska|freskama]] , [[štafelaj|štafelajnom]] slikarstvu i u [[iluminacije|iluminiranim]] rukopisima. Gotičku umjetnost karakterizira velika narativnost, kroz sve vidove umjetnosti "priča se priča", bilo da se radi o vjerskim motivima ili o svjetovnijoj tematici. Razvoj književnosti također je utjecao na nove svjetovne motive u likovnoj umjetnosti. Religijski prizori često su uključivali i prizore iz prirode, poput [[alegorija]], prikaza mjeseci, [[zodijak|zodijakalnih]] znakova, sezonskih poljoprivrednih radova i sličnoga.

Svjetovna umjetnost jačala je pod utjecajem razvoja gradova, trgovine i ekonomije, što je omogućilo bogatijem sloju da naručuje izradu zavjetnih skulptura ili iluminiranih rukopisa. Novoosnovani [[ceh|cehovi]] okupljali su i evidentirali umjetnike koji su bili smatrani vještim obrtnicima, zahvaljujući čemu danas znamo imena brojnih gotičkih majstora.

== Arhitektura ==
[[Datoteka:France-Mont-Saint-Michel-1900 bordercropped.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Mont-Saint-Michel]]'' u vrijeme plime]]
{{glavni|Gotička arhitektura}}
Prvim građevinama gotike smatraju se [[Pariz|pariška]] crkva ''[[Bazilika Saint-Denis|Saint Denis]]'', koju je [[1137.]] godine dao izgraditi [[opat Suger]], a zatim [[katedrala u Chartresu]] i [[katedrala Notre-Dame u Parizu]]. Tako je zapadni portal Chatresa uokviren je skulpturama burgundskih majstora, koje su u harmoničnom spajanju arhitekture i skulpture ujedno označile razdoblje zrele ili klasične gotike.

[[Datoteka:Ca' d'Oro facciata.jpg|mini|desno|<center>''[[Ca 'd'Oro]]'', cvjetna gotika (''gotico fiorito'') iz prve polovice 14. st.; stil koji se u Veneciji zadržao do 16. stoljeća.]]
Nasuprot romaničkih širokih ploha, zbijenosti i masivnosti, gotička arhitektura teži visini, prozračnim formama i „nedokučivom interijeru” prepunom svjetla. Arhitektonski elementi poput [[svod|rebrastog križnog svoda]], prelomljenih [[luk]]ova i snažnih [[kontrafor]]a, naglašavaju visinu građevina. Kontrafori završavaju šiljastim tornjićima (fijale), s kovrčastim kamenim ukrasima (rakovice, pužarice) na rubovima. Na pročelju gotičkih katedrale nalaze se obično po dva visoka i šiljasta [[zvonik]]a, kojima je naglašena dominacija vertikale u cijelom sustavu, a iznad sjecišta glavnoga broda s poprečnim uzdiže se tanki i vitki krovni tornjić<ref name=HELZMK/>. Važnu ulogu u gotičkom prostoru imaju ukrasne galerije ili visoku prozori, koji ispunjavaju prostor crkve svjetlošću. Graditelji gotičkih katedrala također koriste bogatstvo obojene svjetlosti putem [[vitraj]]a, čime crkveni prostor gubi težinu i postaje transcendentalan.

Rana gotika obuhvaća razdoblje 12. i početka 13. stoljeća a obilježena je jasnoćom, čistoćom i disciplinom arhitektonskih okvira, koji se još oslanjaju na romaničku tradiciju. U zreloj gotici dolazi do postupne dominacije skulpture u odnosu prema arhitekturi. Kasnijemu razdoblju pripadaju katedrale u [[Reims]]u, [[Amiens]]u i [[Laon]]u. Gotika se preko [[Strasbourg]]a širila u područje [[Rajna|Rajne]] i dalje u Njemačku ([[Köln]], [[Freiburg im Breisgau]], [[Ulm]]), Po[[dunav]]lje ([[Regensburg]], [[Beč]]) i ostale europske zemlje; u [[Engleska|Engleskoj]] se obogatila novim varijantama u konstrukciji svodova ([[London]], [[Wells]], [[Lincoln]]). U [[Italija|Italiji]] su se više primjenjivali njezini dekorativni negoli konstruktivni elementi ([[Firenca]], [[Siena]], [[Orvieto]]). Velik je zamah doživjelo i svjetovno graditeljstvo koje je preuzelo oblike i motive katedralnoga graditeljstva. Tako su nastali [[burg]]ovi, gradske vijećnice, palače, [[hospicij]]i, gradske kuće i dr.<ref name=HELZMK/>

Kasna gotika od 14. stoljeća nadalje, donosi gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije. Obilježena je pretrpanošću ukrasima, pojavljuju se ukrasi u obliku plamena koji se u Francuskoj naziva ''gothique flamboyant'' (plamena gotika), a u Italiji ''gotico fiorito'' (cvjetna gotika) i sl. [[Venecija]] 15. stoljeća primjer je talijanske cvjetne gotike, bazirane na romaničkoj arhitekturi koja je »razbijena« mnoštvom ukrasa, detalja, kao i zvjezdastim i mrežastim svodovima.

== Skulptura ==
[[Datoteka:Cenral tympanum Chartres.jpg|mini|200px|<center>Skulpture na zapadnom portalu [[Katedrala u Chartresu|katedrale u Chartresu]], sredina 12.stoljeća.<center>]]
{{glavni|Kiparstvo gotike}}
Najvažnija klasična gotička umjetnost prisutna je na skulpturama koje ukrašavaju zidove katedrala poput ''Portala kraljeva'' ([[Katedrala u Chartresu]]).
Skulptura koja je u doba romanike i rane gotike bila potpuno u funkciji arhitekture, tijekom gotike se polako oslobađa iz arhitektonskog okvira i dobiva sve veći značaj.
Crkvena skulptura najčešće prikazuje tri glavna motiva: svakidašnji život (godišnja doba, mjeseci važni za poljoprivredu); moralni život (borba kreposti i mana), i misaoni (slobodni život, preuzet iz antike). Skulpture svetaca, kraljeva, alegorijskih i drugih likova na portalima katedrala daju najbolji primjer umjetničkog razvoja koji je prethodio potpunom oslobađanju skulpture u [[renesansa|renesansi]].

Kiparski motivi gotike su prvenstveno ograničeni na crkvenu skulpturu s religijskim i moralizatorskim prizorima. No ovo doba donosi i pojavu prvih individualnih [[portret]]a i [[autoportret]]a, najčešće crkvenih građevinara i kipara te pokrovitelja umjetnosti.
Ljudske figure se prikazuju sa sve većim [[Realizam|realizmom]], a prigušen utjecaj klasične antičke umjetnosti vidljiv je u ekspresivnosti izraza, naglašavanju emotivnog stanja i u pažljivom oblikovanju draperija prikazanih likova.

== Gotičko slikarstvo ==

{{glavni|Slikarstvo gotike}}
[[Datoteka:Les Très Riches Heures du duc de Berry mars.jpg|mini|200px|<center>[[Braća Limburg]], ''Ožujak iz Časoslova vojvode od Berryja'', 1413.-1416., iluminacija, 22,2 x 13,5 cm, Muzej Condé, Chantilly.]]
Slikarstvo rane gotike obilježeno je isprva sporim razvojem, većinom se svodilo na umjetnost vitraja koja je potisnula prijašnje iluminacije samostanskih rukopisa. Oslanjajući se na romaničku tradiciju i pod utjecajem crkvene skulpture, u vitrajima se razvio plošni, ornamentalan stil bez trodimenzionalnosti.

Tijekom 13.stoljeća u Francuskoj se razvio "elegantni stil" vidljiv u iluminacijama molitvenika, pri čemu se ljudske figure prikazuju uz sve više pažnje i detalja i s naglašenijim volumenom. U Italiji toga vremena slikarstvo je obilježeno "novobizantskim" stilom koji je uslijedio nakon [[križari|križarskog]] osvajanja [[Carigrad|Carigrada]] godine [[1204.]]
[[Datoteka:Gentile_da_Fabriano_Adoration.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Gentile da Fabriano]], ''Poklonstvo mudraca'', 1423.]]

Preokret u slikarstvu 14. stoljeća donosi talijanski umjetnik [[Giotto di Bondone]]. Njegovi prethodnici bili su [[Cimabue]] i [[Duccio]], koji već krajem 13. stoljeća počinju prirodnije prikazivati likove te naglašavaju voluminoznost tijela i prostornost slike. Slikarstvo Giotta označava prekid s dotadašnjom ptičjom i obrnutom perspektivom a također uvodi novu narativnost u vjerske prizore. Giotto zapostavlja ulogu arhitektonskih okvira, dubinu prostora oblikuje položajem i veličinom ljudskih figura, naglašavajući time prostorne planove slike. Giotto je izvršio velik utjecaj na druge umjetnike a njegovi najpoznatiji radovi nalaze se u [[Firenza|Firenzi]], [[Padova|Padovi]] i [[Assisi|Assisiju]].

Slikari srednje i sjeverne [[Europa|Europe]] preuzeli su od talijanskih umjetnika narativnost, prikaze krajolika i prostornost slike. Od druge polovice 14. st. se spajanjem sjevernih i talijanskih tradicija razvio tzv. „međunarodni stil”, koji je obuhvaćao slikarstvo i kiparstvo. Obilježava ga naturalizam prikaza s naglašavanjem detalja, važnost dubine prostora te meko oblikovanje ljudskih figura i draperija. Najvažniji talijanski slikar međunarodnog stila bio je [[Gentile da Fabriano]], koji je uz naturalizam detalja i elemente fantastičnog, unio i novu upotrebu svjetlosti na slici. Oko 1400. godine, uglavnom posredstvom Italije, uz iluminacije se razvijalo i [[uljene boje|uljeno slikarstvo]] i na drugim područjima ([[Češka]] slikarska škola, [[Avignon]]ska škola).

Francusko gotičko slikarstvo početka 15. stoljeća obilježili su [[Flamanci]], [[braća Limbourg]], koji su bogato oslikali molitvenik vojvode od Berryja (''Tres riches du Duc de Berry''). Pritom su vrlo detaljno prikazali kalendarske mjesece sa svim popratnim ljudskim radovima i promjenama prirode. [[Flamansko slikarstvo]] je postajalo sve značajnijim, a djelima [[Hubert van Eyck|Huberta]] i [[Jan van Eyck]]a konačno je nadmašilo skulpturu. U Njemačkoj su uljeno slikarstvo razvijali Majstor Francke i S. Lochner, dok su [[Martin Schongauer]], [[Albrecht Dürer]] i [[Matthias Grünewald]] svojim radovima označavali prijelaz iz gotike u [[renesansa|renesansu]]<ref name=HELZMK/>.

