Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

2025-04-26T01:20:10Z

Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 01:20
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Gelsenkirchen'''-->{{~~Njemački~~ grad		<!--'''Gelsenkirchen'''-->{{Infookvir njemački grad
	\|ime= Gelsenkirchen		\|ime= Gelsenkirchen
	\|izvorno ime=		\|izvorno ime=

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T03:19:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Njemački grad
|ime= Gelsenkirchen
|izvorno ime=
|slika=Ge Fischer.JPG
|slika grba= DEU Gelsenkirchen COA.svg
|slika karte= Lage der kreisfreien Stadt Gelsenkirchen in Deutschland.png
|geslo=
|pokrajina= [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
|upravno područje= Münster
|okrug= urbani okrug
|stanovništvo= 264.765
|godina popisa= [[31. prosinca]] [[2007.]]
|izvor popisa=
|gustoća stanovništva= 2.525
|površina= 104,85
|visina= 110
|širina-stupnjevi= 51
|širina-minute= 31
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 7
|dužina-minute= 6
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 45801-45899
|pozivni broj= 0209
|registarska oznaka= GE
|gradonačelnik= Frank Baranowski ([[SPD]])
|stranica= [http://www.gelsenkirchen.de/ gelsenkirchen.de]
}}

'''Gelsenkirchen''' je grad njemačke savezne države [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]. Nalazi se u sjevernom dijelu Rurske oblasti. Ukupan broj stanovnika je oko 274.926, po podacima od [[31. prosinca]] [[2002.]] godine.
Prvi dokumentirani podaci u kojima se spominje Gelsenkirchen datiraju iz [[1150.]] godine. Kao malo selo spominje se u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], kada je cijelu regiju zahvatila [[Industrijska revolucija]]. [[1840.]] godine, kada se počelo sa eksploatacijom [[ugljen]]a u obližnjem rudniku, 6000 stanovnika je živjelo u Gelsenkirchenu. Godine [[1900.]] broj stanovnika je porastao na 138.000.

Početkom [[20. stoljeće|20.stoljeća]], Gelsenkirchen je bio najznačajniji industrijski grad po iskopavanju ugljena u [[Europa|Europi]]. Nazivan je "Gradom tisuću vatri" (''Stadt der 1000 Feuer''), zbog dimova koji su zamračivali grad. [[1928.]] godine Gelsenkirchen se spojio sa susjednim gradovima - Buerom i Horstom. Grad je od tada nosio ime '''Gelsenkirchen-Buer'''. Tako je bilo sve do [[1930.]] godine kada je grad vratio svoj prvobitni naziv - Gelsenkirchen. Tijekom [[nacizam|nacističke]] ere Gelsenkirchen je ponovo postao centar proizvodnje ugljena i rafinerije [[nafta|nafte]], pa je zbog toga često bombardiran od saveznika u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Danas u Gelsenkirchenu nema više ugljenokopa. To je grad koji stalno pokušava promjeniti svoj izgled. U gradu je desetljećima bila najveća nezaposlenost u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Danas se u gradu nalazi najveća solarna elektrana. U Gelsenkirchen-Scholvenu se nalazi termoelektrana na ugljen sa najvećim dimnjakom u Njemačkoj (čak 302 metra).

U Gelsenkirchenu je smješten [[Bundesliga|bundesligaški]] [[nogomet]]ni klub [[Schalke 04]]. Stadion Schalkea, Veltins-Arena, okarakteriziran je kao najinovativniji stadion sagrađen posljednjih godina. Na njemu je odigrano nekoliko utakmica [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|SP-a u nogometu 2006.]]

== Povijest ==

=== Staro i srednjovjekovno doba ===
Premda se današnji dio grada, koji se zove Buer, prvi put spominje u spisu zvanom ''Buira'' Heriberta Prvog [[1003.]] godine, na ovom području su ljudi lovili na brdu sjeverno od Emschera još prije [[Brončano doba|Brončanog doba]], dakle prije 1000. godine pr. Kr. Tada ljudi nisu živjeli u kućama kakve se danas viđaju, nego na malim radilištima koja su se nalazila neposredno jedna pored drugih, zaviseći jedno od drugog. Kasnije, [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] dolaze na ove prostore, a oko 700. godine, naselili su ga Saksonci. Nekoliko dijelova grada koji se danas nalaze u sjevernom Gelsenkirchen, spominju se u dokumentima ranog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Neki od primjera su: Raedese (danas Rese (Resse), Middelvic, Middelich, (danas dio Resea), Sutheim, Sutum; danas dio Beckhausen i Sculven (danas (Scholven)).

== Industrijalizacija ==
Sve do sredine 19. stoljeća, područje i okolina Gelsenkirchena je bila jako slabo naseljena, a stanovništvo se isključivo bavilo agrarnom kulturom. [[1815.]] godine, poslije privremene vlasti Velikog Vojvodstva Berg, Gelsenkirchen je pripao [[Prusija|Prusiji]], odnosno pruskoj provinciji Vestfalija. Gelsenkirchen (ne uključujući današnja sjeverna naselja, među kojima je i Buer) pripao je amt-u Wattenscheid u distriktu Bochum (vladin distrikt Arnsberg). Buer, koji je bio amt sa vlastitim pravima, je sa obližnjim Horstom postao dio distrikta Recklinghausen u vladinom distriktu Münster. Ovako je bilo do [[1928.]] godine.

Poslije pronalaska ugljena u Rurskoj oblasti [[1840.]] godine (što je izazvalo industrijalizaciju) i izgradnju željezničke pruge [[Köln]]-[[Minden]]), Gelsenkirchen je dobio svoju željezničku stanicu. [[1868.]] godine Gelsenkirchen postaje sjedište amt-a u okviru bochumskog distrikta kog su činili Gelsenkirchen, Braubauerschaft (od 1900. Bismarck), Schalke, Heßler, Bulmke i Hüllen.

[[Friedrich Grillo]] je osnovao korporaciju kemijske industrije (Aktiengesellschaft für Chemische Industrie) u Schalkeu [[1872.]] godine, a kasnije i poduzeće Schalker Gruben- und Hüttenverein. Godinu dana kasnije osnovao je tvornicu stakla i zrcala (Glas- und Spiegel-Manufaktur AG), opet u Schalkeu. Nakon što je postao značajano sjedište teške industrije, Gelsenkirchen je [[1875.]] prerastao u grad.

== Gelsenkirchen prerasta u grad ==
[[Datoteka:BuerSueden1955 1.jpg|mini|250px|Gelsenkirchen-Buer s pogledom na jug i centar Gelsenkirchena, 1955. godine.]]
[[Datoteka:BuerSueden2005_1.jpg|mini|250px|''Plus ça change'' – 50 godina kasnije]]
[[1885.]] godine, nakon što se bochumski distrikt razdvojio, Gelsenkirchen je postao sjedište vlastitog distrikta (''Kreis-a'') koji je trajao do [[1926.]] godine. Gradovi Gelsenkirchen i Wattenscheid, kao i Ämteri Braubauerschaft (od 1900, Bismarck), Schalke, Ückendorf, Wanne i Wattenscheid su pripadali gelsenkirchenskom distriktu.

Nekoliko godina poslije, [[1896.]] godine, Gelsenkirchen je odvojen od distrikta Gelsenkirchen kako bi postao nezavisan grad (''kreisfreie Stadt''). [[189.]] godine, Horst se odvojio od amt-a Buer, koji je također prerastao u grad [[1911.]] godine, a u nezavisan godinu dana kasnije. U međuvremenu, Horst postaje sjedište vlastitog amta. [[1924.]] godine, ruralna zajednica Rotthausen, koja je do tada pripadala distriktu [[Essen]], postaje dio distrikta Gelsenkirchen.

1. travnja 1928. godine, u vrijeme pruske reforme lokalnih samouprava, gradovi Gelsenkirchen i Buer zajedno sa amtom Horst transformiraju se u nezavisan grad nazvan Gelsenkirchen-Buer. Od tada, cijelo područje grada pripada distriktu Münster. 21. svibnja 1930. godine, na prijedlog lokalnih vlasti, grad mijenja ime u Gelsenkirchen. U to vrijeme, grad je imao 340.000 stanovnika.

== Gelsenkirchen za vrijeme Trećeg Reicha ==
[[Datoteka:Gelsenkirchen nordstern.jpg|mini|250px|Stari rudnik ugljena Nordstern]]
Za vrijeme dok su [[nacizam|nacisti]] vladali Njemačkom, Gelsenkirchen, nalazivši se u središtu Rurske oblasti, bio je centar ratne industrije. Ni u jedno drugo vrijeme gelsenkirchenska industrija nije imala veću proizvodnju. Ovo je s jedne strane, poslije masovnih otkaza dvadesetih godina, napravilo mnogo novih radnih mjesta u teškoj industriji. S druge strane, grad je prirodno postao meta bombardiranja saveznika u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], koja su uništila tri četvrtine Gelsenkirchena. Čak i danas, mnoga skloništa se mogu naći u gradu. Neke od gradskih službenih zgrada kao što su Hans-Sachs-Haus u centru grada i gradska dvorana u Bueru, imaju skloništa koja se nalaze u skoro istom stanju kao i za vrijeme rata.

Dvije [[sinagoga|sinagoge]] u Gelsenkirchenu su uništene za vrijeme antižidovskih nereda Kristalne noći u studenom [[1938.]] godine, dok je jedna relativno oštećena. U Bueru je također zapaljena jedna sinagoga.

Za vrijeme [[Hitler|Hitlerove]] vladavine (1933-1945.), gradonačelnik je bio Carl Engelbert Böhmer, član [[NSDAP]]-a.

== Poslijeratno doba ==
Kada su uvedeni poštanski brojevi, Gelsenkirchen je bio jedan od prvih gradova u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] koji je dobio dva broja: Bueru je dodijeljen broj 466, dok je Gelsenkirchenu pripao 465. Ovi brojevi su bili u upotrebi do 1. srpnja [[1993.]] Prva sveobuhvatna škola u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji je otvorena 1969.godine. [[1987.]] godine papa [[Ivan Pavao II.]] je održao misu pred 85.000 ljudi u gelsenkirchenskom Parkstadionu. Papa je također postao i počasni član nogometnog kluba Schalke 04.

28.travnja [[2000.]] godine, zatvoren je Ewald-Hugo ugljenokop –- posljednji gelsenkirchenski ugljenokop. Tri tisuće ugljenokopača su izgubili svoj posao. [[2003.]] godine, Buer je proslavio tisućugodišnjicu od svog prvog dokumentiranog spominjanja, a FK Schalke 04 je 4. svibnja 2004. proslavio stogodišnjicu od osnivanja.

Danas, Gelsenkirchen je znanstveni, uslužni i proizvođački centar sa dobrom infrastrukturom.

[[Datoteka:Panorama ge.jpg|mini|središte|700px|Panorama Gelsenkirchena sa Ückendorf Arenе (Arena to Ückendorf)]]

=== Razvoj stanovništva ===
Navedeni podaci su predpostavke, podaci sa popisa ili istraživanja broja stanovnika Gelsenkirchena u prošlosti.

[[Datoteka:Population Statistics Gelsenkirchen.svg|mini|desno|250px|Razvoj stanovništva]]

{| border="1" cellspacing="0"
| valign="top" |
{|
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Broj stanovnika
|-----
| [[1798.]] || align="right" | ca. 350
|-----
| [[1838.]] || align="right" | 505
|-----
| [[1871.]]|| align="right" | 7.825
|-----
| [[1875.]] || align="right" | 11.295
|-----
| [[1. prosinca]] [[1890.]] ¹ || align="right" | 28.057
|-----
| [[1. prosinca]] [[1895.]] .¹ || align="right" | 31.582
|-----
| [[1. prosinca]] [[1900.]] ¹ || align="right" | 36.937
|-----
| [[1903.]] || align="right" | 138.000
|-----
| [[1. prosinca]] [[1905.]] .¹ || align="right" | 147.005
|-----
| [[1. prosinca]] [[1910.]] ¹ || align="right" | 169.513
|-----
| [[1914.]] || align="right" | 175.000
|-----
| [[8. listopada]] [[1919.]] ¹ || align="right" | 168.557
|-----
| [[16. lipnja]] [[1925.]] ¹ || align="right" | 208.512
|-----
| [[1928.]] || align="right" | 340.077
|}
| valign="top" |
{|
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Broj stanovnika
|-----
| [[16. lipnja]] [[1933.]] ¹ || align="right" | 332.545
|-----
| [[17. svibnja]] [[1939.]] ¹ || align="right" | 317.568
|-----
| [[1945.]] || align="right" | 160.000
|-----
| [[13. rujna]] [[1950.]] ¹ || align="right" | 315.460
|-----
| [[1959.]] || align="right" | 391,745
|-----
| [[6. lipnja]] [[1961.]] ¹ || align="right" | 382.689
|-----
| [[31. prosinca]] [[1970.]] || align="right" | 347.100
|-----
| [[30. lipnja]] [[1975.]] || align="right" | 325.400
|-----
| [[30. lipnja]] [[1980.]] || align="right" | 305.600
|-----
| [[30. lipnja]] [[1985.]] || align="right" | 286.500
|-----
| [[1. siječnja]] [[1989.]] || align="right" | 287.255
|-----
| [[30. lipnja]] [[1997.]] || align="right" | 287.800
|-----
| [[31. prosinca]] [[2003.]] || align="right" | 272.445
|-----
| [[31. prosinca]] [[2004.]] || align="right" | 270.107
|}
|}
¹ Podaci sa popisa

== Gospodarstvo i infrastruktura ==
[[Datoteka:Karte Gelsenkirchen Strassen.png|mini|150px|Putevi Gelsenkirchena]]
[[Datoteka:Bogestra hist.jpg|mini|150px|Dva tramvaja na otvorenju stanice Essener Straße u Horstu]]
[[Datoteka:Hbf ge ubahn.jpg|mini|150px|''Gradski vlak'' na glavnoj željezničkoj postaji]]
Gelsenkirchen pokušava sebe predstaviti centrom solarne tehnologije. ''Shell Solar Deutschland GmbH ''proizvodi solarne ćelije u Rotthausenu. Scheuten Solar Technology također proizvodi proizvode bazirane na ovoj tehnologiji. Prema istraživanjima Bertelsmann fonadacije, Gelsenkirchen je, poslije [[Leipzig]]a, [[Karlsruhe]]a i [[Bremen]]a, njemački najprijateljski poslovni grad.

=== Promet ===
Gelsenkirchenleži na saveznim autoputevima A 2, A 40, A 42 i A 52, kao i na saveznim putevima 224, B 226 i B 227. Gelsenkirchenska glavna željeznička stanica se nalazi na križanjima linija [[Oberhausen]]-Gelsenkirchen-[[Herne]]-[[Dortmund]] i [[Essen]]-Gelsenkirchen-[[Recklinghausen]]-[[Münster]].

Vodenim putem, do Gelsenkirchena se može doći preko kanala [[Rajna]]-Herne, gdje se nalazi privredno-trgovačka luka. Kroz luku godišnje prođe 2.000.000 tona robe, sa površinom vode od oko 120 hektara. To je jedna od najvećih i najznačajnih njemačkih kanalskih luka. Povezana je sa željezničkim sustavom "[[Deutsche Bahn]]".

Lokalni prijevoz Gelsenkirchena je oslonjen na tramvajski i autobuski promet kojim rukovodi Bochum-Gelsenkirchener Straßenbahn AG (BOGESTRA). Vestische Straßenbahnen GmbH rukovodi samo autobusnim prometom u sjevernom dijelu grada, iako ime poduzeća ukazuje da se radi i o tramvajskom. U gradu postoji i laki metro sustav, više poznat kao ''Gradski vlak'' (Stadtbahn). Postoje tri tramvajske linije, jedna gradskog vlaka i oko 50 autobusnih.

=== Mediji ===
Gelsenkirchen je sjedište udruge lokalnih radija Sjeverne Rajne-Vestfalije (Verband Lokaler Rundfunk in Nordrhein-Westfalen e.V. (VLR)). REL (Radio Emscher-Lippe) se također nalazi u Gelsenkirchenu.

Pored svih novina ''Buersche Zeitung'' su dnevne. Dortmunske novine Ruhr-Nachrichten ima lokalnu rubriku. Također, novine ''Westdeutsche Allgemeine Zeitung'' i lokalna radio stanica REL izvještavaju o događanjima na lokalnoj razini.

Tu su i besplatne nedjeljne novine ''Stadtspiegel Gelsenkirchen''.

== Zanimljivosti ==

[[Datoteka:080110 schalke arena germany.JPG|mini|Arena Veltins]]
U gradu se događaju značajne promjene u prometnoj infrastrukturi uoči SP u nogometu.

Elektrana Westerholt ima najviši dimnjak u Njemačkoj (337 [[metar]]a).

== Obrazovanje ==
Gelsenkirchen ima 51 osnovnu školu (36 "državnu" školu, 12 katoličkih, 3 evangelističke), 8 glavnih, 6 realnih, 7 gimnazija i 4 opće, od kojih je Opća škola Bismarck jedina opća škola kojom upravlja vestfalski ogranak Evangelističke crkve.

Gradska knjižnica sa ograncima u Horstu, Bueru i Erlu ima više od 100.000 [[knjiga]], filmova i CD-a.

== Gradovi prijatelji ==
* [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|25px]] [[Newcastle]] (''Newcastle-upon-Tyne'') ([[Velika Britanija]])
* [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Zenica]] ([[Bosna i Hercegovina]])
* [[Datoteka:Flag of Russia.svg|25px]] [[Šahti]] (Шахты) ([[Rusija]])
* [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Olsztyn]] ([[Poljska]])
* [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Cottbus]] ([[Brandenburg]], [[Njemačka]])
* [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|25px]] [[Büyükçekmece]] (Naselje u [[Istanbul]]u) ([[Turska]])

== Vanjske poveznice ==
* http://www.gelsenkirchen.de

{{Sjeverna Rajna-Vestfalija}}

[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]

Gelsenkirchen - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica