Gordan Lederer - Povijest promjena

Suradnik10: /* Okolnosti pogibije */

2025-08-11T23:38:15Z

Okolnosti pogibije

←Starija inačica		Inačica od 11. kolovoz 2025. u 23:38
Redak 37:		Redak 37:

	Iako se radilo o profesionalnom novinaru bez afilijacije s oružanim snagama, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja, zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general [[Andrija Rašeta]] nije dopustio helikopterski let do bolnice u Zagrebu.<ref>[[Ante Gugo]], [http://www.matica.hr/vijenac/534%20-%20535/zaboravljeni-zlocinci-23539/ ''Zašto Hrvatska izbjegava progoniti osumnjičenike za ratne zločine? Zaboravljeni zločinci''], ''[[Vijenac (časopis)\|Vijenac]]'', br. 534 - 535, 4. rujna 2014., pristupljeno 11. kolovoza 2019.</ref> Sati izgubljeni u cik-cak prijevozu zapriječenim cestama bili su presudni za gubitak snimateljevog života.		Iako se radilo o profesionalnom novinaru bez afilijacije s oružanim snagama, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja, zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general [[Andrija Rašeta]] nije dopustio helikopterski let do bolnice u Zagrebu.<ref>[[Ante Gugo]], [http://www.matica.hr/vijenac/534%20-%20535/zaboravljeni-zlocinci-23539/ ''Zašto Hrvatska izbjegava progoniti osumnjičenike za ratne zločine? Zaboravljeni zločinci''], ''[[Vijenac (časopis)\|Vijenac]]'', br. 534 - 535, 4. rujna 2014., pristupljeno 11. kolovoza 2019.</ref> Sati izgubljeni u cik-cak prijevozu zapriječenim cestama bili su presudni za gubitak snimateljevog života.

			15 pripadnika [[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"\|1. gardijske brigade Tigrova]] koje je predvodio [[Tomo Medved]] (kasnije ministar u Vladi RH), bili su uključeni u akciju spašavanja Gordana Lederera.<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/prije-33-godine-ratni-snimatelj-gordan-lederer-poginuo-snimajuci-hrvatske-branitelje/4712 '' Prije 33 godine ratni snimatelj Gordan Lederer poginuo snimajući hrvatske branitelje'']. Ministarstvo hrvatskih branitelja. 10. kolovoza 2024. Pristupljeno 12. kolovoza 2025.</ref>

	Novine su objavile rukom pisani list majke poginulog snimatelja, primarijusa anesteziološko-reanimatološke službe Kliničke bolnice Sv. Duh dr. Vlaste Lederer, kojim je javnosti obznanila da su za smrt njenog sina krivi četnici i JNA.<ref>Lederer, Vlasta: ''Obznanjujem svim ljudima...'', ''[[Vjesnik]]'', 14. kolovoza 1991., str. 2.</ref>		Novine su objavile rukom pisani list majke poginulog snimatelja, primarijusa anesteziološko-reanimatološke službe Kliničke bolnice Sv. Duh dr. Vlaste Lederer, kojim je javnosti obznanila da su za smrt njenog sina krivi četnici i JNA.<ref>Lederer, Vlasta: ''Obznanjujem svim ljudima...'', ''[[Vjesnik]]'', 14. kolovoza 1991., str. 2.</ref>

Suradnik10: /* Životopis */

2025-08-11T23:29:23Z

Životopis

←Starija inačica		Inačica od 11. kolovoz 2025. u 23:29
Redak 19:		Redak 19:
	[[Datoteka:Gordan Lederer na Prokletijama.jpg\|thumb\|'''Snimateljev pozdrav.''' S fotografskim aparatom u ruci na [[Prokletije\|Prokletijama]].]]		[[Datoteka:Gordan Lederer na Prokletijama.jpg\|thumb\|'''Snimateljev pozdrav.''' S fotografskim aparatom u ruci na [[Prokletije\|Prokletijama]].]]

	Gordan Lederer rodio se je u Zagrebu 1958. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Nakon toga završio je školu za ~~fotoreportere~~ Jugoslavenskog instituta za novinarstvo u Beogradu. Studij filmskog i tv-snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu upisao je [[1983.]] godine gdje je i diplomirao [[1989.]] godine s dokumentarnim filmom ''Samoća'' (S. Aničić, 1987.) u produkciji ADU. Godine [[1986.]] započeo je studij arheologije na Filozofskom fakultetu, a 1989. godine u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku započeo je poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale.		Gordan Lederer rodio se je u Zagrebu 1958. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Nakon toga završio je školu za [[fotoreporter]]e Jugoslavenskog instituta za novinarstvo u Beogradu. Studij filmskog i tv-snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu upisao je [[1983.]] godine gdje je i diplomirao [[1989.]] godine dokumentarnim filmom ''Samoća'' (S. Aničić, 1987.) u produkciji ADU. Godine [[1986.]] započeo je studij arheologije na Filozofskom fakultetu, a 1989. godine u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku započeo je poslijediplomski studij ''Kulturna povijest istočnojadranske obale''.

	Kao fotograf po narudžbi uvećavao je fotografske portrete, npr. za predvorje Kinoteke i kinematografa "Studio". U "Croatia-~~filmu~~" radio je kao snimatelj animacije na dugometražnom [[Animirani film\|animiranom filmu]] ''[[Čudesna šuma]]'' na kojem je primijenio i opisao vlastita inovativna rješenja za scenu [[Oluja\|oluje]] (posmrtno objavljeno 2000. godine),<ref>Lederer, Gordan. (2000.): [http://www.hfs.hr/doc/ljetopis/hfl21-web.pdf ''Tehnika snimanja crtanog filma. Iz iskustva Zagrebačkog kruga crtanog filma...]'', ''Hrvatski filmski ljetopis'', god. 6, br. 21, {{ISSN\|1330-7665}}, str. 187. - 203.</ref> kao i na drugim kratkim animiranim radovima. Prešavši na televiziju pokrenuo je rad strukovne snimateljske sekcije, s fotografskom izložbom profesionalnih snimatelja pokraj "trga" u zgradi Hrvatske televizije.		Kao [[fotograf]] po narudžbi uvećavao je fotografske portrete, npr. za predvorje Kinoteke i kinematografa "Studio". U "[[Croatia-film]]u" radio je kao [[snimatelj]] animacije na dugometražnom [[Animirani film\|animiranom filmu]] ''[[Čudesna šuma]]'' na kojem je primijenio i opisao vlastita inovativna rješenja za scenu [[Oluja\|oluje]] (posmrtno objavljeno 2000. godine),<ref>Lederer, Gordan. (2000.): [http://www.hfs.hr/doc/ljetopis/hfl21-web.pdf ''Tehnika snimanja crtanog filma. Iz iskustva Zagrebačkog kruga crtanog filma...]'', ''Hrvatski filmski ljetopis'', god. 6, br. 21, {{ISSN\|1330-7665}}, str. 187. - 203.</ref> kao i na drugim kratkim animiranim radovima. Prešavši na televiziju pokrenuo je rad strukovne snimateljske sekcije, s fotografskom izložbom profesionalnih snimatelja pokraj "trga" u zgradi Hrvatske televizije.

	Kao televizijski snimatelj radio je u raznim ambijentima, od dočeka Nove [[1990.]] godine na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)\|Trgu bana Jelačića]], preko nogometnih stadiona do redakcija emisija iz kulture. Na poticaj voditeljice televizijskih vijesti Mirjane Rakić kod nas je prvi primijenio krupni snimateljski kadar ("talking head" iz televizijskog žargona). Za televizijske prijenose je snimao i prve sjednice [[Hrvatski sabor\|Hrvatskoga sabora]], pri donošenju [[Ustav]]a slučajno na mjestu uz stol predsjedavajućega, no kao tehničko osoblje nije našao svoje mjesto na saborskoj slici prisutnih koju je naslikala akad. slikarica [[Jadranka Fatur]].		Kao televizijski snimatelj radio je u raznim ambijentima, od dočeka Nove [[1990.]] godine na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)\|Trgu bana Jelačića]], preko nogometnih stadiona do redakcija emisija iz kulture. Na poticaj voditeljice televizijskih vijesti [[Mirjana Rakić\|Mirjane Rakić]] kod nas je prvi primijenio krupni snimateljski kadar ("talking head" iz televizijskog žargona). Za televizijske prijenose je snimao i prve sjednice [[Hrvatski sabor\|Hrvatskoga sabora]], pri donošenju [[Ustav]]a slučajno na mjestu uz stol predsjedavajućega, no kao tehničko osoblje nije našao svoje mjesto na saborskoj slici prisutnih koju je naslikala akad. slikarica [[Jadranka Fatur]].

	Zahvaljujući arheološkoj izobrazbi je u nizu produkcija obavljao scenarističke zadatke stručnog suradnika. Na ovaj je način dospio u nesvakidašnji položaj autora-snimatelja, kakva je inače karakterističnija za autore putopisnih filmova. Iz tih je razloga, među ostalima, nastalo filmsko djelo ''[[Knin bez komentara]]'' koje je snimio samo s rasvjetljivačem Draženom Šimićem (ožujak 1990. godine), reportažni rad visoke snimateljsko-estetske, montažne i novinarske kakvoće u kojem su pred kamerom bili samo domaći govornici.		Zahvaljujući arheološkoj izobrazbi je u nizu produkcija obavljao scenarističke zadatke stručnog suradnika. Na ovaj je način dospio u nesvakidašnji položaj autora-snimatelja, kakva je inače karakterističnija za autore putopisnih filmova. Iz tih je razloga, među ostalima, nastalo filmsko djelo ''[[Knin bez komentara]]'' koje je snimio samo s rasvjetljivačem Draženom Šimićem (ožujak 1990. godine), reportažni rad visoke snimateljsko-estetske, montažne i novinarske kakvoće u kojem su pred kamerom bili samo domaći govornici.

	Kao arheolog-amater prijavio je i predao nalaz skulpture rimskog vojnika kod ~~Vratnika~~ iznad [[Senj]]a. U terenskim bilježnicama su mu ostali mnogobrojni zapisi izviđanja neistraženih nalazišta i obilazaka lokaliteta (okolica [[Zagreb]]a, [[Istra]], [[Dalmacija]], [[Hercegovina]], [[Prokletije]] itd.). Bio je pred prijavom filmografije kulturne povijesti istočnojadranske obale kao magistarskog rada (studij "Kulturna povijest istočnojadranske obale" u Međunarodnom centru hrvatskih sveučilišta u [[Dubrovnik]]u 1990/1991.).		Kao arheolog-amater prijavio je i predao nalaz skulpture rimskog vojnika kod [[Vratnik]]a iznad [[Senj]]a. U terenskim bilježnicama su mu ostali mnogobrojni zapisi izviđanja neistraženih nalazišta i obilazaka lokaliteta (okolica [[Zagreb]]a, [[Istra]], [[Dalmacija]], [[Hercegovina]], [[Prokletije]] itd.). Bio je pred prijavom filmografije kulturne povijesti istočnojadranske obale kao magistarskog rada (studij "Kulturna povijest istočnojadranske obale" u Međunarodnom centru hrvatskih sveučilišta u [[Dubrovnik]]u 1990/1991.).

	== Okolnosti pogibije ==		== Okolnosti pogibije ==

Suradnik10 u (test) 23:26, 11. kolovoz 2025.

2025-08-11T23:26:54Z

←Starija inačica		Inačica od 11. kolovoz 2025. u 23:26
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Gordan Lederer'''-->~~{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\| ime = Gordan Lederer		\| ime = Gordan Lederer
	\| slika = Gordan_Lederer.jpg		\| slika = Gordan_Lederer.jpg
Redak 5:		Redak 5:
	\| opis slike = Gordan Lederer (Plav, Ribarska stanica 1985. Snimio Lavoslav Čaklović.)		\| opis slike = Gordan Lederer (Plav, Ribarska stanica 1985. Snimio Lavoslav Čaklović.)
	\| pseudonim =		\| pseudonim =
	\| rođenje = [[21. travnja]] [[1958.]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]		\| rođenje = [[21. travnja]] [[televizija u 1958.\|1958.]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
	\| smrt = [[10. kolovoza]] [[1991.]], brdo Čukur iznad [[Hrvatska Kostajnica\|Hrvatske Kostajnice]], [[Hrvatska]]		\| smrt = [[10. kolovoza]] [[televizija u 1991.\|1991.]], brdo Čukur iznad [[Hrvatska Kostajnica\|Hrvatske Kostajnice]], [[Hrvatska]]
	\| nacionalnost = [[Hrvati\|Hrvat]]		\| nacionalnost = [[Hrvati\|Hrvat]]
	\| poznat_po =		\| poznat_po =
Redak 12:		Redak 12:
	}}		}}

	'''Gordan Lederer''' ([[Zagreb]], [[21. travnja]] [[1958.]] - brdo Čukur iznad [[Hrvatska Kostajnica\|Hrvatske Kostajnice]], [[10. kolovoza]] [[1991.]]), bio je hrvatski fotograf i [[TV]]-[[snimatelj]], [[Hrvatska radiotelevizija\|HTV-ov]] djelatnik. Jedna je od prvih i najpoznatijih žrtava [[Domovinski rat\|velikosrpske agresije]] na [[Hrvatska\|Hrvatsku]]. Poginuo je na radnom mjestu, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji na brdu Čukur iznad [[Hrvatska Kostajnica\|Hrvatske Kostajnice]] 10. kolovoza 1991. godine tijekom srpskih napada na [[Pounje]]. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka "Banijska praskozorja".		'''Gordan Lederer''' ([[Zagreb]], [[21. travnja]] [[1958.]] - brdo Čukur iznad [[Hrvatska Kostajnica\|Hrvatske Kostajnice]], [[10. kolovoza]] [[1991.]]), bio je hrvatski fotograf i [[TV]]-[[snimatelj]], [[Hrvatska radiotelevizija\|HTV-ov]] djelatnik. Jedna je od prvih i najpoznatijih žrtava [[Domovinski rat\|velikosrpske agresije]] na [[Hrvatska\|Hrvatsku]]. Poginuo je na radnom mjestu, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji na brdu Čukur iznad [[Hrvatska Kostajnica\|Hrvatske Kostajnice]] 10. kolovoza 1991. godine tijekom srpskih napada na [[Pounje]]. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka "[[Banijska ratna praskozorja\|Banijska praskozorja]]".

	[[Datoteka:Qaf-Bor.jpg\|mini\|'''Snimatelj na djelu.''' Gordan Lederer iz neposredne blizine fotografira nadgrobni kamen na grobištu Qaf Bor, srpanj 1988. godine. Fotografirani kamen nalazi se pred samim objektivom, a sjenu nad kamenom svojim tijelom postavlja etnomuzikologinja Ruža Bonifačić (usp. dokumentarne snimke u fonoteci Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu). Qaf Bor je prijevoj pod Bjeličem, zadnjim kartiranim dijelom Prokletija i, po tvrdnji Branimira Gušića, čitave Europe.<ref>[http://plsavez.hr/hp-arhiva/193202.pdf Gušić, Branimir. (1932.): ''Planinarska predavanja: Prokletije I. i II.''], ''[[Hrvatski planinar]]'', XXIII/2, str. 60. i 61.</ref>]]		[[Datoteka:Qaf-Bor.jpg\|mini\|'''Snimatelj na djelu.''' Gordan Lederer iz neposredne blizine fotografira nadgrobni kamen na grobištu Qaf Bor, srpanj 1988. godine. Fotografirani kamen nalazi se pred samim objektivom, a sjenu nad kamenom svojim tijelom postavlja etnomuzikologinja [[Ruža Bonifačić]] (usp. dokumentarne snimke u fonoteci Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu). Qaf Bor je prijevoj pod Bjeličem, zadnjim kartiranim dijelom Prokletija i, po tvrdnji Branimira Gušića, čitave Europe.<ref>[http://plsavez.hr/hp-arhiva/193202.pdf Gušić, Branimir. (1932.): ''Planinarska predavanja: Prokletije I. i II.''], ''[[Hrvatski planinar]]'', XXIII/2, str. 60. i 61.</ref>]]

	== Životopis ==		== Životopis ==
Redak 25:		Redak 25:
	Kao televizijski snimatelj radio je u raznim ambijentima, od dočeka Nove [[1990.]] godine na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)\|Trgu bana Jelačića]], preko nogometnih stadiona do redakcija emisija iz kulture. Na poticaj voditeljice televizijskih vijesti Mirjane Rakić kod nas je prvi primijenio krupni snimateljski kadar ("talking head" iz televizijskog žargona). Za televizijske prijenose je snimao i prve sjednice [[Hrvatski sabor\|Hrvatskoga sabora]], pri donošenju [[Ustav]]a slučajno na mjestu uz stol predsjedavajućega, no kao tehničko osoblje nije našao svoje mjesto na saborskoj slici prisutnih koju je naslikala akad. slikarica [[Jadranka Fatur]].		Kao televizijski snimatelj radio je u raznim ambijentima, od dočeka Nove [[1990.]] godine na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)\|Trgu bana Jelačića]], preko nogometnih stadiona do redakcija emisija iz kulture. Na poticaj voditeljice televizijskih vijesti Mirjane Rakić kod nas je prvi primijenio krupni snimateljski kadar ("talking head" iz televizijskog žargona). Za televizijske prijenose je snimao i prve sjednice [[Hrvatski sabor\|Hrvatskoga sabora]], pri donošenju [[Ustav]]a slučajno na mjestu uz stol predsjedavajućega, no kao tehničko osoblje nije našao svoje mjesto na saborskoj slici prisutnih koju je naslikala akad. slikarica [[Jadranka Fatur]].

	Zahvaljujući arheološkoj izobrazbi je u nizu produkcija obavljao scenarističke zadatke stručnog suradnika. Na ovaj je način dospio u nesvakidašnji položaj autora-snimatelja, kakva je inače karakterističnija za autore putopisnih filmova. Iz tih je razloga, među ostalima, nastalo filmsko djelo ''Knin bez komentara'' koje je snimio samo s rasvjetljivačem Draženom Šimićem (ožujak 1990. godine), reportažni rad visoke snimateljsko-estetske, montažne i novinarske kakvoće u kojem su pred kamerom bili samo domaći govornici.		Zahvaljujući arheološkoj izobrazbi je u nizu produkcija obavljao scenarističke zadatke stručnog suradnika. Na ovaj je način dospio u nesvakidašnji položaj autora-snimatelja, kakva je inače karakterističnija za autore putopisnih filmova. Iz tih je razloga, među ostalima, nastalo filmsko djelo ''[[Knin bez komentara]]'' koje je snimio samo s rasvjetljivačem Draženom Šimićem (ožujak 1990. godine), reportažni rad visoke snimateljsko-estetske, montažne i novinarske kakvoće u kojem su pred kamerom bili samo domaći govornici.

	Kao arheolog-amater prijavio je i predao nalaz skulpture rimskog vojnika kod Vratnika iznad [[Senj]]a. U terenskim bilježnicama su mu ostali mnogobrojni zapisi izviđanja neistraženih nalazišta i obilazaka lokaliteta (okolica [[Zagreb]]a, [[Istra]], [[Dalmacija]], [[Hercegovina]], [[Prokletije]] itd.). Bio je pred prijavom filmografije kulturne povijesti istočnojadranske obale kao magistarskog rada (studij "Kulturna povijest istočnojadranske obale" u Međunarodnom centru hrvatskih sveučilišta u [[Dubrovnik]]u 1990/1991.).		Kao arheolog-amater prijavio je i predao nalaz skulpture rimskog vojnika kod Vratnika iznad [[Senj]]a. U terenskim bilježnicama su mu ostali mnogobrojni zapisi izviđanja neistraženih nalazišta i obilazaka lokaliteta (okolica [[Zagreb]]a, [[Istra]], [[Dalmacija]], [[Hercegovina]], [[Prokletije]] itd.). Bio je pred prijavom filmografije kulturne povijesti istočnojadranske obale kao magistarskog rada (studij "Kulturna povijest istočnojadranske obale" u Međunarodnom centru hrvatskih sveučilišta u [[Dubrovnik]]u 1990/1991.).
Redak 75:		Redak 75:
	[[Kategorija:Hrvatski novinari]]		[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
	[[Kategorija:Hrvatska televizija]]		[[Kategorija:Hrvatska televizija]]
			[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
			[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-08T08:40:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Gordan Lederer
| slika = Gordan_Lederer.jpg
| veličina = 152px
| opis slike = Gordan Lederer (Plav, Ribarska stanica 1985. Snimio Lavoslav Čaklović.)
| pseudonim =
| rođenje = [[21. travnja]] [[1958.]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[10. kolovoza]] [[1991.]], brdo Čukur iznad [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]], [[Hrvatska]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po =
| zanimanje = [[fotograf]] i [[Televizija|TV]]-[[snimatelj]]
}}

'''Gordan Lederer''' ([[Zagreb]], [[21. travnja]] [[1958.]] - brdo Čukur iznad [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]], [[10. kolovoza]] [[1991.]]), bio je hrvatski fotograf i [[TV]]-[[snimatelj]], [[Hrvatska radiotelevizija|HTV-ov]] djelatnik. Jedna je od prvih i najpoznatijih žrtava [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Poginuo je na radnom mjestu, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji na brdu Čukur iznad [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]] 10. kolovoza 1991. godine tijekom srpskih napada na [[Pounje]]. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka "Banijska praskozorja".

[[Datoteka:Qaf-Bor.jpg|mini|'''Snimatelj na djelu.''' Gordan Lederer iz neposredne blizine fotografira nadgrobni kamen na grobištu Qaf Bor, srpanj 1988. godine. Fotografirani kamen nalazi se pred samim objektivom, a sjenu nad kamenom svojim tijelom postavlja etnomuzikologinja Ruža Bonifačić (usp. dokumentarne snimke u fonoteci Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu). Qaf Bor je prijevoj pod Bjeličem, zadnjim kartiranim dijelom Prokletija i, po tvrdnji Branimira Gušića, čitave Europe.<ref>[http://plsavez.hr/hp-arhiva/193202.pdf Gušić, Branimir. (1932.): ''Planinarska predavanja: Prokletije I. i II.''], ''[[Hrvatski planinar]]'', XXIII/2, str. 60. i 61.</ref>]]

== Životopis ==
[[Datoteka:Gordan Lederer na Prokletijama.jpg|thumb|'''Snimateljev pozdrav.''' S fotografskim aparatom u ruci na [[Prokletije|Prokletijama]].]]

Gordan Lederer rodio se je u Zagrebu 1958. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Nakon toga završio je školu za fotoreportere Jugoslavenskog instituta za novinarstvo u Beogradu. Studij filmskog i tv-snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu upisao je [[1983.]] godine gdje je i diplomirao [[1989.]] godine s dokumentarnim filmom ''Samoća'' (S. Aničić, 1987.) u produkciji ADU. Godine [[1986.]] započeo je studij arheologije na Filozofskom fakultetu, a 1989. godine u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku započeo je poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale.

Kao fotograf po narudžbi uvećavao je fotografske portrete, npr. za predvorje Kinoteke i kinematografa "Studio". U "Croatia-filmu" radio je kao snimatelj animacije na dugometražnom [[Animirani film|animiranom filmu]] ''[[Čudesna šuma]]'' na kojem je primijenio i opisao vlastita inovativna rješenja za scenu [[Oluja|oluje]] (posmrtno objavljeno 2000. godine),<ref>Lederer, Gordan. (2000.): [http://www.hfs.hr/doc/ljetopis/hfl21-web.pdf ''Tehnika snimanja crtanog filma. Iz iskustva Zagrebačkog kruga crtanog filma...]'', ''Hrvatski filmski ljetopis'', god. 6, br. 21, {{ISSN|1330-7665}}, str. 187. - 203.</ref> kao i na drugim kratkim animiranim radovima. Prešavši na televiziju pokrenuo je rad strukovne snimateljske sekcije, s fotografskom izložbom profesionalnih snimatelja pokraj "trga" u zgradi Hrvatske televizije.

Kao televizijski snimatelj radio je u raznim ambijentima, od dočeka Nove [[1990.]] godine na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]], preko nogometnih stadiona do redakcija emisija iz kulture. Na poticaj voditeljice televizijskih vijesti Mirjane Rakić kod nas je prvi primijenio krupni snimateljski kadar ("talking head" iz televizijskog žargona). Za televizijske prijenose je snimao i prve sjednice [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], pri donošenju [[Ustav]]a slučajno na mjestu uz stol predsjedavajućega, no kao tehničko osoblje nije našao svoje mjesto na saborskoj slici prisutnih koju je naslikala akad. slikarica [[Jadranka Fatur]].

Zahvaljujući arheološkoj izobrazbi je u nizu produkcija obavljao scenarističke zadatke stručnog suradnika. Na ovaj je način dospio u nesvakidašnji položaj autora-snimatelja, kakva je inače karakterističnija za autore putopisnih filmova. Iz tih je razloga, među ostalima, nastalo filmsko djelo ''Knin bez komentara'' koje je snimio samo s rasvjetljivačem Draženom Šimićem (ožujak 1990. godine), reportažni rad visoke snimateljsko-estetske, montažne i novinarske kakvoće u kojem su pred kamerom bili samo domaći govornici.

Kao arheolog-amater prijavio je i predao nalaz skulpture rimskog vojnika kod Vratnika iznad [[Senj]]a. U terenskim bilježnicama su mu ostali mnogobrojni zapisi izviđanja neistraženih nalazišta i obilazaka lokaliteta (okolica [[Zagreb]]a, [[Istra]], [[Dalmacija]], [[Hercegovina]], [[Prokletije]] itd.). Bio je pred prijavom filmografije kulturne povijesti istočnojadranske obale kao magistarskog rada (studij "Kulturna povijest istočnojadranske obale" u Međunarodnom centru hrvatskih sveučilišta u [[Dubrovnik]]u 1990/1991.).

== Okolnosti pogibije ==
[[Datoteka:Hrvatski povijesni muzej 27012012 Domovinski rat 60 kamera Gordan Lederer 10 08 1991.jpg|mini|220px|Kamera Gordana Lederera koju je nosio kada je pogođen snajperskim metkom.]]

Budući da njegova inovativna snimateljska rješenja nisu išla na uštrb pouzdanosti snimka, već u ranoj fazi Domovinskog rata je bivao slan na snimanje i u rizičnim okolnostima. Njegov nemontirani snimak borbi za policijsku postaju u Pakracu iste je večeri [[2. ožujka]] 1991. godine u zgradu HTV na Prisavlju došao vidjeti tadašnji hrvatski predsjednik vlade [[Josip Manolić]]. Nakon [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]] za snimanje mu je davana i jedna od naprednijih ENG-kamera kojom je raspolagao HTV, ali mu čuveni dokumentarni snimci poput avionskog raketiranja teretnih kamiona u cestovnoj blokadi tenkovske kolone pri emitiranju nisu autorski potpisani.<ref>Večernji dnevnik HTV, 28. lipnja 1991.</ref> Kako bi uslijed takvih postupaka osigurao autorsku potpisanost svojih snimaka prihvaćao se i sve riskantnijih snimanja.

Snajperski pogodak na snimateljskom zadatku pred Hrvatskom Kostajnicom 10. kolovoza 1991. godine nije bio slučajan, jer je u skupini s vojnicima koji su mu pokazali bojište gađan samo on a potom ga se na padini niz koju se otkotrljao gađalo ručnim bacačem granata. Novinar Vlado Mareš i snimatelj Veljko Đurović su 11. kolovoza snajperista intervjuirali za informativni program RTS. Njegovu su anonimiziranu siluetu po tvrdnji novinskog članka od [[22. kolovoza]] 1991. godine prepoznali sugrađani iz Siska i član obitelji. Po tim je tvrdnjama riječ o Milanu Zoriću, koji je za vrijeme ročne vojne službe bio uvježban za snajperista.<ref>Čačić, Inoslav: ''Napustio obitelj i postao četnik'', ''Slobodni tjednik'', br. 74, 22. kolovoza 1991., str. 5.</ref>

Iako se radilo o profesionalnom novinaru bez afilijacije s oružanim snagama, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja, zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general [[Andrija Rašeta]] nije dopustio helikopterski let do bolnice u Zagrebu.<ref>[[Ante Gugo]], [http://www.matica.hr/vijenac/534%20-%20535/zaboravljeni-zlocinci-23539/ ''Zašto Hrvatska izbjegava progoniti osumnjičenike za ratne zločine? Zaboravljeni zločinci''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 534 - 535, 4. rujna 2014., pristupljeno 11. kolovoza 2019.</ref> Sati izgubljeni u cik-cak prijevozu zapriječenim cestama bili su presudni za gubitak snimateljevog života.

Novine su objavile rukom pisani list majke poginulog snimatelja, primarijusa anesteziološko-reanimatološke službe Kliničke bolnice Sv. Duh dr. Vlaste Lederer, kojim je javnosti obznanila da su za smrt njenog sina krivi četnici i JNA.<ref>Lederer, Vlasta: ''Obznanjujem svim ljudima...'', ''[[Vjesnik]]'', 14. kolovoza 1991., str. 2.</ref>

Milan Zorić je [[26. studenoga]] [[1999.]] godine na Županijskom sudu u Sisku u izočnosti osuđen na kaznu zatvora od 15 godina. Na njegovu žalbu Vrhovni sud Republike Hrvatske je [[18. rujna]] [[2002.]] godine odbacio optužbu jer je Vojni sud [[7. listopada]] [[1996.]] godine u Zagrebu u ovom postupku obustavio kazneni postupak zbog primjene Zakona o općem oprostu.<ref>HTV, Dnevnik 3, 10. kolovoza 2011. godine.</ref><ref>Mate Piškor, [http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ubojica-htv-ovog-kamermana-lederera-osloboden-primjenom-zakona-o-oprostu/1814238/ ''Ubojica HTV-ovog kamermana Lederera oslobođen primjenom Zakona o oprostu''], ''[[Jutarnji list]]'', 18. kolovoza 2011.</ref><ref>[http://www.dorh.hr/ZupanijskoDrzavnoOdvjetnistvoUSiskuOdgovorNa Županijsko državno odvjetništvo u Sisku Odgovor na upite], dorh.hr, 19. kolovoza 2011.</ref> Ledererova obitelj saznala je za presude tek [[2011.]] godine.<ref>Martina Breški, [https://www.academia.edu/37878655/Gordan_Lederer ''Ratno novinarstvo: Gordan Lederer – pucanj u istinu: seminarski rad iz kolegija Povijest vijesti''], mentorice: prof.dr.sc. Gordana Vilović i dr.sc. Dunja Majstorović, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Preddiplomski studij novinarstva, Zagreb, 2018., str. 8., pristupljeno 11. kolovoza 2019.</ref>

== Nagrade i priznanja ==
* [[1986.]]: ''Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a'' (zlatna jabuka) za film ''Muybridge i comp.''
* [[1993.]]: Posebno priznanje Hrvatskog novinarskog društva za osobite zasluge na području novinarstva u Domovinskom ratu.
* [[1993.]]: Na prijedlog Odbora za dodjelu [[Nagrada Vladimir Nazor|nagrade Vladimir Nazor]] Gordan Lederer i skupina poginulih snimatelja dobili su posmrtno za svoj rad Posebno priznanje Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
* [[1996.]]: Odličje [[Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana|Reda Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana]] s pozlaćenim pleterom.<ref>[http://www.fotogard.com/gordan-lederer-radni-dan/ Gordan Lederer – Radni dan], fotogard.com, 3. listopada 2011.</ref>

== Spomen ==
* Grad Hrvatska Kostajnica je na mjestu gdje je Gordan Lederer pogođen postavila spomenik, ''Slomljeni pejzaž'', izrađen po nacrtu njegovoga oca, Prvislava Lederera.