== Važniji spomenici gotike ==
{|
|
'''Francuska:'''
*[[Bazilika Saint-Denis]], [[Pariz]], 12. stoljeće
*[[Katedrala Notre-Dame u Parizu]], 12. stoljeće
*[[Katedrala u Chartresu]], 12. -13. stoljeće
*[[Reims|Katedrala u Reimsu]], 13.stoljeće
*[[Katedrala u Salisburyju]], 13. stoljeće
* [[Grande Île]] u [[Strasbourg]]u, 13. st.
*[[Mont-Saint-Michel]], 13. i 14. st.
* [[Katedrala Saint Etienne u Bourgesu]], 14. st.
* [[Stara jezgra Avignona]], 14. st.
* Episkopalni grad [[Albi]], 14. st.
<br>'''Njemačka:'''
*[[Kölnska katedrala|Katedrala u Kölnu]], 13. stoljeće
*[[Katedrala u Naumburgu]], 13. stoljeće
*[[Bamberg|Katedrala u Bambergu]], 13. stoljeće
* Stari dio grada [[Regensburg]]a, 13. st.
* [[Hanza|Hanzeatski]] grad [[Lübeck]] s gradskim vratima [[Holstentor]], 14. st.
* Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada [[Quedlinburg]]a, 14. st.
|
* Povijesne gradske jezgre [[Stralsund]]a i [[Wismar]]a, 14. st.
* [[Bremenska gradska vijećnica]] i [[Bremenski Roland]], 15. st.
<br>'''Italija:'''
* Povijesno središte [[Siena|Siene]], 13. st.
* [[Castel del Monte]], 13. st.
*[[Firenza|Sta Croce, Firenza]], 13. t.
*[[Nicola Pisano]], Krstionica u Pisi, 13. st.
*[[Ca d'Oro]], Venecija, 15. st.
*[[Krstionica u Firenci]], 14. i 15. st.
* [[Milanska katedrala]], 15. st.
<br>'''Ostatak Europe:'''
* Srednjovjekovni zvonici nazvani [[Belfried]], [[Belgija]]
* Povijesno središte [[Brugge]]a, Belgija
* Povijesno središte [[Prag]]a, [[Češka]]
* Povijesno središte grada [[Kutná Hora]], Češka
* Židovska četvrt i Bazilika sv. Prokopija u [[Třebíč]]u, Češka
* Povijesno središte [[Tallinn]]a, [[Estonija]]
|
* [[Stara crkva u Petäjävesi]], [[Finska]]
* [[Stari grad Vilnius]], [[Litva]]
* Stare četvrti i utvrde [[Luxembourg]]a
* [[Krakovsko staro mjesto]], [[Poljska]]
* Stari grad [[Toruń]], Poljska
* Stari grad [[Stargard]], Poljska
* [[Samostan Batalha]], [[Portugal]]
* [[Samostan Kristovog reda]], Portugal
* Povijesni grad [[Bardejov]], [[Slovačka]]
* [[Katedrala u Burgosu]], [[Španjolska]]
* Zidine [[Cáceres]]a, Španjolska
* [[Llotja de la Seda]], [[Valencija]], Španjolska
* Hanzeatski grad [[Visby]], [[Švedska]]
* Stari grad [[Bern]], [[Švicarska]]
* Tri dvorca i obrambene zidine trgovačkog grada [[Bellinzona]], Švicarska
* [[Dvorac Durham]] i [[Durhamska katedrala]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Westminsterska opatija]], UK
* [[Katedrala u Canterburyju]] i [[Opatija sv. Augustina u Canterburyju]], UK
|}

== Povezani članci ==

* [[gotička arhitektura]]
* [[gotička crkva]]

==Izvori==
{{slobodna uporaba|1=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13806|2=Hrvatske enciklopedije LZMK|3=enciklopedija.hr/upute.aspx}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.artcyclopedia.com/history/gothic.html Gotička umjetnost]
*[https://web.archive.org/web/20070318112241/http://www.museen-sh.de/ml/digicult.php?digiID=601.46&s=2 Gotička umjetnost], Museumsportal Schleswig-Holstein
*[http://www.all-art.org/history194_gothic_contents.html Gotička umjetnost], iz"Svjetske povijesti umjetnosti"
* [http://www.gothicmed.si GOTHICmed: Virtualni muzej Gotičke arhitekture Sredozemlja]

{{Zapadnaumjetnost}}
{{srednjovjekovna umjetnost}}

[[Kategorija: Umjetnička razdoblja]]
[[Kategorija: Gotika| ]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]

Gotika - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica