WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T01:58:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Gospodarstvo
|zemlja u genitivu = Azerbajdžana
|slika =Старая часть города Баку на фоне современных небоскрёбов.jpg
|širina-slike = 300px
|naslov-slike = Pogled na [[Flame Towers]] u [[Baku|Bakuu]] kao simbole azerskog gospodarskog booma temeljenog na izvozu nafte i plina
|valuta = [[Azerbajdžanski manat]]
|godina = Standardna kalandarska godina <ref name="CIAA">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aj.html CIA.gov - World Factbook - Azerbaijan]</ref>
|organizacije = [[Zajednica Neovisnih Država|ZND]], [[Ekonomska kooperacijska organizacija|ECO]], [[Organizacija za demokraciju i ekonomski razvoj|GUAM]], [[WTO]] (promatrač)
|rang = 76.<ref name="CIAA"/>
|bdp = 100,4 milijardi [[USD]] ([[2013.]])<ref name="CIAA"/>
|rast = 3,5 % ([[2013.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|per capita = 10.800 [[USD]] ([[2013.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|sektori = poljoprivreda (6,2 %), industrija (63 %), usluge (30,8 %)([[2013.]] proc.)<ref name="CIAA"/>
|inflacija = 2,4 % ([[2013.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|siromaštvo = 6 % ([[2013.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|radna-snaga = 6,2 milijuna ([[2012.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|prema-zanimanju = poljoprivreda (38,3 %), industrija (12,1 %), usluge (49,6 %)([[2008.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|nezaposlenost = 6 %([[2012.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|industrija = proizvodnja [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]] te naftnih proizvoda, oprema za naftna polja, [[čelik]], [[željezna ruda]], [[cement]], kemijski i petrokemijski proizvodi, [[tekstil]] <ref name="CIAA"/>
|izvoz = 34,46 milijardi [[USD]] ([[2013.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|izvozna dobra = [[nafta]] i [[zemni plin]] (90 %), [[stroj|strojevi]], [[pamuk]], [[hrana]]<ref name="CIAA"/>
|izvozni partneri = [[Italija]] (27,1 %), [[Francuska]] (8,1 %), [[Indonezija]] (6,9 %), [[Njemačka]] (5,9 %), [[Izrael]] (5,4 %), [[Indija]] (4,2 %), [[SAD]] (4,2 %) ([[2012.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|uvoz = 11,98 milijardi [[USD]] ([[2013.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|uvozna dobra = [[stroj|strojevi]] i oprema, naftni proizvodi, [[hrana]], [[metali]], kemijski proizvodi<ref name="CIAA"/>
|uvozni partneri = [[Turska]] (17,8 %), [[Rusija]] (13,7 %), [[Kina]] (7,5 %), [[Njemačka]] (6,9 %), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] (6,8 %), [[Ukrajina]] (5,5 %), [[Ukrajina]] (4,9 %) ([[2012.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|dug = 7,5 % [[BDP]]-a ([[2013.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|prihodi = 27,61 milijardi [[USD]] ([[2013.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|rashodi = 27,24 milijardi [[USD]] ([[2013.]] proc.) <ref name="CIAA"/>
|pomoć =
}}
'''Gospodarstvo Azerbajdžana''' predstavlja nacionalno gospodarstvo [[Azerbajdžan|Republike Azerbajdžan]]. Riječ je o gospodarstvu koje je završilo svoju post-sovjetsku [[Tranzicija|tranziciju]] te se danas temelji na [[Nafta|nafti]] i [[Zemni plin|zemnom plinu]]. Izvoz ovih derivata ide kroz [[Naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan|naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan]] (tzv. BTC) koji je otvoren [[25. svibnja]] [[2005.]] Njime se nafta preko [[Azerbajdžan|Azerbajdžana]] i [[Gruzija|Gruzije]] dovodi do turske sredozemne luke [[Ceyhan|Ceyhana]]. Tu su i [[Naftovod Baku-Supsa|naftovod Baku-Supsa]] koji završava na [[Crno more|crnomorskoj]] obali Gruzije (otvoren [[1999.]] godine) te prijestolnica [[Baku]] kao važna luka za izvoz energenata. Njime se nafta transportira na globalno tržište, čime se otvara novi zapadni smjer prijevoza azerbajdžanske nafte.

U prvom tromjesječju [[2007.]] godine, azerski [[BDP]] je porastao za 41,7% što je vjerojatno najveći porast u odnosu na druge države svijeta. Nacionalna valuta, [[azerbajdžanski manat]] je bio stabilan [[2000.]] godine nakon čega je deprecirao za 3,8% u odnosu na [[američki dolar]]. Iste godine je proračunski deficit iznosio svega 1,3% nacionalnog BDP-a.

Nacionalna Vlada je za razvoj gospodarstva odlučila provesti ekonomske reforme. Tako se ponajviše radilo na otvaranju trgovinske politike međutim kao velika "kočnica" pokazala se neučinkovita javna uprava u kojoj su pomiješani poslovni i regulatorni interesi. Vlada je u velikoj mjeri završila [[Privatizacija|privatizaciju]] poljoprivrednog zemljišta te malih i srednjih poduzeća. U kolovozu [[2000.]] godine s radom je započela druga faza programa privatizacije kojoj je cilj privatizacija velikih državnih poduzeća. Ekonomsku aktivnost u zemlji od [[2001.]] regulira Ministarstvo za ekonomski razvoj.

== Gospodarstvo ==
Nakon nezavisnosti [[1991.]] godine, ekonomski razvoj zemlje je prošao kroz dvije faze. U prvoj fazi (od [[1991.]] do [[1995.]]) Azerbajdžan je prolazio kroz ekonomski kaos i propadanje. Financijski, zemlja je bila veoma iscrpljena zbog rata protiv [[Armenija|Armenije]] te je imala male [[Devizne rezerve|devizne]] i [[zlatne rezerve]] a prolazila je i kroz proces [[Tranzicija|tranzicije]]. Od [[1996.]] godine započinje druga faza koju odlikuje [[Makroekonomija|makroekonomska]] stabilnost i dinamičan gospodarski rast.

=== Naftna industrija ===
[[Datoteka:Oil_Rocks_near_Baku.jpg|mini|desno|200px|Podmorska naftna polja pokraj [[Baku|Bakua]].]]
{{Citat|'''Dostupnost značajnih rezervi nafte i plina u Azerbajdžanu je sreća za naš narod i glavni čimbenik u razvoju zemlje za dobrobit ljudi te njihova sadašnjost i budućnost.''' [[Hejdar Alijev]], pokojni azerski predsjednik i nacionalni lider <ref>[http://www.azerbaijan-embassy.hr/business-azerbaijan/nafta-i-plin Veleposlanstvo Republike Azerbajdžan - Nafta i plin]</ref>}}

Kralježnica azerskog gospodarstva su proizvodnja [[Nafta|nafte]] i [[Zemni plin|zemnog plina]] te novac zarađen od nafte najviše doprinosi plaćanju vanjskog duga. Naftna industrija Azerbajdžana ima povijest dugu 150 godina, međutim korištenje tih rezervi je započelo tek potkraj [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Nafta je otkrivena u bakuuskom predgrađu Bibiheybat [[1846.]] godine a organizirana eksploatacija je započela [[1872.]] godine. Zahvaljujući mnogim privatnim europskim tvrtkama, kraj [[Baku|Bakua]] je počeo nicati veliki industrijski kompleks poznat kao ''Crni grad'' i početkom 20. stoljeća čak pola svjetske nafte je dolazilo iz Bakua.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], 75% nafte proizvedene u [[SSSR|SSSR-u]] bilo je azerskog podrijetla te se njome opskrbljivala [[Crvena armija]] čime je Azerbajdžan dao veliki doprinos sovjetskoj pobjedi nad [[Fašizam|fašizmom]].

Naftni izvor koji je izbio na Neft Dashlaryju smatra se rijetkim poljem udaljenim stotinu kilometara od [[Baku|Bakua]], koji je [[1949.]] otvorio novu fazu u proizvodnji nafte iz podmorja. U to vrijeme zemlja je počela proizvoditi naftu iz offshore polja. Tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] dolazi do postignuća azerbajdžanske naftne industrije te jačanja njezine materijalne i tehničke osnove kao i njezin razvoj. Velike zalihe ovih energeneta nalaze se i u [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]] koje u prošlosti nisu istražene zbog loše sovjetske tehnologije. Tijekom tog razdoblja, Azerbajdžan je bio industrijski najrazvijeniji u odnosu na susjedne [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|sovjetske republike Gruziju]] i [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armeniju]]. Ipak, samo gospodarstvo nije bilo raznoliko zbog slabog ulaganja u nenaftni sektor.

