Genska rekombinacija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T23:03:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 23:03
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Genska rekombinacija'''-->'''Genska rekombinacija''' (drugi dopušteni naziv: '''rekombinacijski događaj''') <ref> [http://struna.ihjj.hr/naziv/genska-rekombinacija/25536/ genska rekombinacija] Struna - Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji</ref> je razmjena odsječaka [[DNK\|DNK-a]] između kromosomskoga para. Obično se odvija u [[mejoza\|mejozi]].		<!--'''Genska rekombinacija'''-->'''Genska rekombinacija''' (drugi dopušteni naziv: '''rekombinacijski događaj''') <ref> [http://struna.ihjj.hr/naziv/genska-rekombinacija/25536/ genska rekombinacija] Struna - Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji</ref> je razmjena odsječaka [[DNK\|DNK-a]] između kromosomskoga para. Obično se odvija u [[mejoza\|mejozi]].

	Proces koji obično prethodi genskoj rekombinaciji je proces [[sinapsis\|sinapsisa]], uparivanja [[homologni kromosom\|homolognih kromosoma]]. Tada homologni kromosomi (oni koji potječu od različitih roditelja) udružuju se i stvaraju parove - bivalente.<ref name="PMF">{{~~cite web~~\|title=267. Možete li mi opsirnije napisati o mejozi? Unaprijed hvala \|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor267.htm\|work=Mrežni udžbenik iz genetike\|author=Pavlica, Mirjana\|publisher=PMF Zagreb\|accessdate=9. veljače 2015.}}</ref>		Proces koji obično prethodi genskoj rekombinaciji je proces [[sinapsis\|sinapsisa]], uparivanja [[homologni kromosom\|homolognih kromosoma]]. Tada homologni kromosomi (oni koji potječu od različitih roditelja) udružuju se i stvaraju parove - bivalente.<ref name="PMF">{{Citiranje weba\|title=267. Možete li mi opsirnije napisati o mejozi? Unaprijed hvala \|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor267.htm\|work=Mrežni udžbenik iz genetike\|author=Pavlica, Mirjana\|publisher=PMF Zagreb\|accessdate=9. veljače 2015.}}</ref>

	Rekombinacijom se stvara potomstvo koje ima kombinacije materijala koje odudara od onih koji je kod roditelja. Kod [[eukarioti\|eukariota]] genska rekombinacija tijekom mejoze može voditi putem [[spolno razmnožavanje\|spolnog razmnožavanja]] to novog skupa genske informacije koja se može prenijeti potem [[naslijeđe\|nasljeđivanja]] s roditelja na potomstvo. Većina rekombiniranja zbiva se prirodno. Tijekom mejoze eukariota, genska rekombinacija sadrži uparivanje [[homologni kromosom\|homolognih kromosoma]]. Ovo može dovesti do izmjene informacije među kromosomima.		Rekombinacijom se stvara potomstvo koje ima kombinacije materijala koje odudara od onih koji je kod roditelja. Kod [[eukarioti\|eukariota]] genska rekombinacija tijekom mejoze može voditi putem [[spolno razmnožavanje\|spolnog razmnožavanja]] to novog skupa genske informacije koja se može prenijeti potem [[naslijeđe\|nasljeđivanja]] s roditelja na potomstvo. Većina rekombiniranja zbiva se prirodno. Tijekom mejoze eukariota, genska rekombinacija sadrži uparivanje [[homologni kromosom\|homolognih kromosoma]]. Ovo može dovesti do izmjene informacije među kromosomima.
Redak 9:		Redak 9:
	Genska rekombinacija i rekombinirani popravak DNK pojavljuje se kod bakterija i arheja, koje se [[nespolno razmnožavanje\|nespolno razmnožavaju]]. Rekombiniranje se može napraviti i u laboratorijskim uvjetima, čime se proizvodi [[rekombinantna DNK]] radi proizvodnje [[vakcina]]. Somatska rekombinacija ([[V(D)J recombinacija]]) u organizama prilagodljivog imunološkog sustava vrsta je genske rekombinacije koja se specifična za mjesto, a pomaže obrambenim stanicama brzu diverzifikaciju radi prepoznavanja i prilagođavanja novim [[patogen\|patogenima]].		Genska rekombinacija i rekombinirani popravak DNK pojavljuje se kod bakterija i arheja, koje se [[nespolno razmnožavanje\|nespolno razmnožavaju]]. Rekombiniranje se može napraviti i u laboratorijskim uvjetima, čime se proizvodi [[rekombinantna DNK]] radi proizvodnje [[vakcina]]. Somatska rekombinacija ([[V(D)J recombinacija]]) u organizama prilagodljivog imunološkog sustava vrsta je genske rekombinacije koja se specifična za mjesto, a pomaže obrambenim stanicama brzu diverzifikaciju radi prepoznavanja i prilagođavanja novim [[patogen\|patogenima]].

	Rekombinacija može biti opća i specifična. Kod opće rekombinacije crossing overom nakon pucanja uzvojnica DNK ponovo se prespajaju. Izmjena se može zbiti na bilo kojem dijelu uzvojnice. Mjesto gdje se jedan lanac DNK veže s drugim nazivamo heterodupleks (ta je veza dužine do 1000 b.p.). Rekombniranje se zbiva točno po načelu komplementarnosti i ne mijenja se redoslijed nukleotida.<ref name="medri">{{~~cite web~~\|title=Genetička rekombinacija\|url=http://www.medri.uniri.hr/katedre/Biologija/dsi/biologija/dokumenti/2012-13/GENETIcKA_REKOMBINACIJA.pdf		Rekombinacija može biti opća i specifična. Kod opće rekombinacije crossing overom nakon pucanja uzvojnica DNK ponovo se prespajaju. Izmjena se može zbiti na bilo kojem dijelu uzvojnice. Mjesto gdje se jedan lanac DNK veže s drugim nazivamo heterodupleks (ta je veza dužine do 1000 b.p.). Rekombniranje se zbiva točno po načelu komplementarnosti i ne mijenja se redoslijed nukleotida.<ref name="medri">{{Citiranje weba\|title=Genetička rekombinacija\|url=http://www.medri.uniri.hr/katedre/Biologija/dsi/biologija/dokumenti/2012-13/GENETIcKA_REKOMBINACIJA.pdf
	\|author=\|work=Genetička rekombinacija\|publisher=Medicinski fakultet u Rijeci\|accessdate=9. veljače 2015.}}</ref> Specifična rekombinacija je [[mjesno-specifična rekombinacija]] (site-specific recombination), jer se zbiva između specifičnih sljedova manje homolognosti DNK. Izmjena može biti i na istoj ili na različitoj DNK. U specifičnoj rekombinaciji posreduju specifični rekombinacijski enzimi koji prepoznaju ciljni redoslijed nukleotida, koji se za razliku od opće rekombinacije, mijenja.<ref name="medri"/>		\|author=\|work=Genetička rekombinacija\|publisher=Medicinski fakultet u Rijeci\|accessdate=9. veljače 2015.}}</ref> Specifična rekombinacija je [[mjesno-specifična rekombinacija]] (site-specific recombination), jer se zbiva između specifičnih sljedova manje homolognosti DNK. Izmjena može biti i na istoj ili na različitoj DNK. U specifičnoj rekombinaciji posreduju specifični rekombinacijski enzimi koji prepoznaju ciljni redoslijed nukleotida, koji se za razliku od opće rekombinacije, mijenja.<ref name="medri"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T05:24:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Genska rekombinacija''' (drugi dopušteni naziv: '''rekombinacijski događaj''') <ref> [http://struna.ihjj.hr/naziv/genska-rekombinacija/25536/ genska rekombinacija] Struna - Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji</ref> je razmjena odsječaka [[DNK|DNK-a]] između kromosomskoga para. Obično se odvija u [[mejoza|mejozi]].

Proces koji obično prethodi genskoj rekombinaciji je proces [[sinapsis|sinapsisa]], uparivanja [[homologni kromosom|homolognih kromosoma]]. Tada homologni kromosomi (oni koji potječu od različitih roditelja) udružuju se i stvaraju parove - bivalente.<ref name="PMF">{{cite web|title=267. Možete li mi opsirnije napisati o mejozi? Unaprijed hvala |url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor267.htm|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=9. veljače 2015.}}</ref>

Rekombinacijom se stvara potomstvo koje ima kombinacije materijala koje odudara od onih koji je kod roditelja. Kod [[eukarioti|eukariota]] genska rekombinacija tijekom mejoze može voditi putem [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]] to novog skupa genske informacije koja se može prenijeti potem [[naslijeđe|nasljeđivanja]] s roditelja na potomstvo. Većina rekombiniranja zbiva se prirodno. Tijekom mejoze eukariota, genska rekombinacija sadrži uparivanje [[homologni kromosom|homolognih kromosoma]]. Ovo može dovesti do izmjene informacije među kromosomima.

Izmjena informacije može se pojaviti bez fizičke razmjene - sekcija genskog materijala kopira se s jednog kromosoma na drugi, a da se pritom na daje kromosome koji se mijenje; ili lomljenjem i ponovnim udruživanjem lanaca DNK, koji tvore nove molekule DNK. Rekombiniranje se može dogoditi tijekom [[mitoza|mitoze]] kod eukariota, što obično uključujue dva sestrinska kromosoma koji su nastali nakon kromosomskog repliciranja. U ovom se slučaju nove kombinacije alela nisu stvorile, budući su sestrinski kromosomi obično istovjetni. Kod mejoze i mitoze, rekombiniranje se pojavljuje između [[homologna rekombinacija|homolognih]] koji su slične molekule (homolozi) DNK. Kod mejoze, nesestrinski homologni kromosomi uparuju se jedan s drugim tako se se rekombiniranje karakteristično pojavi između nesestrinskih homologa. I kod mejoznih i kod mitoznih stanica, rekombinacija između homolognih kromosoma je uobičajeni mehanizam koji se rabi u [[popravak DNK|popravku DNK]].

Genska rekombinacija i rekombinirani popravak DNK pojavljuje se kod bakterija i arheja, koje se [[nespolno razmnožavanje|nespolno razmnožavaju]]. Rekombiniranje se može napraviti i u laboratorijskim uvjetima, čime se proizvodi [[rekombinantna DNK]] radi proizvodnje [[vakcina]]. Somatska rekombinacija ([[V(D)J recombinacija]]) u organizama prilagodljivog imunološkog sustava vrsta je genske rekombinacije koja se specifična za mjesto, a pomaže obrambenim stanicama brzu diverzifikaciju radi prepoznavanja i prilagođavanja novim [[patogen|patogenima]].

Rekombinacija može biti opća i specifična. Kod opće rekombinacije crossing overom nakon pucanja uzvojnica DNK ponovo se prespajaju. Izmjena se može zbiti na bilo kojem dijelu uzvojnice. Mjesto gdje se jedan lanac DNK veže s drugim nazivamo heterodupleks (ta je veza dužine do 1000 b.p.). Rekombniranje se zbiva točno po načelu komplementarnosti i ne mijenja se redoslijed nukleotida.<ref name="medri">{{cite web|title=Genetička rekombinacija|url=http://www.medri.uniri.hr/katedre/Biologija/dsi/biologija/dokumenti/2012-13/GENETIcKA_REKOMBINACIJA.pdf
|author=|work=Genetička rekombinacija|publisher=Medicinski fakultet u Rijeci|accessdate=9. veljače 2015.}}</ref> Specifična rekombinacija je [[mjesno-specifična rekombinacija]] (site-specific recombination), jer se zbiva između specifičnih sljedova manje homolognosti DNK. Izmjena može biti i na istoj ili na različitoj DNK. U specifičnoj rekombinaciji posreduju specifični rekombinacijski enzimi koji prepoznaju ciljni redoslijed nukleotida, koji se za razliku od opće rekombinacije, mijenja.<ref name="medri"/>

Gensku rekombinaciju kataliziraju brojni [[enzim|enzimi]]. [[Rekombinaza|Rekombinaze]] su ključni enzimi koji kataliziraju transfer lanca.

Kod eukariota, rekombinacija tijekom mejoze zbije se putem [[crossing over|crossing overa]], čime potomstvo ima drukčije kombinacije gena od roditelja, a povremeno se pojave i [[himera (biologija)|himerski]] [[alel|aleli]].

Kod [[genska konverzija|genske konverzije]], odsječak genskog materijala se kopira s jednog kromosoma na drugi, a da se pritom kromosom koji daje ne mijenja.

Rekombiniranje se može dogoditi između DNK sekvencija koje ne sadrže [[homologija (biologija)|homologne]] sekvencije. Ovo može prouzročiti [[kromosomska translokacija|kromosomska premještanja]] koja ponekad mogo dovesti do raka.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Genetika]]