https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=GlasovirGlasovir - Povijest promjena2026-09-02T03:04:32ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Glasovir&diff=8908&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-16T10:46:23Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Glasovir'''-->[[Datoteka:Steinway Vienna 011.JPG|mini|Glasovir]]<br />
<!--Zakomentirano dok se ne napravi predložak<br />
<br />
{{instrument|instrument= Klavir (piano)(glasovir)<br />
|slika= Slika:Piano.jpg|mini|100px|Klavir<br />
|talijansko ime= -{pianoforte}-<br />
|njemačko ime= -{Klavier}-<br />
|francusko ime= -{piano}-<br />
|englesko ime= -{piano}-<br />
|rusko ime= -{пианофорте}-<br />
|skraćenica= -{Kl.}-<br />
|Kategorija instrumenta= instrumenti s tipkama}}--> <br />
[[Datoteka:Etude 25 12.png|mini|Notni zapis početka ''Étude No. 12, Op. 25'' [[Frédéric Chopin|Frédérica Chopina]]]]<br />
[[Datoteka:Frederic Chopin - etude no. 12 in c minor, op. 25.ogg|mini|Izvedba ''Étude No. 12, Op. 25'' [[Frédéric Chopin|Frédérica Chopina]] na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom.]]<br />
[[Datoteka:Clair de lune (Claude Debussy) Suite bergamasque.ogg|mini|Primjer drugačije dinamičke razine klavira. [[Claude Debussy]]: ''Suite bergamasque, Clair de lune'']]<br />
'''Glasovir''' ('''klavir''') [[glazbalo|glazbeni je instrument]] s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u [[žica|žicu]] ugođenu na odgovarajući ton. Standardni opseg mu je od tona A u subkontri (A<sub>2</sub>) do tona C u petoj oktavi (c<sup>5</sup>), no neki modeli mogu proizvoditi i dublje tonove. Literatura za glasovir u pravilu se piše u dva usporedna [[crtovlje|crtovlja]]; donje crtovlje se za lijevu ruku piše u [[Ključevi (glazba)|bas-ključu]], dok je gornje za desnu ruku u [[Ključevi (glazba)|violinskom ključu]]. Zbog velikih tehničkih i muzičkih mogućnosti glasovir je instrument s vrlo bogatom glazbenom literaturom.<br />
<br />
Izvođač glazbe na klaviru zove se [[pijanist]]. <br />
<br />
== Povijest glasovira ==<br />
Klavir se razvio iz [[čembalo|čembala]], [[klavikord]]a i drugih srodnih instrumenata s tipkama. Opće prihvaćeno mišljenje je da je klavir izumio [[Bartolomeo Cristofori]] [[1698.]]{{Nedostaje izvor}} tako što je upotrijebio mehanizam s batićima koji udaraju o žicu, umjesto dotad korištenih mehanizama u [[instrumenti s tipkama|instrumentima s tipkama]]. Na taj način je postigao da jačina tona ovisi o jačini udara prsta na tipku. Zato su se ti prvi klaviri nazivali ''piano e forte'' ([[talijanski jezik|tal.]] tiho i glasno). Piano e forte je prvi počeo graditi [[Gottfried Silbermann]], njemački graditelj orgulja i instrumenata s tipkama. Njegovi učenici su te klavire nastavili proizvoditi i usavršavati u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Beč]]u. Građenje klavira s tzv. bečkom mehanikom je bilo najmasovnije na prijelazu iz [[19. stoljeće|19.]] u [[20. stoljeće]], ali su ih tijekom 20. stoljeća potisnuli klaviri s tzv. engleskom mehanikom, kakvi se grade i danas.<br />
<br />
== Dijelovi glasovira ==<br />
<br />
=== Rezonator i okvir ===<br />
[[Datoteka:Klaviatur (Tasten).svg|mini|Jedna oktava na glasovirskoj klavijaturi.]]<br />
Vanjski dio glasovira čini drveni sanduk koji ima oblik polegnute [[harfa|harfe]] ili [[krilo|krila]]. Na njemu je poklopac koji se može otvoriti. Sanduk je postavljen na tri noge, a između prednje dvije se nalaze pedale. Klavijatura je smještena u prednjem, najširem dijelu sanduka. Na dnu sanduka se nalazi drveni rezonator (rezonantna daska) s poprečnim rebrima, koji je građen od posebno birane [[smreka|smrekovine]]. Unutar sanduka se nalazi i okvir koji je od [[čelik|lijevanog čelika]]. Preko njega su nategnute žice (cca 220 kom.) koje zajedno stvaraju vrlo veliku napetost, zbog koje je okvir od tako čvrstog materijala. Žice se ugađaju na potreban ton otpuštanjem ili zatezanjem vijaka pravilno poredanih po okviru. Čelične žice dubokih tonova (od A<sub>2</sub> do Fis<sub>1</sub>) otežane su [[Bakar (element)|bakrenom]] žicom namotanom u spiralu kako bi se uopće dobili tako duboki tonovi. Po dvije žice ima svaki ton od G<sub>1</sub> do Ais, a po tri sve ostale (H do c<sup>5</sup>).<br />
<br />
=== Klavijatura i mehanizam ===<br />
[[Datoteka:Fortepian - mechanizm angielski.svg|mini|Složeni mehanizam klavirske tipke (1) pokreće batić (10) koji udara u napetu ugođenu žicu (16) prethodno uklonivši prigušivač (15).]]<br />
Glasovirska klavijatura ima 88 tipki, po jednu za svaki ton. Bijele tipke su nekad bile prekrivene slojem [[bjelokost]]i, a danas je to najčešće plastika. Na njima se sviraju [[dijatonika|dijatonski tonovi]]. Na crnim tipkama, nekad građenim od [[ebanovina|ebanovine]], sviraju se [[alteracije|alterirani tonovi]]. Pritiskom prsta na tipku pokreće se mehanizam koji gurne batić obložen filcom, te on kratko udara o žicu. Istovremeno djelovanjem istog mehanizma podiže se prigušivač sa žice i ton zazvuči. Micanjem prsta s tipke batić se potpuno vraća, prigušivač pada na žicu pa vibracije utrnu i ona više ne proizvodi ton.<br />
<br />
=== Pedale ===<br />
[[Datoteka:Steinway grand piano - pedals.jpg|mini|150px|Pedale glasovira|lijevo]]<br />
Pedalama se proširuju zvukovne mogućnosti klavira. Najčešće se koristi desna pedala. Njezina funkcija je da odiže sve prigušivače, pa žice mogu slobodno titrati. Tako se produljuje trajanje tonova, povezuju tonovi i s time postižu zvukovni efekti. Lijeva pedala (''Una corda'') se koristi za postizanje mekog i baršunastog zvuka. Njezinim pritiskanjem se klavijatura pomiče malo u desno zajedno s cijelim mehanizmom, pa batić umjesto u tri žice jednog tona udara u dvije, ili umjesto u dvije u jednu. Srednja pedala se rjeđe koristi i nekada je klaviri nisu ni imali. Njome se drže podignutim prigušivači onih tonova, čije su tipke netom prije pritisnute i s time se postižu posebni tonski efekti. Srednja pedala kod pianina kao pretežno kućnog instrumenta, spušta između batića i žica tzv. moderator filc, koji kod sviranja znatno prigušuje zvuk, kako se kod vježbanja ne bi ometalo susjede.<br />
<br />
== Graditelji glasovira ==<br />
<br />
Glasovire su kroz povijest gradili brojni graditelji. Kako se klavir usavršavao tako su brojni graditelji nestajali a pojavljivali se novi. Ipak postoje neke tvornice klavira koje su se održale, među njima su najpoznatije: Steinway & Sons, Bösendorfer, Förster, Petrof, Grotrian-Steinweg, Kawai, Yamaha...<br />
<br />
== Pijanino ==<br />
<br />
Pijanino je mali oblik klavira razvio se radi ekonomičnosti prostora. Njegov rezonator je okomit i manji nego kod klavira, a i žice su mu kraće. Pianino ima zvuk kao i klavir, samo što zbog kraćih žica i manjeg razonatora nema istu zvučnost.<br />
<br />
== Ugađanje glasovira ==<br />
{{Glavni|A440|l1=Ugađanje glasovira}}<br />
== Izvori ==<br />
[[Kategorija:Glazbala s tipkama]]</div>WikiSysop