<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ganimedovo_magnetsko_polje</id>
	<title>Ganimedovo magnetsko polje - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ganimedovo_magnetsko_polje"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ganimedovo_magnetsko_polje&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-02T11:37:39Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ganimedovo_magnetsko_polje&amp;diff=381650&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ganimedovo_magnetsko_polje&amp;diff=381650&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-10T09:08:43Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ganimedovo magnetsko polje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Ganymede_magnetic_field.svg|mini|281x281px|Ganimedovo magnetsko polje unutar Jupiterovog magnetskog polja.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:15-033i1-JupiterMoon-Ganymede-Aurora-20150312.jpg|mini|Umjetnikov dojam aurore na Ganimedu.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:15-33i2-JupiterMoon-Ganymede-Aurora-20150312.png|mini|Pojasi polarne svjetlosti na Ganimedu.]]&lt;br /&gt;
[[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterov najveći prirodni satelit]] &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Ganimed (mjesec)|Ganimed]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; posjeduje slabašno &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[magnetsko polje]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. Ono se vjerojatno generira na način sličan [[Zemljino magnetsko polje|Zemljinom magnetskom polju]] - kao rezultat konvekcije vodljivog materijala u unutrašnjosti tekuće željezne jezgre. Postoji snažno međudjelovanje između [[Jupiterovo magnetsko polje|Jupiterovog]] i Ganimedovog magnetskog polja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Karakteristike ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Trajno dipolno magnetsko polje ===&lt;br /&gt;
Svemirska letjelica &amp;#039;&amp;#039;Galileo&amp;#039;&amp;#039; je napravila šest bliskih preleta pored Ganimeda od 1995. do 2000. i otkrila da Ganimed ima trajni [[magnetski moment]] neovisan od Jupiterovog magnetskog polja.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot;&amp;gt;[http://www.igpp.ucla.edu/people/mkivelson/Publications/97GL02201.pdf Kivelson, M.G.; Khurana, K.K.; et al. (1997). &amp;quot;The magnetic field and magnetosphere of Ganymede]&amp;lt;/ref&amp;gt; Vrijednost momenta je oko 1.3 x 10&amp;lt;sup&amp;gt;13&amp;lt;/sup&amp;gt; T·m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;,  što je tri puta veće od [[Merkurovo magnetsko polje|magnetskog momenta Merkurovog magnetskog polja]]. Magnetski dipol nagnut je u odnosu na rotacijsku os Ganimeda za 176°, što znači da je usmjeren protiv Jupiterovog magnetskog momenta. Njegov sjeverni pol leži ispod [[Orbitalna ravnina (astronomija)|orbitalne ravnine]]. [[Dipol|Dipolno magnetsko polje]] stvoreno ovim trajnim momentom ima snagu od 719 ± 2 [[Tesla|nT]] na Ganimedovu ekvatoru,&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot;&amp;gt;[http://www.igpp.ucla.edu/people/mkivelson/Publications/ICRUS1572507.pdf Kivelson, M.G.; Khurana, K.K.; et al. (2002). &amp;quot;The Permanent and Inductive Magnetic Moments of Ganymede&amp;quot;507.pdf]&amp;lt;/ref&amp;gt; što bi trebalo usporediti s Jupiterovim magnetskim poljem na udaljenosti od Ganimeda - oko 120 nT.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt;  Ganimedovo ekvatorijalno polje usmjereno je protiv Jupiterovog polja, što znači da je moguće [[Magnetska rekonekcija|ponovno spajanje]]. Stvarna jakost polja na polovima dva je puta veća nego na ekvatoru: 1440 nT.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trajni magnetski moment zauzima dio prostora oko Ganimeda, stvarajući sićušnu [[Magnetosfera|magnetosferu]] ugrađenu u [[Jupiterova magnetosfera|Jupiterovu magnetosferu]]; to je jedini mjesec Sunčevog sustava za kojeg se zna da ima to svojstvo.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt;  Promjer magnetosfere je 4–5 Ganimedova polumjera.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:2&amp;quot;&amp;gt;[http://www.igpp.ucla.edu/people/mkivelson/Publications/98JE00227.pdf Kivelson, M.G.; Warnecke, J.; et al. (1998). &amp;quot;Ganymede&amp;#039;s magnetosphere: magnetometer overview&amp;quot;]&amp;lt;/ref&amp;gt; Ganimedova magnetosfera ima područje zatvorenih [[Silnice|silnica]] smještenih ispod [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]] od 30°, gdje su [[Nabijena čestica|nabijene čestice]] ([[Elektron|elektroni]] i [[Ion|ioni]]) zarobljene, stvarajući svojevrsni [[Van Allenovi pojasi zračenja|pojas zračenja]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;:2&amp;quot; /&amp;gt; Glavna vrsta iona u magnetosferi je jedno-ionizirani [[kisik]] (O&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt;)&amp;lt;ref&amp;gt;[https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2001P%26SS...49..327E/abstract Eviatar, Aharon; Vasyliunas, Vytenis M.; et al. (2001). &amp;quot;The ionosphere of Ganymede&amp;quot;]&amp;lt;/ref&amp;gt; - koji se dobro uklapa u Ganimedovu gustu kisikovu [[Atmosfera|atmosferu]]. U polarnim regijama, na širinama većim od 30°, silnice magnetskog polja su otvorene, povezujući Ganimed s Jupiterovom [[Ionosfera|ionosferom]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;:2&amp;quot; /&amp;gt; U tim su područjima detektirani energetski elektroni i ioni&amp;lt;ref name=&amp;quot;:3&amp;quot;&amp;gt;[https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/1999JGR...10417459P/abstract Paranicas, C.; Paterson, W. R.; et al. (1999). &amp;quot;Energetic particles observations near Ganymede&amp;quot;]&amp;lt;/ref&amp;gt; što može uzrokovati [[Polarna svjetlost|aurore]] uočene oko ganimedijanskih polova.&amp;lt;ref&amp;gt;[[arxiv:astro-ph/0003486|Feldman, Paul D.; McGrath, Melissa A.; et al. (2000). &amp;quot;HST/STIS Ultraviolet Imaging of Polar Aurora on Ganymede&amp;quot;. &amp;#039;&amp;#039;The Astrophysical Journal&amp;#039;&amp;#039;.]]&amp;lt;/ref&amp;gt; Osim toga, teški ioni neprekidno se talože na Ganimedovoj polarnoj površini, raspršujući i potamnjujući led.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:3&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Međusobno djelovanje ganimedijanske magnetosfere i jovijanske [[Plazma (fizika)|plazme]] u mnogočemu je slično interakciji [[Sunčev vjetar|sunčevog vjetra]] i Zemljine magnetosfere.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:2&amp;quot; /&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;:4&amp;quot;&amp;gt;[http://www.igpp.ucla.edu/people/mkivelson/Publications/1999JA900161.pdf Volwerk, M.; Kivelson, M.G.; Khurana, K.K.; McPherron, R.L. (1999). &amp;quot;Probing Ganymede&amp;#039;s magnetosphere with field line resonances&amp;quot;]&amp;lt;/ref&amp;gt; Plazma koja se okreće zajedno s Jupiterom ulazi u zadnju stranu ganimedijanske magnetosfere slično kao što sunčev vjetar pada na Zemljinu magnetosferu. Glavna razlika je brzina protoka plazme - [[Supersoničan|nadzvučna]] u slučaju Zemlje, a [[Brzina zvuka|podzvučna]] u slučaju Ganimeda. Zbog podzvučnog toka ne dolazi do stvaranja [[Udarni front (astrofizika)|udarnog fronta]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;:4&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Inducirano dipolno magnetsko polje ===&lt;br /&gt;
Pored trajnog (intrinzičnog) magnetskog momenta, Ganimed ima inducirano dipolno magnetsko polje. Njegovo postojanje povezano je s varijacijom Jupiterovog magnetskog polja u blizini Ganimeda. Indicirani moment usmjeren je radijalno prema Jupiteru ili od njega slijedeći smjer različitog dijela planetarnog magnetskog polja. Inducirani magnetski trenutak je red veličine slabiji od trajnog. Snaga induciranog polja na magnetskom ekvatoru je oko 60 nT - što je polovina snage ambijentalnog Jupiterovog polja. Inducirano Ganimedovo magnetsko polje slično je onome na [[Kalista (mjesec)|Kalistu]] i [[Europa (mjesec)|Europi]], što ukazuje da Ganimed također ima podzemni vodeni ocean visoke [[Električna provodljivost|električne provodljivosti]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Astronomija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Jupiterovi prirodni sateliti]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>