WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T23:27:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{Gospodarstvo
|zemlja u genitivu = Mađarske
|slika = Magyar Nemzeti Bank épülete, Szabadság tér és Hold utca sarok. - 2005, Budapest.jpg
|širina-slike = 220px
|naslov-slike = Mađarska središnja banka u [[Budimpešta|Budimpešti]]
|valuta = [[Euro|euro]]
|godina = [[Kalendarska godina]]
|organizacije = [[WTO]], [[OECD]], [[BSEC]]
|rang =
|bdp = 190 milijardi [[USD]] ([[2010.]] proc.)
|rast = 1,7% ([[2011.]] proc.)
|per capita = 19.000 [[USD]] ([[2010.]] proc.)
|sektori = poljoprivreda (3,3%), industrija (30,8%), usluge (65,9%) ([[2010.]] proc.)
|inflacija = 4,2% (studeni [[2010.]] proc.)
|siromaštvo = 14% ([[2010.]] proc.)
|radna-snaga = 4,2 milijuna ([[2009.]] proc.)
|prema-zanimanju = poljoprivreda (4,7%), industrija (30,9%), usluge (64,4%) ([[2010.]] proc.)
|nezaposlenost = 10% (svibanj [[2011.]] proc.)
|industrija = [[rudarstvo]], [[metalurgija]], građevinarski materijal, [[tekstil]], kemijski proizvodi (posebice područje [[farmaceutika|farmaceutike]]), motorna vozila
|izvoz = 82,49 milijardi [[USD]] ([[2009.]] proc.)
|izvozna dobra = [[stroj]]evi i oprema, [[hrana]], [[gorivo]], [[električna energija]]
|izvozni partneri = [[Njemačka]] (25,5%), [[Rumunjska]] (5,6%), [[Austrija]] (5,5%), [[Slovačka]] (5,3%), [[Italija]] (5%), [[Francuska]] (4,8%), [[Velika Britanija|UK]] (4,6%) ([[2011.]] proc.)
|uvoz = 75,93 milijardi [[USD]] ([[2009.]] proc.)
|uvozna dobra = [[stroj]]evi i oprema, [[hrana]], [[gorivo]], [[električna energija]]
|uvozni partneri = [[Njemačka]] (25,2%), [[Rusija]] (8,6%), [[Kina]] (6%), [[Austrija]] (6%), [[Poljska]] (4,9%), [[Italija]] (4,4%), [[Nizozemska]] (4,3%) ([[2011.]] proc.)
|dug = 79,6% ukupnog [[BDP]]a ([[2010.]] proc.)
|prihodi = 54,8 milijarde [[USD]] ([[2009.]] proc.)
|rashodi = 59,86 milijardi [[USD]] ([[2009.]] proc.)
|pomoć = 302 milijuna [[USD]] ([[EU fondovi]]) 25 milijardi [[USD]] (paket finacijske pomoći u sklopu suradnje sa [[MMF]]om)
}}
'''Gospodarstvo Mađarske''' brzo se i bez težih potresa uključilo u svjetsko [[gospodarstvo]]. [[Mađarska]] je bila prva nekadašnja [[Socijalizam|socijalistička]] država koja se već [[1988.]] godine opredjelila za [[tržišno gospodarstvo]], no znatan dio ključnih gospodarskih grana, kao i dio uslužnih djelatnosti je trenutačno u vlasništvu države.

== Poljoprivreda ==

[[Mađarska]] ima 4,97 milijuna hektara njiva, 1,15 milijuna hektara travnjaka i pašnjaka, te 225.000 hektara [[Grožđe|vinograda]] i [[voće|voćnjaka]]. Poljodjelstvo je najznačajnija grana [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], pa su glavni proizvodi [[kukuruz]], [[pšenica]], [[ječam]], [[raž]], [[zob]] i [[krumpir]]. Od industrijskog bilja najvažnija je [[šećerna repa]], a manje [[uljarice]] i [[duhan]]. Također je važna i proizvodnja povrća. Glavne stočarske grane su [[Svinje|svinjogojstvo]], [[perad]]arstvo, ali i [[goveda]]rstvo i [[Ovce|ovčarstvo]].

== [[Rudarstvo]] i energetika ==

Od [[mineralne sirovine|ruda]] je najvažniji [[boksit]] u [[Bakonjska šuma|Bakonjskoj šumi]]. U Mađarskoj postoje i značajne zalihe fosilnih goriva ([[lignit]], [[mrki ugljen]], [[kameni ugljen]]).

[[Nafta]] se crpi u županiji Zali u okolici [[Szeged]]a, dok su glavna nalazišta [[zemni plin|zemnoga plina]] u srednjem i istočnom dijelu [[Alföld]]a i u županiji Zali.

== Industrija ==

Mađarska je poslije Drugog svjetskog rata doživjela brzu [[industrija|industralizaciju]] po [[SSSR|sovjetskom]] uzoru, prije svega usmjerena na [[crna metalurgija|crnu metalurgiju]]. Ona se zasnivala na domaćoj željeznoj rudi i crnom ugljenu. Za domaće tržište, između ostalih, bitne su [[Elektrotehnika|elektrotehnička]] , [[tekstil]]na, [[metal]]na, [[koža]]rska, [[cement]]na, [[duhan]]ska, [[staklo|staklarska]], [[keramika|keramička]] industrija, te industrija [[namještaj]]a i [[obuća|obuće]].

== Turizam ==

Nakon pada željezne zavjese Mađarska je postala zanimljiva zapadnim [[turizam|turistima]]. Glavna turistička područja su [[Budimpešta]] i [[Blatno jezero]]. Turistima su i privlačna [[Zdravstveni turizam|lječilišta]] na termalnim izvorima, ali i nacionalni park [[Hortobágy]].

== Vanjske poveznice ==

* https://web.archive.org/web/20090825211009/http://english.mnb.hu/Engine.aspx - Mađarska središnja banka
* http://www.kormany.hu/hu/nemzetgazdasagi-miniszterium - Ministarstvo nacionalne privrede Mađarske

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Svjetska trgovinska organizacija}}
{{Mađarska}}

[[Kategorija:Gospodarstvo Mađarske| ]]
[[Kategorija:Gospodarstvo po državama|Mađarska]]

Gospodarstvo Mađarske - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica