Glazba - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:37:48Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:37
Redak 155:		Redak 155:
	== Izvori ==		== Izvori ==

	{{~~Wječnik~~}}		{{HIEslovar}}
	* Truda Reich: "Muzička čitanka"; [[Školska knjiga]], [[Zagreb]] [[1960.]] (treće izdanje)		* Truda Reich: "Muzička čitanka"; [[Školska knjiga]], [[Zagreb]] [[1960.]] (treće izdanje)
	{{izvori}}		{{izvori}}

Suradnik10: /* Terapija glazbom */

2025-08-01T05:04:56Z

Terapija glazbom

←Starija inačica		Inačica od 1. kolovoz 2025. u 05:04
Redak 142:		Redak 142:

	''Terapija glazbom'' je proces u kojem terapeut koristi emocionalna, mentalna, socijalna, duhovna i [[estetika\|estetska]] svojstva glazbe kako bi izliječio pacijenta ili poboljšao njegovo [[zdravlje]]. Veoma je zahvalna terapija jer je pogodna svim dobnim skupinama, a olakšava mnoge probleme: [[medicina\|medicinske]] smetnje, fizičke hendikepe, poremećaj [[komunikacija\|komunikacije]], starenje, zlostavljanje. Koristi se i za poboljšavanje učenja, smanjenje [[stres]]a i drugo. Pod terapiju glazbom ne spada puštanje glazbe pri [[masaža\|masaži]] ili drugoj terapiji, iako i tu pomaže opuštanju.		''Terapija glazbom'' je proces u kojem terapeut koristi emocionalna, mentalna, socijalna, duhovna i [[estetika\|estetska]] svojstva glazbe kako bi izliječio pacijenta ili poboljšao njegovo [[zdravlje]]. Veoma je zahvalna terapija jer je pogodna svim dobnim skupinama, a olakšava mnoge probleme: [[medicina\|medicinske]] smetnje, fizičke hendikepe, poremećaj [[komunikacija\|komunikacije]], starenje, zlostavljanje. Koristi se i za poboljšavanje učenja, smanjenje [[stres]]a i drugo. Pod terapiju glazbom ne spada puštanje glazbe pri [[masaža\|masaži]] ili drugoj terapiji, iako i tu pomaže opuštanju.

			Slušanje glazbe vodi do boljeg raspoloženja, a kod postoperativnih situacija smanjena je potrošnje lijekova protiv bolova. Smanjuje stres i anksioznost te poboljšava san.<ref>Ana Kanazir: [https://www.mirovina.hr/price/prekrasna-prica-iz-klinike-za-tumor-gdje-je-prostor-bolnice-zamijenjen-glazbom-izlozbama-i-raznim-programima/ ''Prekrasna priča iz Klinike za tumore gdje je prostor bolnice zamijenjen glazbom, izložbama i raznim programima '']. Mirovina.hr. 23. svibnja 2023. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref><ref>Ana Kanazir: [https://www.mirovina.hr/istaknuto/glazba-i-stres-slusanje-glazbe-moze-smanjiti-anksioznost-poboljsati-fokus-i-utjecati-na-bolji-san/ '' Glazba i stres: ‘Slušanje glazbe može smanjiti anksioznost, poboljšati fokus i utjecati na bolji san’'']. Mirovina.hr. 7. svibnja 2023. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref>

	=== Filmska glazba ===		=== Filmska glazba ===

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

2025-04-17T03:21:02Z

Vanjske poveznice

@@ Redak 172: / Redak 172: @@
 ==Vanjske poveznice ==
-* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22246 Glazba (Hrvatska enciklopedija)]
+{{col-begin}}
 {{glazba}}

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T23:40:44Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 23:40
Redak 152:		Redak 152:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	~~{{commonscat\|Music}}~~
	{{Wječnik}}		{{Wječnik}}
	* Truda Reich: "Muzička čitanka"; [[Školska knjiga]], [[Zagreb]] [[1960.]] (treće izdanje)		* Truda Reich: "Muzička čitanka"; [[Školska knjiga]], [[Zagreb]] [[1960.]] (treće izdanje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T10:29:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:8th symphony of Mahler, Kölner Philharmonie, 27-6-2009.JPG|mini|330px|Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija]]
{{Scenska umjetnost}}
'''Glazba''' je [[umjetnost]] čiji je medij [[zvuk]] kojeg organiziramo u [[vrijeme (fizika)|vremenu]] i [[prostor]]u, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina. Glazba je umjetnost tona koja oplemenjuje ćud čovjeka, budi osjećaj za red i ljepotu, te time idealizira i karakterizira različite narode. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u [[žanr]]ove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj interpretaciji.

Zaokružen i cjelovit ostvaraj glazbene umjetnosti zove se [[skladba]], glazbeno djelo ili kompozicija. Međutim, glazba je ''[[reproduktivna umjetnost]]'', slično kao i [[drama]] ili [[ples]], što znači da se ona ne svodi samo na skladanje, nego da je skladano djelo potrebno i izvesti (reproducirati, interpretirati) da bi ga se moglo predati [[publika|publici]] kao gotov proizvod umjetnosti. Glazbu izvode ''[[Glazba#Glazbenici|interpretatori]]'', a može ju se reproducirati na dva načina: izvođenjem djela pred publikom na [[koncert]]u ili kakvoj sličnoj prigodnoj svečanosti i emitiranjem prethodno snimljenoga sadržaja s nosača zvuka ([[CD]]-a, [[DVD]]-a i sl.) uz pomoć suvremene elektroničke opreme kao što su [[Hi-Fi]], odnosno auditivni ili audiovizualni elektronički mediji (npr. [[radio]], [[internet]] i sl.).

== Pojam i definicija ==
[[Datoteka:Filippino Lippi 001.jpg|mini|150px|[[Filippino Lippi]]: ''Alegorija glazbe'']]
Sama riječ glazba potječe od [[slavenski jezici|slavenskog]] glas, a riječ muzika od [[grčki|grčkog]] μουσική τέχνη (mousikē téchnē) – "umjetnost [[muze|muzâ]]", od čega se zadržala samo prva riječ μουσική, što je izvedenica od riječi μούσα (mousa), što znači muza. Dalje se svijetom proširio latinski oblik ''musica'', koji je uglavnom opisivao ugodne zvukove. Upravo je takav oblik najčešći u svjetskim jezicima.

Definirati glazbu već je malo teže, a to su pokušavali mnogi, od muzikologa do interpretatora. Uglavnom, za glazbu možamo reći da je [[umjetnost]] koja se izražava pjevanim i/ili sviranim [[ton]]ovima, raznim [[zvuk]]ovima, šumovima i tišinom između njih. Zvukovima i šumovima se koriste ponajviše moderni skladatelji kad žele pobliže glazbeno opisati neki sadržaj. Tišinu pak između tonova čine [[stanke (glazba)|stanke]] (pauze).

Uz to što je reproduktivna (izvođačka) umjetnost, glazba spada u ''fine'' (lijepe) ''umjetnosti'' jer joj je cilj [[estetika]]. Kao što film nazivamo ''sedmom umjetnošću'', tako je glazba po tradicionalnoj estetici ''prva umjetnost'' (odnosno prva na popisu umjetnosti). Glazba ima i dodirnih točaka s kazalištem, ne samo zato što se prakticira u njemu, već postoji i žanr koje je posuđuje i od jednog i od drugog – [[mjuzikl]]. Usko vezan sa svo troje, ali posebno s glazbom, je i [[ples]].

Glazba je uobličeno [[vrijeme (fizika)|vrijeme]], jer se može doživjeti samo u tijeku nekog vremena (za razliku od [[slikarstvo|slikarstva]] koje uobličuje prostor). Zbog toga glazba mora imati ritmičko uređenje svog sirovog materijala – tonova i drugih zvukova. Osim toga, glazbu uređujemo i pomoću melodije (niza tonova raznih visina) i harmonije (istovremenosti raznih visina tonova). Tako ritam, melodija i harmonija postaju [[#Elementi i odrednice glazbe|osnovni elementi]] glazbe.

=== Glazba kao fizikalna nauka ===
Glazbenu građu čine zvukovi, a oni nastaju titranjem nekog tijela, koje tako postaje ''izvor zvuka''. Zvučni valovi se prenose zrakom u obliku krugova od izvora zvuka do našeg uha. Kad su titraji u zraku redoviti, ono što čujemo je ''ton'' – dakle pravilan, jasan zvuk. Kad su pak titraji neredoviti, čujemo samo šum ili buku – zvukove uglavnom više-manje neugodne ljudskom [[uho|uhu]] (iako se i oni koriste u glazbi).

Jedan izvor titranja može izazvati iste titraje i u drugim predmetima, ali njihovi titraji moraju biti u skladu s titrajima izvora. To se zove [[rezonancija]]. Tako zvuk ljudskog [[glas]]a ne proizvode samo [[glasnice]] nego i rezonantna titranja u šupljini [[lubanja|lubanje]]. Slično i zvučna kutija nekog glazbenog instrumenta titra rezonantno s početnim gibanjem koje je izvođač dao instrumentu. Na primjer, violinska kutija rezonira na titraje žice [[violina|violine]] i pojačava ton. Frekvencija titranja (broj titraja u sekundi) određuje visinu zvuka. Što je više titraja u sekundi, viši je i ton. Ljudsko uho je izvanredno osjetljivo na razlike u visini i ima opseg od oko 20 do čak 20.000 titraja u sekundi. Jedan mješoviti [[Pjevački zbor|zbor]] proizvodi frekvencije između otprilike 64 i 1500, a koncertni [[klavir]] između 20 i 4176. Kad skupina glazbenika svira zajedno, oni usklađuju svoje instrumente pri čemu je ton A definiran sa 440 [[herc|Hz]]-a.

== Glazba kroz povijest ==
{{glavni|Povijest glazbe}}
Razvoj je glazbe vezan uz ljudski razvoj, pa je tako i glazba neraskidiva od društvenog okruženja, civilizacijskog i materijalnog razvoja čovjeka. Razdoblja u povijesti glazbe uglavnom odgovaraju razdobljima u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu). O njezinim počecima možemo reći da glazba postoji otkad i čovjek, slično kao i [[ples]]. <br />
{{zapadnaumjetnost}}
=== Postanak glazbe ===
Imala je veliko značenje u životu primitivnih naroda, još i prije [[civilizacija|civilizacije]], ali ovim se periodom povjesničari glazbe ne bave previše, zanimljivija su im glazbena dostignuća kulturnih naroda Antike. Ipak, muzikolozi su, proučavajući povijesne izvore i upoznajući primitivna plemena, donijekli više zaključaka o glazbi u pretpovijesno vrijeme:
# Glazba je najprije služila kao [[magija|magijsko]] sredstvo, koja je trebala pomoći nekoj radnji (žetvi, braku, uspješnom [[lov]]u...). Takva je glazba redovno praćena plesom, a bila je vezana uz [[religija|religijske]] ceremonije.
# Na naprednijem stupnju razvoja, služila je kao sredstvo uzdizanja borbenog duha i rodoljubnih osjećaja.
# U još kasnijem periodu, kod prve podjele rada, unosila je u njega radost i neki ritam.

Prvi su instrumenti bili [[frula|frule]], drvene ili od kostiju, bubnjevi i udaraljke i, dakako – ljudski [[Pjevanje|glas]], najsavršeniji instrument.

=== Glazba naroda Starog vijeka ===
{{Glavni|Glazba starog vijeka}}
[[Datoteka:Ägyptische Bogenharfe.svg|mini|100px|Vrsta egipatske harfe]]
O glazbi starog [[Egipat|Egipta]] znamo ponajprije zbog raznih nalaza na području Grčke, s kojom su bili u dodiru, a i značenje glazbene kulture Egipta je baš u tome što grčke teorije vuku korijen iz Egipta. Egipćanima je glazba služila ponajprije za vjerske obrede, a poznavali su harfe, koje su umjetnički izrađivali, flaute i sistrume (vrsta metalnih udaraljki).

U [[Kina|Kini]], koja je imala veoma dugu glazbenu tradiciju, glazba je povezivana s [[filozofija|filozofijom]]. Njihov najveći filozof [[Konfucije]] je naučavao da ''"glazba oplođuje klice kreposti koje čovjek nosi u srcu."'' Dobra je glazba značila red, a loša nered u [[država|državi]]. Pet tonova njihove ljestvice predstaljalo je pet elemenata, a kasnija ljestvica od 12 tonova [[mjesec (period)|mjesece]] u [[godina|godini]]. Glazbu su izvodili na velikim ceremonijama, a poznavali su dosta instrumenata.

[[Datoteka:Sarasvati.JPG|mini|100px|lijevo|Božica [[Sarasvati]] drži ''vinu'' u rukama]]
[[Indija]] je također davala važno mjesto glazbi. Smatrali su je [[Bog|božjim]] darom, koji treba vraćati bogovima pjesmom i svirkom. Čini se da je indijska ljestvica bila veoma slična kineskoj – bila je pentatonska (od pet tonova). Jednim od najstarijih njihovim instrumenata smatramo ''vinu'' (sa sedam žica i rezonatorom), a cijenili su i zvona. Većinu ovih podataka povjesničari crpe iz religiozno-filozofskih knjiga, [[vede|veda]].

Glazba je u [[Palestina|Palestini]] doživjela procvat u vrijeme [[David]]a i [[Salomon]]a. [[Židovi]]ma je glazba služila u bogoslužju, ali su posebni jer im nije predstavljala magijsko sredstvo. Nisu se glazbom opijali, već su njome izazivali svečano raspoloženje. Imali su veoma bogat instrumentarij, triangle, rogove, bubnjeve, svirale, harfe, lutnje. Njihovo pjevanje [[psalmi|psalama]] i [[Pjevački zbor|zbor]]sko pjevanje preuzela je srednjovjekovna katolička glazba.

=== Antička Grčka i Rim ===
[[Datoteka:Gregor Reisch - Margarita Philosophica - Arithmetica.jpg|mini|150px|Boetius i [[Pitagora]], a u sredini je [[Aritmetika]]. U Grčkoj je glazba smatrana znanošću kao i [[matematika]], a ovdje se vidi njihova povezanost s [[broj]]evima]]
U antičkoj Grčkoj država se brinula o razvoju umjetnosti, a u središtu njihove umjetnosti bila je glazba. Takvo zanimanje za umjetnost nastaje iz činjenice da su u Grčkoj tekovine [[kultura|kulture]] bilo dobro cijelog [[narod]]a. Iako je od grčke glazbe sačuvano samo dvanaestak zapisa, o njoj saznajemo iz literature, pa znamo da je glazba imala važnu ulogu u državi i društvu, odgoju omladine i, naravno, [[grčka mitologija|mitologiji]]. Na primjer, [[Apolon]], bog (među ostalim) [[sunce|sunca]], dakle sklada i sreće, bio je zaštitnik i bog glazbe.
Primjena glazbe kod njih je bila svestrana: pjevali su u zboru lirske pjesme, slavili bogove himnama, a i u drami je glazba imala važnu ulogu. Bilo je doba kad su svi muškarci do tridesete morali primati glazbenu izobrazbu iz državnih glazbenih škola. Postojale su [[Pitijske igre]], glazbeno-umjetnički pandan [[Olimpijske igre|olimpijskima]]. Razvili su teoriju glazbe, i imali su ljestvice (silazne), koje su nazive dobijale po pokrajinama: dorska, frigijska i lidijska. [[kitara|Kitari]], [[lira (instrument)|liri]] i drugim žičanim instrumentima pripisivali su svojstvo produbljivanja ljudskih osjećaja i unošenja sklada, a puhačkim moć uzbuđivanja i dovođenja u ekstazu.

Kad su [[Rimljani]] pokorili Grčku, preuzeli su i njihovu glazbu, instrumente i notno pismo, od ostalih naroda trube, ali tu glazbu nisu dalje unaprjeđivali, pa joj je vrijednost pala. Onoliko glazbenog smisla nisu imali, pa im je glazba služila za uljepšavanje gozbi priredaba i igara, no tu je glazbu sačuvao filozof [[Boecije|Boetius]] u djelu ''De institutione musica'', na kojoj počiva razvitak cjelokupne današnje glazbe.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Heinrich von Meißen (Frauenlob), Minnesänger.png|mini|150px|Minnesänger Heinrich von Meißen (u sredini)]]
Glazba srednjeg vijeka poznavala je dva smjera – crkvenu (sakralnu) i narodnu (svjetovnu) glazbu.

Starija sakralna glazba nadovezuje se na židovsku i grčko-rimsku, a preuzela je mnogo i od nekršćanskih naroda, napose istočnjačkih, što je vješto primijenjivala u svojem litrgijskom pjevanju. Važan dio [[liturgijska glazba|liturgijske glazbe]] do danas čini '''[[gregorijansko pjevanje]]''', jednoglasno i nepromjenljivo crkveno pjevanje. Zbirku takvih misnih napjeva sastavio je i pročistio u suradnji sa svojim [[benediktinci]]ma u knjigu Antifonarij [[papa]] [[Grgur I.]], te ga možemo nazvati reformatorom [[liturgijska glazba|liturgijske glazbe]]<ref>Draženko Marijanović i Dragan Filipović: "Bogu na slavu, Pjevači u mostarskoj katedrali"; [[Crkva na kamenu]], [[Mostar]] [[2008.]] Poglavlje ''Povijest crkvenog pjevanja''</ref> Iz Rima se takvo pjevanje proširilo po cijelom kršćanskom svijetu, čemu je pomogao i [[Karlo Veliki]].

Svjetovna glazba je u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] dobila novu vrstu pjesama koju su gajili [[trubadur]]i (kao npr. [[Arnaut Daniel]]). U njima je najčešće riječ o viteškim vojnim i ljubavnim pothvatima, njihova odanost, poštenje, milosrđe itd. U Njemačkoj su takvi pjevači nazivani [[Minnesängeri]]ma, a imali su pravilnike (''tabulaturu'') po kojem se učila umjetnost. Žongleri su bili putujući glazbenici, koje su vlasti i [[Crkva]] progonili, ali ih je narod volio, jer su bili veseli, šaljivi i lakoumni, a objedinjavali su mnogo zanimanja u jednom. Znali su svirati devet instrumenata, izmišljati rime, žonglirati, oponašati glasove [[životinja]], čarati s kartama i skakati kroz četiri obruča... U 12. stoljeću otvaranjem sveučilišta nastaje još jedna skupina putujućih glazbenika, golijardi. Bili su to siromašni lutajući studenti koji su selili u potrazi za [[učitelj]]ima. Za razliku od žonglera i trubadura, bili su pismeni i poznavali [[latinski jezik]].<ref>[http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=22567 LZMK / Hrvatska enciklopedija: golijardi], pristupljeno 14. rujna 2015.</ref>

=== Renesansa ===
Kao i sve druge umjetnosti, glazba je tada doživjela preporod i označila kraj veza sa srednjim vijekom. Pojavljuje se zanimanje za kulturna dostignuća antike, i težnja da se antika prikaže u preporođenom ruhu. Novost je tiskanje nota – 60 godina nakon [[Gutenberg]]ova izuma tiska. Glazbu renesanse odlikuju jasan izraz i jednostavni oblici, a u glazbene majstore renesanse ubrajamo [[Giovanni Pierluigi da Palestrina|Giovannija Pierluigija Da Palestrinu]], [[Orlando di Lasso|Orlanda di Lassa]] i [[Slovenija|Slovenca]] [[Jakob Gallus-Petelin|Jakoba Gallus-Petelina]].

Svojevrsnu vezu između srednjeg vijeka i renesanse čini razdoblje [[gotika|gotike]]. U to je doba instrumentarij povećan: najrašireniji je instrument ''vielle'' (njem.: Fiedel), preteča današnjih gudačkih instrumenata. Postojale su harfa, lira, lutnja (neizmijenjena do danas), rogovi, frule, zvončići, bubnjevi. Pojavile su se i [[orgulje]] (tada nazivane ''kraljicom instrumenata''), te [[klavikord]] i [[čembalo]] – preteče [[klavir]]a.

=== Barok i rokoko ===
''Vidi još:'' [[Dodatak:Popis baroknih skladatelja|Popis baroknih skladatelja]]
[[Datoteka:Gueidan.jpg|mini|200px|[[Gaspard de Gueidan]]: ''Svirač musette'' ([[1738.]])]]
Umjetnički stil [[barok]]a, odjek je napretka na području svih [[znanost]]i, koje tad poprimaju obrise slične današnjim – [[astronomija]], [[matematika]] i [[fizika]] doživljavaju procvat, uveden [[kapitalizam|kapitalistički]] sustav, izlaze prve [[novine]], uvedena [[pošta]], konstruiran [[globus (svijet)|globus]]... Uz sve ovo barok je ipak bio veoma vezan uz Crkvu, točnije proces [[protureformacija|protureformacije]], jer je Crkva htjela privući vjernike raskoši i vanjskim sjajem. Barok se najsnažnije očitovao baš tamo gdje je protureformacija bila najsnažnija – u [[Italija|Italiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Poljska|Poljskoj]].

Najveći majstori baroka su [[Johann Sebastian Bach]] i [[Georg Friedrich Händel]], a poznati su još i [[Henry Purcell]], [[Couperin]], [[Caccini]], [[Vivaldi]], [[Lully]], [[Schütz]]. Barok je nakićen, pun ukrasa i krivudavih linija, a glazbi je donio polifoni stil, oznake za [[dinamičke oznake|dinamiku]] i [[oznake za tempo|tempo]], te nove vrste djela ([[opera]], [[suita]], [[oratorij]], [[kantata]], [[solistički koncert]] i drugi).

U drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] barok prerasta u [[rokoko]], posebno u [[Francuska|Francuskoj]]. Rokoko i početak klasike se u glazbi naziva [[galantni stil|galantnim stilom]], a karakteriziraju ga male, dražesne, vitke forme; hedonistički je i ne toliko formalan. Njegovi važni predstavnici su sinovi J. S. Bacha.

Važno je napomenuti da u ovom periodu barok u glazbi ne odgovara uvijek po godinama baroku u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu), pa je važno posmatrati ih odvojeno.

=== Klasicizam ===
Novo, veliko razdoblje započeto [[1730.]] ''Klasično'' u njemu je savršeno jedinstvo oblika i sadržaja, a naziva se još i ''Bečkom klasikom''. U ovo vrijeme do najviše je mjere uzdignut [[sonata|sonatni]] oblik, a usavršeni su [[simfonija]], gudački kvartet i klasična [[opera]].

Najveći majstori klasike, bečki klasici, su trojka [[Joseph Haydn|Haydn]] – [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] – [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], s tim da je Beethoven ušao i u romantizam. Drugih je skladatelja bilo mnogo, zanimljiviji su Luigi Boccherini, majstor komorne glazbe, Domenico Cimarossa, najveći zastupnik ''opere buffa'' (šaljive opere), Giovanni Battista Pergolesi, autor mnogih opera, te od domaćih skladatelja [[Ivan Mane Jarnović]], rođen od [[Dubrovnik|dubrovačkih]] roditelja možda na brodu ispred Dubrovnika.

Klasikom se nekad smatraju i romantizam i barok, ali to je samo razdoblje od 1730. do [[1820.]] (vidi [[#Sociološki aspekti glazbe|niže]]). Pravilniji bi naziv bio ''ozbiljna glazba'', iako ni on nije sasvim primjeren, jer klasicizam (klasika) ne mora biti ozbiljan, ali je ozbiljan u odnosu na moderne žanrove.

=== Romantizam ===
Stil [[19. stoljeće|19. stoljeća]], u kojem prevladava fantazija i čuvstvo. Nastaje kao reakcija na neispunjena obećanja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nezadovoljan i razočaran, umjetnik se povlači u sebe, u prošlost – većinom srednji vijek. Povlači se i u [[priroda|prirodu]], mnoga romantičarska djela veličaju žubor potoka, šuštanje lišća, godišnja doba. Tako se, odlaskom u prirodu – na [[selo]] – razvija i zanimanje za [[folklor]], ono narodno. Ovo pak potiče rodoljublje, pa su mnogi romantičari bili borci za prava naroda.

Za romantizam su značajna kraća djela, časovita uzbuđenja; melodija je sad jednostavna, bez skokova, čak priprosta, a sad skokovita, uzbuđena, obijesna. Ono što je nekad bilo neskladno, disonantno, sad se tomu daje prednost, a sve opet zvuči dobro – to je razlog zašto su neki [[interval (glazbena teorija)|interval]]i i [[akord]]i u nekim razdobljima smatrani [[disonantnost|disonantnim]], a u nekim nisu. Romantizam je veoma bogat ritmičkim i melodijskim elementima, uvijek pronalazi nove interpretacije. Njegovi najveći skladatelji su [[Schubert]], [[Schumann]], [[Chopin]], [[Wagner]], [[Brahms]], [[Liszt]] i dr.


== Elementi i odrednice glazbe ==
Većina stručnjaka se slaže da su osnovni elementi glazbe
* '''[[ton]]''' (koji određuje [[melodija|melodiju]] i [[harmonija (glazba)|harmoniju]])
* '''[[Ritam (glazba)|ritam]]''' (njegove komponente [[tempo]], [[mjera (glazba)|mjera]] i [[artikulacija]])
* '''[[dinamika]]'''
* osobine tona kao što su '''[[tembar]]''' i '''[[tekstura tona]]'''.

Pri glazbenoj izvedbi važno je '''[[fraza (glazba)|fraziranje]]''', a ono zajedno s tempom i dinamikom daje djelu ljepotu, te u potpunosti ovisi od izvođača. U glazbi postoje i '''[[ukrasi (glazba)|ukrasi]]''', glazbeni ornamenti koji kratkim izmjenama tonova "igraju" oko glavnog tona melodije.
[[Datoteka:Souterliedekens.jpg|mini|150px|[[Njemačka|Njemački]] [[psalmi]] iz [[1540.]], pisani koralnom notacijom]]
Način bilježenja tonova na papiru nazivamo '''[[notacija|notacijom]]''', te je ona obično preduvjet praktičnog izvođenja glazbe, te se uči od samog početka učenja glazbe. Notacija se kroz stoljeća razvijala, još od starogrčke notacije. U srednjem vijeku [[Guido Aretinski]] je razvio [[neume]] kojima se bilježilo [[gregorijansko pjevanje]], a postavio ih je na četiri obojene crte. Od njih su se razvilo koralno notno pismo, u obliku kvadratića, a od njega današnje notno pismo na pet crti crtovlja.

Guido Aretinski je razvio '''[[solmizacija|solmizaciju]]''', nazive tonova koje koristimo pri pjevanju, a kasnije je tomu dodana i '''[[glazbena abeceda]]'''.

== Podjela glazbe ==
Glazbu je veoma teško podijeliti i kategorizirati sasvim točno, zbog njene kompleksnosti. Ipak, velike se podjele lako mogu napraviti.
[[Datoteka:The Daughters of Catulle Mendès by Auguste Renoir.jpg|mini|150px|[[Pierre-Auguste Renoir|Renoir]]: ''[[Portret]] kćeri Catulle-Mendèsa uz [[glasovir]]'']]

Po tome čime se izvodi, glazbu možemo podijeliti na:
* '''[[vokalna glazba|vokalnu]]''' – glazbu koja se pjeva, tj. izvodi pjevanim tonovima;
* '''[[instrumentalna glazba|instrumentalnu]]''' – glazbu koja se svira, tj. koja se izvodi sviranjem na instrumentu;
* '''[[vokalno-instrumentalna glazba|vokalno-instrumenalnu]] – kombinaciju obje navedene.

Po naslovu djela glazba može biti:
* '''programna''' – umjetnička djela koja imaju određen naslov kojim nam se otkriva glazbeni sadržaj (program). Sva vokalna djela spadaju u ovu vrstu, jer imaju riječi, pa time i naslov.
* '''apsolutna''' – glazbena djela koja naslovom ne otkrivaju autorovu zamisao (iako, naravno, i one imaju program). Ovakva djela najčešće nose samo oznake za tempo, oblik kompozicije i sl.: Allegro, Rondo, Presto itd.

Postoji i veoma široka podjela glazbe po '''[[Glazbeni žanrovi|žanrovima]]''', a rjeđe su podjele '''povijesna''', zavisno od perioda u kojem je glazba nastala, i '''nacionalnosna''', zavisno o nacionalnosti skladatelja. Posve poseban rod je '''[[narodna glazba]]''', koja ima i drukčija pravila (najčešće u pjevanju), te koja čini poseban smjer na akademijama. Iz ove glazbe su "posuđivali" najviše romantičari, ali i klasičari, jer je veoma bogata melodijama i ljepotom.

== Glazbenici ==
Glazbenici su svi ljudi koji se bave glazbom, a to mogu na mnogo načina:

* '''[[Skladatelj]]i''' pišu glazbena djela; od njih počinje proces glazbe. Ideje nalaze u narodnoj glazbi, svakodnevnom životu ili im jednostavno dolaze "iz glave" – to je kao svaki drugi proces stvaranja umjetnosti. Skladatelji moraju poznavati veoma mnogo stvari – povijest glazbe, [[oblici glazbenih kompozicija|oblike kompozicija]], [[harmonija (glazba)|harmoniju]], zvuk svakog pojedinog [[Glazbala|instrumenta]]...
[[Datoteka:Windsbacher d.jpg|mini|100px|Dječački zbor]]
* '''Interpretatori''' izvode glazbu: [[pjevanje]]m, [[sviranje]]m, ili kombinacijom navedenog. Mnogo ih je više od skladatelja, a obično se u već u osnovnoškolskom glazbenom obrazovanju opredjele za određeni instrument, mada poslije mogu učiti nešto drugo. Oni su ''reproduktivni umjetnici'', a tek u suradnji autora i interpretatora se glazbeno djelo ostvaruje u cijelosti. Velika tehnička vještina interpretatora naziva se ''virtuoznošću'', ali uz nju je potrebna i umjetnička vještina. Mogu izvoditi sami (''solo'') ili u skupinama ([[ansambli]]ma), koji imaju više vrsta – postoje [[Pjevački zbor|zborovi]], [[orkestar|orkestri]], manji vokalni ansambli, gudački/puhački/udaraljkaški ansambli, nestandardni, [[komorni ansambli|komorni]], instrumentalni ansambli...
[[Datoteka:Maazel 08.jpg|mini|100px|Dirigent]]
* '''[[Dirigent]]i''' su voditelji većih ansambala – [[pjevački zbor|zborova]] i/ili [[orkestar]]a, te rjeđe drugih koncertnih skupina. Većina koristi štapić, a pred sobom imaju ''[[partitura|partituru]]'' – notni papir sa zapisanim dionicama svih instrumenata, jednih iznad drugih. Moraju posjedovati veliko glazbeno znanje te dobar sluh, zbog čega postoje mnogi [[Dirigiranje#Poznati dirigenti|skladatelji-dirigenti]].
* '''[[Muzikologija|Muzikolozi]]''' su znanstvenici koji se bave glazbom, odnosno njenim problemima. Veoma široka i važna grana muzikologije je ''[[etnomuzikologija]]'', znanost o narodnoj glazbi. Hrvatski je narod iznjedrio dosta zapisivača narodnih popijevki i melodija, kao što su [[Vinko Žganec]], [[Josip Andrić (muzikolog)|Josip Andrić]] i [[Franjo Kuhač]].
* '''Graditelji instrumenata''' izrađuju glazbene instrumente, ali ne izmišljaju nove dizajne instrumenata. Najpoznatiji klasični graditelj je svakako [[Antonio Stradivari]], a poznate su i obitelji Amati i Guarneri.
* '''[[Glazbena pedagogija|Glazbeni pedagozi]]''' su nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama, glazbenim akademijama i drugim [[konzervatorij]]ima te raznim tečajevima. Osnovna se škola pohađa paralelno sa "običnom" osnovnom, te joj je veoma slična. Srednja glazbena škola također se može pohađati paralelno s nekom drugom srednjom školom, ali to nije obvezno i na to se odlučuju samo neki. Akademija je naziv za [[fakultet|visokoobrazovnu ustanovu]] koji se koristi u glazbenoj, likovnoj i dramskoj umjetnosti.
[[Datoteka:Carl B DJ.jpg|mini|100px|DJ u diskoteci]]
* '''[[Disc Jockey]]i''' (DJ-evi) su ljudi koji puštaju glazbu, bilo u [[diskoteka]]ma, [[Revija (glazba)|revijama]] ili jednostavno na [[radio|radiju]] i [[televizija|televiziji]]. Iako se danas ovaj naziv najčešće veže uz modernu [[elektronička glazba|elektroničku glazbu]], DJ-evi su postojali mnogo prije nje, a i danas većina veoma cijeni stare gramofonske ploče iz 50-ih. Ipak, digitalna glazba i moderni formati čine jednu uobičajenu dimenziju njihovog posla.

== Sociološki aspekti glazbe ==
Mnogo je primjera o važnosti glazbe i njenoj ulozi u [[društvo|društvu]] i životu [[čovjek]]a. [[Martin Luther]] postavljao je glazbu odmah iza [[teologija|teologije]], a u prošlosti je glazbena izobrazba bila sasvim uobičajena (za više slojeve društva). Popularnost glazbenih festivala godinama ne jenjava, a [[Eurovizija]] proširuje pojam Europe duboko u [[Azija|Aziju]]. [[Himna]] – svečana pjesma – jedan je od osnovnih [[država|državnih]] [[simbol]]a.
Danas se glazba "uvukla" u našu okolinu pa je nekad i ne primjećujemo, jer nas doista okružuje sa svih strana – jednostavni njeni oblici (zvona, sirene, zviždaljke) često su nam neophodni.
=== Kulturološka podjela ===
Glazbena izvedba ima drukčiju formu u različitim kulturama i miljeima. U [[Europa|Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], dakle u zapadnom razvijenom svijetu, česta je podjela glazbenih žanrova na visoko i niskokulturalnu. Visokokulturalne vrste glazbe bile bi klasika s romantizmom i barokom, te moderna klasična glazba. Niskokulturalni žanrovi uključivali bi [[jazz]], [[blues]], [[soul]], [[country]] i druge, uz koje publika može piti, plesati, veseliti se... Ovakva podjela postojala je sve do kasnijeg [[20. stoljeće|20. stoljeća]], te se kvaliteta glazbe promatrala kroz to pripada li ona prvoj ili drugoj grupi, a tek onda prema njezinoj umjetničkoj vrijednosti. Tako je pravljena razlika između "umjetnosti" i popularnih stilova koji su se mogli čuti u barovima i plesnim dvoranama, iako su se muzikolozi kasnije složili da ovakva podjela ne mora nužno određivati kvalitetu glazbe, već je ona proizišla iz drukčijih mišljenja i socijalnih statusa. Dakle, prevladano je mišljenje kako je kvalitetna samo klasika, dok moderni [[punk]] i [[rock]] umjetnički ne vrijede. Tu je važno napomenuti da čak ni neki kasniji Beethovenovi uradci, ili [[Igor Stravinski|Stravinskijevi]] baleti nisu odmah naišli na odobravanje te su i oni smatrani neprimjerenim – što nam govori da je ponekad potrebno vrijeme da se nešto prihvati. Ipak, i danas se ponegdje klasika naziva ''umjetničkim stilom'', što je odraz toga vremena.

== Primjene glazbe ==
Glazba ne mora biti izvođena samo na [[koncert]]ima, danas joj nalazimo mnoge druge primjene.
=== Terapija glazbom ===
Odavna su poznati utjecaji glazbe na ljudske osjećaje, pa je i ova grana liječenja davno zaživjela. Prvi je opisao utjecaje glazbe na dušu Al-Farabi (oko [[872.]] – [[950.]]), a u [[Osmansko carstvo|Osmanskom carstvu]] glazbom su liječene mentalne bolesti. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] su došli do zaključka da glazba i ples izvrsno pomažu kod [[melankonija|melankonije]] i [[očaj]]a, a [[2006.]] je dokazan povoljan utjecaj glazbene terapije kod [[shizofrenija|shizofreničara]].

''Terapija glazbom'' je proces u kojem terapeut koristi emocionalna, mentalna, socijalna, duhovna i [[estetika|estetska]] svojstva glazbe kako bi izliječio pacijenta ili poboljšao njegovo [[zdravlje]]. Veoma je zahvalna terapija jer je pogodna svim dobnim skupinama, a olakšava mnoge probleme: [[medicina|medicinske]] smetnje, fizičke hendikepe, poremećaj [[komunikacija|komunikacije]], starenje, zlostavljanje. Koristi se i za poboljšavanje učenja, smanjenje [[stres]]a i drugo. Pod terapiju glazbom ne spada puštanje glazbe pri [[masaža|masaži]] ili drugoj terapiji, iako i tu pomaže opuštanju.

=== Filmska glazba ===
{{glavni|Filmska glazba}}
To je glazba koja je skladana posebno za [[film]], a može biti i prije napisana glazba upotrijebljena u filmu (tu ju je važno razlikovati od [[soundtrack]]a). Njezina je važnost u tome što stvara ugođaj te potpomaže [[promocija|promociju]] filma. Koristi se jer potiče [[emocije|emocionalnu]] povezanost s radnjom, a često pomaže karakterizaciji [[Izmišljeni lik|lik]]ova. Mnoge filmske skladbe postanu popularne i izvan filmova, te se često ponovno izvode (Tema slavnog [[John Williams|Johna Williamsa]] iz ''[[Schindlerova lista|Schindlerove liste]]'' i ''[[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]]''; naslovna glazba [[Max Steiner|Maxa Steinera]] iz filma ''[[Zameo ih vjetar (1939.)|Prohujalo s vihorom]]'' i dr.).

=== Vojna glazba ===
[[Datoteka:TheNorwegianKingsGuard.jpg|mini|Orkestar Norveške kraljevske garde]]
[[vojska|Vojna]] se glazba danas najčešće prakticira na [[ceremonija]]ma, podizanjima [[zastava]], obljetnicama, postrojavanjima i dr., ali u prošlosti je imala i praktičnu svrhu – u [[rat]]nom metežu zvuk trube ili bubnja prenosio je zapovijedi, jer se glazba bolje čula od zapovjednikovog glasa. Vojna glazba je pojednostavljena, njen instrumentarij čine razne vrste bubnjeva te puhači. Obično su – iz praktičnih razloga – svi instrumenti lako prenosivi. Iz vojne glazbe razvila se limena glazba, glazba limenih instrumenata, vojnički ustrojena, a koja se izvodi i na [[koledž]]ima.

== Izvori ==
{{commonscat|Music}}
{{Wječnik}}
* Truda Reich: "Muzička čitanka"; [[Školska knjiga]], [[Zagreb]] [[1960.]] (treće izdanje)
{{izvori}}

== Povezani članci ==
* [[Umjetnost]]
* [[Likovna umjetnost]]
* [[Kazališna umjetnost]]
* [[Književnost]]
* [[Ples]]
* [[Film]]
* [[Opera]]
* [[Balet]]
* [[Vjerska glazba]]
* [[Kršćanska glazba]]
* [[Crkvena glazba]]
* [[Liturgijska glazba]]

==Vanjske poveznice ==
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22246 Glazba (Hrvatska enciklopedija)]

{{glazba}}

[[Kategorija:Glazba| ]]
[[Kategorija:Scenska umjetnost]]