<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Geodetski_satelit</id>
	<title>Geodetski satelit - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Geodetski_satelit"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Geodetski_satelit&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-04T07:30:19Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Geodetski_satelit&amp;diff=275718&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Geodetski_satelit&amp;diff=275718&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-01T07:25:33Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Geodetski satelit&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Wettzell Laser Ranging System.jpg|mini|desno|250px|Postaja sa satelitskim [[laser]]skim [[daljinomjer]]om ([[Engleski jezik|eng]]. &amp;#039;&amp;#039;Wettzell Laser Ranging System&amp;#039;&amp;#039;).]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Lustbühel Satellite Laser Tacking.jpg|mini|desno|250px|[[Laser]]ski [[impuls]] odaslan sa Zemlje prema pasivnom geodetskom satelitu.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:ANNA 1B.jpg|mini|desno|250px|Prvi geodetski satelit bio je ANNA 1 B.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:ConstellationGPS.gif|mini|300px|desno|Vizualni primjer gibanja umjetnih satelita [[Global Positioning System|GPS-a]] zajedno sa [[Zemljina rotacija|Zemljinom vrtnjom]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Geodetski satelit&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[umjetni satelit]] u [[putanja|putanji]] ([[orbita|orbiti]]) oko [[Zemlja|Zemlje]] koji služe za određivanje veličine i oblika Zemlje, [[Koordinatni sustav|koordinata]] promatranih točaka na njezinoj površini, mjerenje Zemljina [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]], praćenje kretanja Zemljinih [[Litosferne ploče|tektonskih ploča]], motrenje [[Seizmologija|seizmički]] ([[potres]]nih) aktivnih područja, mjerenje položaja [[Zemljina rotacija|Zemljine osi rotacije]], precizno određivanje trajanja jednoga [[Siderički dan|zemaljskog dana]] i drugo. Mjerenja se uglavnom provode iz opažačkih postaja na Zemlji utvrđivanjem trenutnoga položaja ili orbite satelita. Precizni podatci o gibanju umjetnih satelita osnovica su daljnjih proračuna za određivanje traženih vrijednosti (satelitska geodezija). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za potrebe geodetskih mjerenja često služe i druge vrste satelita (na primjer [[globalni položajni sustav|navigacijski sateliti]]) i satelitskih sustava, od kojih je u posljednje doba značajan [[globalni položajni sustav]] ([[GPS]]).  &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;geodetski sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21675] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
Prvi geodetski satelit bio je ANNA 1 B ([[Engleski jezik|eng]]. &amp;#039;&amp;#039;Army-Navy-NASA-Air-Force&amp;#039;&amp;#039;), američki aktivni satelit opremljen [[ksenon]]skim izvorom [[svjetlost]]i. Tri satelita serije GEOS (eng. &amp;#039;&amp;#039;Geodetic Earth Orbiting Satellite&amp;#039;&amp;#039;) imaju izvor svjetlosnih [[impuls]]a, optički laserski reflektor te druge geodetske mjerne sustave, a energiju im osiguravaju [[sunčana baterija|sunčane baterije]]. Američki pasivni geodetski satelit PAGEOS (eng. &amp;#039;&amp;#039;Passive Geodetic Earth Orbiting Satellite&amp;#039;&amp;#039;) [[balon]] je oblika [[kugla|kugle]] s [[Metalizacija|metaliziranom]] površinom, a u njegovu je opažanju svojedobno sudjelovalo više od 40 opažačkih postaja na Zemlji. Pasivni sateliti kuglasta oblika također su i francuski &amp;#039;&amp;#039;Starlette&amp;#039;&amp;#039;, obložen s 60 [[prizma]]tičnih laserskih [[reflektor]]a, te dva satelita LAGEOS (eng. &amp;#039;&amp;#039;Laser Geodynamic Satellite&amp;#039;&amp;#039;), svaki s po 426 laserskih reflektora. LEGOS-2 lansiran je uz pomoć američkog [[raketoplan]]a &amp;#039;&amp;#039;Discovery&amp;#039;&amp;#039;, s kojega je posebnim [[raketa|raketnim]] modulom izbačen u predviđenu orbitu, a izradila ga je talijanska svemirska agencija ASI u suradnji s američkom agencijom [[NASA]]. Njemački pasivni geodetski satelit GFZ 1 ([[Njemački jezik|njem]]. &amp;#039;&amp;#039;Geoforschungszentrum&amp;#039;&amp;#039;), sa 60 reflektora, izrađen je u suradnji s [[Rusija|Rusijom]]. Lansiran je ruskim bespilotnim svemirskim brodom Progres M-27, koji se zatim spojio s ruskom [[Mir (svemirska postaja)|svemirskom postajom Mir]] s koje je satelit izbačen u orbitu. Bivši [[SSSR]] lansirao je dva pasivna satelita serije &amp;#039;&amp;#039;Etalon&amp;#039;&amp;#039;, opremljena s po 306 laserskih reflektora. Početkom 1980-ih SSSR je započeo s lansiranjima aktivnih geodetskih satelita druge generacije, &amp;#039;&amp;#039;Geo-IK&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podjela ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Pasivni geodetski sateliti ===&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Pasivni geodetski sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; nemaju posebnih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]], već je njihovo opažanje omogućeno [[Refleksija|reflektirajućim]] površinama obasjanima [[Sunčeva svjetlost|Sunčevom svjetlošću]] ili [[laser]]skim [[impuls]]om odaslanim sa Zemlje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Aktivni geodetski sateliti ===&lt;br /&gt;
Aktivni geodetski sateliti nose snažan izvor svjetlosti ili drugih elektromagnetskih valova, što omogućuje vrlo precizno mjerenje njihova položaja. U novije su doba geodetski sateliti opremljeni i uređajima koji autonomno provode mjerenja, kao što su laserski ili radarski daljinomjeri, gravimetri i tako dalje. Tako se na primjer mjerna oprema satelita Geo-IK sastoji od Dopplerova uređaja (točnost izmjere do 3 centimetra), odašiljača radiovalova i radarskoga visinomjera (točnost do 5 metara), laserskih reflektora te izvora svjetlosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Satelitska geodezija ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Satelitska geodezija&amp;#039;&amp;#039; je [[Geodezija|geodetska]] grana (disciplina) koja se bavi [[Geodetsko mjerenje|geodetskim mjerenjima]] s pomoću [[umjetni satelit|umjetnih satelita]]. Isprva je služila samo za rješavanje globalnih zadaća (određivanje oblika i veličine Zemlje, srednjega Zemljina elipsoida ([[geoid]]), [[Ubrzanje zemljine sile teže|Zemljina polja sile teže]] i slično), a danas se koristi i za lokalne zadaće u području praktične geodezije, za koje su razvijeni rutinski postupci određivanja položaja predmeta na Zemljinoj površini. Ponajprije se svodi na mjerenja uz pomoć geodetskih satelita, ali sve veću praktičnu ulogu imaju i mjerenja provedena uz pomoć [[navigacijski satelit|navigacijskih satelita]], to jest globalnoga položajnoga sustava ([[GPS]]-a). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snimanje Zemljine površine s pomoću satelita ubraja se u područje [[Daljinska istraživanja|daljinskih istraživanja]]. U satelitskoj geodeziji mjerenja se provode različitim postupcima i metodama, o čem ovisi i mjerni instrumenti kojima su sateliti opremljeni. Geometrijska metoda svodi se na primjenu satelita kao udaljenih ciljeva vidljivih iz različitih položaja na Zemlji. Njezin je osnovni cilj uspostavljanje svjetskoga trodimenzionalnog homogenog polja točaka. Dinamička metoda zasniva se na promatranju putanje satelita i njezinih promjena, iz čega se izvode zaključci o Zemljinu polju sile teže. Pri laserskom određivanju raspona, globalna mreža postaja za opažanje mjeri vrijeme potrebno svjetlosnoj zraci da prevali put do satelita opremljenoga reflektorima i natrag. To omogućava mjerenje raspona s milimetarskom preciznošću, što se može upotrijebiti za vrlo točno određivanje orbite, precizno [[umjeravanje]] (kalibriranje) [[radar]]skih altimetara ([[visinomjer]]) i drugo. [[Dugobazična interferometrija|Interferometrija radarom]] sa sintetičkim otvorom, koji ima vrlo uzak učinkovit snop zraka, ima mnoge primjene u daljinskim istraživanjima i [[Kartografija|kartografiji]]. Osim navedenih, u satelitskoj geodeziji služe i postupci radarske i laserske [[altimetar|altimetrije]], gradiometrija (mjerenje [[gradijent]]a [[Gravitacija|sile teže]] iz orbite) i drugo. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;satelitska geodezija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=54685] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Umjetni sateliti]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Geodezija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>