{{citat2|''Slomljeni pejzaž'' prikazuje krug s lećom koja simbolizira kameru. Za to spomen obilježje vjeruje se kako je jedno od najljepših, najemotivnijih i najdubljih spomen obilježja Domovinskog rata. Dubina koju skriva ovaj spomenik leži u činjenicama da je Gordan Lederer pogođen snajperskim metkom. U tom trenutku kamera je pala i staklo objektiva je puklo. Prilaz koji vodi do spomenika sačinjen je od brojnih betonskih blokova koji tvore oblik filmske vrpce. Na svakom tom betonskom bloku upisan je detalj o Ledereru, njegovom životu i njegovoj karijeri. Također, betonski blokovi imaju crni rub koji, prema nekima, simbolizira tragičnost snimateljskog života. Drugi tvrde da crni rub služi kako bi se efekt filmske vrpce dočarao bolje posjetiteljima. Bilo kako bilo, efekt je dočaran. Posebnu čar daje natpis na kraju “filmske vrpce“ na kojemu piše: „SADA KADA MIROM DIŠU KOLOVOŠKA JUTRA, SJA KROZ BANIJSKA PRASKOZORJA SVIJETLA SJETA U OČIMA GORDANA LEDERERA”|Hrt.hr, 2018.}}<ref>Martina Breški, [https://www.academia.edu/37878655/Gordan_Lederer ''Ratno novinarstvo: Gordan Lederer – pucanj u istinu: seminarski rad iz kolegija Povijest vijesti''], mentorice: prof.dr.sc. Gordana Vilović i dr.sc. Dunja Majstorović, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Preddiplomski studij novinarstva, Zagreb, 2018., str. 8.-9., pristupljeno 11. kolovoza 2019.</ref>

:Do spomenika vodi Ulica Gordana Lederera (uz kanal Mitnicu).
* Godine [[2012.]] u zagrebačkoj gradskoj četvrti Peščenica-Žitnjak jedna ulica imenovana je po njemu, Ulica Gordana Lederera.<ref>[http://www1.zagreb.hr/zagreb/slglasnik.nsf/7ffe63e8e69827b5c1257e1900276647/3cfa2ae75f489bfdc12579b4002ff160?OpenDocument Gradska skupština Grada Zagreba: Zaključak o imenovanju javnoprometnih površina I.], 28. veljače 2012., zagreb.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2020.</ref>
* [[2018.]]: Po njemu je nazvan filmski festival, [[Festival domoljubnog filma Gordan Lederer]]. Ideju o pokretanju festivala potaknuo je Gradski ogranak Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Zaprešića, a to je festival ''"na kojemu se prikazuju igrani i dokumentarni filmovi iz šire hrvatske povijesti s posebnim naglaskom na događaje vezane uz Domovinski rat"''.<ref> Ivan Samardžija, [http://www.matica.hr/vijenac/644/domovinski-rat-na-velikom-platnu-28440/ ''Domovinski rat na velikom platnu''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 644, 8. studenoga 2018., pristupljeno 24. rujna 2019.</ref>
* Spomen ploča s imenima hrvatskih novinara, snimatelja i tehničara ubijenim u Domovinskome ratu na kojoj je i ime Gordana Lederera postavljena je na zgradi Hrvatskog novinarskog doma u Zagrebu.<ref>[https://hnd.hr/dan-sjecanja-na-zrtvu-vukovara-predstavnici-hnd-a-polozit-ce-vijenac-za-ubijene-i-poginule-kolege?seo=dan-sjecanja-na-zrtvu-vukovara-predstavnici-hnd-a-polozit-ce-vijenac-za-ubijene-i-poginule-kolege Dan sjećanja na žrtvu Vukovara: Predstavnici HND-a položit će vijenac za ubijene i poginule kolege], hnd.hr, 16. studenoga 2017., pristupljeno 10. rujna 2020.</ref>

== Vidi još ==
* [[Žarko Kaić]]
* [[Pavo Urban]]
* [[Živko Krstičević]]
* [[Tihomir Tunuković]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://snimanje.adu.hr/izlozbe/lederer/lederer_biljeska.html Životopis], snimanje.adu.hr
* [http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=285A285B2863285E2863285A285828592858286328632863285A285D28582861286128632863286328592863V Razgovor s Prvislavom Ledererom 12. kolovoza 2002.], novilist.hr

{{GLAVNIRASPORED:Lederer, Gordan}}
[[Kategorija:Domovinski rat]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatska televizija]]