Nakon [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza]] i neovisnosti zemlje, Azerbajdžan je potpisao 21 naftni ugovor sa stranim naftnim tvrtkama u [[Baku|Bakuu]] (uz izravno sudjelovanje tadašnjeg predsjednika [[Hejdar Alijev|Hejdara Alijeva]]). Tim ugovorima su predviđena ukupna ulaganja od 60 milijardi [[Američki dolar|USD]] u azerbajdžansku industriju nafte i plina. Od tog iznosa, u zemlju je već uloženo 4,5 milijardi USD. Na današnji dan rezerve [[Ugljikovodik|ugljikovodika]] u Azerbajdžanu premašuju četiri milijarde tona i na taj način uključuju zemlju u popis najvećih naftnih regija svijeta.

Kao rezultat provedbe detaljno razrađene naftne strategije, [[Azerbajdžan]] je postao jedan od naftnih centara u svijetu, država koja igra važnu ulogu u formiranju sasvim novog ekonomskog modela razvoja regije i energetskog potencijala [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]. Također, uloga se odnosi i na širenje političkih i trgovinskih odnosa između [[Europa|Europe]] i [[Azija|Azije]], razvoj transportnih regija [[Kavkaz|Kavkaza]] te provedbu takvih velikih projekata kao TRASECA.

=== Rudarstvo ===
U Azerbajdžanu postoje mnogi [[Rudnik|rudnici]] metalne rudače od koje se dobivaju [[zlato]], [[srebro]], [[željezo]], [[Bakar (element)|bakar]], [[titan]], [[krom]], [[mangan]], [[kobalt]] i [[molibden]] te mješavina rude i [[Antimon|antimona]].<ref>[http://www.azerbaijan.az/_Geography/_GeneralInfo/_generalInfo_e.html GENERAL INFORMATION ON NATURE OF AZERBAIJAN ]</ref> Time je razvijena i prateća industrija za proizvodnju ovih metala. To se posebice odnosi na [[Metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačku]] i [[Kemijska industrija|kemijsku industriju]] te proizvodnju [[Stroj|strojeva]] i opreme.

=== Poljoprivreda ===
Nešto više od 6% nacionalnog gospodarstva temelji se na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]]. To se posebice odnosi na plodno područje oko rijeka [[Kura]] i [[Aras]]. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[žitarice]], [[voće]], [[grožđe]], [[pamuk]], [[čaj]] i [[duhan]]. Važan udio u poljoprivredi imaju [[stočarstvo]] i [[ribarstvo]] a razvijeno je i [[pčelarstvo]].

=== Turizam ===

Zemlja obiluje velikim povijesnim nasljeđem i [[Kulturna baština|kulturnom baštinom]] tako da sam [[turizam]] ima veliki potencijal. Azerbajdžan je bio turistička atrakcija tijekom [[1980-ih]] ali je zbog rata s [[Armenija|Armenijom]] zbog [[Gorski Karabah|Gorskog Karabaha]] tijekom 1990-ih došlo do propasti turizma.

Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] dolazi do oporavka azerskog turizma te se broj turista povećava svake godine a samim time i prihodi.<ref>[http://www.azadliq.org/content/article/388501.html Azərbaycan Qarabağın turizm imkanlarını təbliğ edir]</ref> Isto tako, zemlja je poznata i po [[Vjerski turizam|vjerskom]], [[Spa turizam|spa]] i [[Zdravstveni turizam|zdravstvenom turizmu]]. Primjer tome je gradić [[Naftalan (Azerbajdžan)|Naftalan]] u kojem se nalazi lječilište istoimenim zemno-mineralnim uljem. Tu je i [[Stari grad Baku|Stari grad Bakua]] ili Unutarnji grad koji je povijesno središte azerske prijestolnice te je [[2000.]] godine upisan u [[UNESCO|UNESCOV]] [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji|popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]. Turisti mogu posjetiti čak osam nacionalnih parkova i to: [[Nacionalni park Zangezur|Zangezur]], [[Nacionalni park Širvan|Širvan]], [[Nacionalni park Ag-Gol|Ag-Gol]], [[Nacionalni park Hirkan|Hirkan]], [[Nacionalni park Altyaghach|Altyaghach]], [[Nacionalni park Abšeron|Abšeron]], [[Nacionalni park Šahdag|Šahdag]] i [[Nacionalni park Göygöl|Göygöl]] a zanimljivi su i [[Nacionalni park Gobustan|Gobustanski petroglifi]].

Sama Vlada je kao cilj postavila razvoj turizma kroz Nacionalnu strategiju a taj posao i odgovornost su dodijeljeni Ministarstvu kulture i turizma.<ref>[http://www.tourism.az/?menu=1&submenu=12&lang=eng Tourism.az]</ref> Tako zemlja sponzorira madridski nogometni klub [[Atlético Madrid|Atlético]] čiji igrači nose dresove s natpisom ''Azerbaijan Land of Fire'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] Azerbajdžan Zemlja vatre) što se pokazalo dobrim potezom jer je klub u sezoni 2013./14. osvojio [[La Liga|španjolsko prvenstvo]] te izborio finale [[Liga prvaka|Lige prvaka]] čime je ujedno i promovirao turizam Azerbajdžana u [[Europa|Europi]].

=== Bankarsvo ===
Bankarski sektor se smatra jednim od najvažnijih dijelova financijskog sustava Azerbajdžana. Velike reforme u bankarskom sustavu počele su se provoditi od [[2002.]] godine. Na dan [[1. travnja]] [[2010.]] u zemlji je postojalo 47 banaka i 631 podružnica. Tog datuma su bankovni depoziti stanovništva iznosili 2,4 milijardi [[Azerbajdžanski manat|manata]] a depoziti korporativnih klijenata 2,1 milijardu manata. Udio privatnog sektora u strukturi kreditnih ulaganja bio je veći od 82% odnosno sedam milijardi manata.

=== Vojna industrija ===
Zemlja ima za cilj postati najveći izvoznik oružja za područje južnog [[Kavkaz|Kavkaza]], [[Srednja Azija|središnje Azije]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Tijekom siječnja [[2008.]] objavljeno je kako će nacionalna obrambena industrija započeti s proizvodnjom [[Oklopni transporter|oklopnih transportera]] i [[Borbeno oklopno vozilo|borbenih vozila]] kao i [[Top|topništva]] malog kalibra. Tada je u zemlji otvoreno nekoliko [[Vojna industrija|tvornica oružja]]. Azersko Ministarstvo obrane danas surađuje s vojnim industrijama [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Pakistan|Pakistana]]<ref>[http://www.rferl.org/content/article/1074435.html Azerbaijan: Baku Signals New Determination For Defense Reform]</ref> a u novije vrijeme i sa [[Izrael|Izraelom]], [[Turska|Turskom]] i [[JAR|Južnom Afrikom]].

== Vanjska trgovina ==
Glavni azerski izvozni partneri su [[Italija]], [[Francuska]] i [[Njemačka]] koji su [[2012.]] godine zajedno činili više od 2/5 ukupnog azerbajdžanskog izvoza koji je uglavnom temeljen na nafti i plinu. Zemlja ima 57 naftnih polja te za [[Europska unija|EU]] predstavlja strateškog energetskog partnera.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/azerbajdzan-bogata-zemlja-siromasnih-ljudi Azerbajdžan - bogata zemlja siromašnih ljudi]</ref>

Uspoređujući ukupni uvoz i izvoz zemlja je [[2013.]] ostvarila ekonomski [[suficit]] u iznosu od 22,48 milijardi dolara.

Dugoročno gledajući, gospodarstvo zemlje ovisi o svjetskim cijenama nafte, sposobnosti Azerbajdžana da dogovori izvozne rute za rastuću proizvodnju [[Zemni plin|zemnog plina]] te da se zarada ostvarena prodajom energeneta uloži u druge sektore gospodarstva.<ref name="CIAA"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.azerbaijan-embassy.hr/ Web stranica Veleposlanstva Azerbajdžana u Zagrebu]

{{Navigacije
|naslov=Međunarodne ekonomske zajednice
|popis=
{{BSEC}}
{{Gospodarstvo Azije}}}}

[[Kategorija:Gospodarstvo Azerbajdžana| ]]
[[Kategorija:Gospodarstvo po državama|Azerbajdžan]]

Gospodarstvo Azerbajdžana - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica