<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Galvanski_elementi</id>
	<title>Galvanski elementi - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Galvanski_elementi"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Galvanski_elementi&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-16T12:25:18Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Galvanski_elementi&amp;diff=400678&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Galvanski_elementi&amp;diff=400678&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-21T07:10:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Galvanski elementi&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Električna mreža]]}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:galvani-frogs-legs-electricity.jpg|mini|desno|300px|[[Luigi Galvani]] je otkrio 1784. da se preparirani [[žaba|žablji]] [[mišić]]i trzaju ako su u dodiru s dvjema različitim [[kovina]]ma.&amp;lt;ref&amp;gt;David Ames Wells, &amp;#039;&amp;#039;The science of common things: a familiar explanation of the first principles of physical science. For schools, families, and young students.&amp;#039;&amp;#039;, Publisher Ivison, Phinney, Blakeman, 1859, 323 pages ([http://books.google.co.uk/books?id=ajQAAAAAYAAJ&amp;amp;dq=Galvani%20frog%20leg&amp;amp;pg=PA290#v=onepage&amp;amp;q=Galvani%20frog%20leg&amp;amp;f=false page 290])&amp;lt;/ref&amp;gt;]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:VoltaBattery.JPG|mini|desno|300px|[[Voltin članak]] (muzejski izložak u [[Tempio Voltiano]], talijanskom [[muzej]]u posvećenom [[Alessandro Volta|Alessandru Volti]]).]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Daniellov članak 2.png|mini|desno|300px|Kod [[John Frederic Daniell|Daniellovog]] članka elektrode nisu bile u istom [[elektrolit]]u (bakrena u otopini [[Bakrov(II) sulfat pentahidrat|bakrova sulfata]], cinkova u otopini [[cinkov sulfat|cinkova sulfata]]), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Leclanchéov članak 2.jpg|mini|desno|300px|[[Leclanchéov članak]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:silver oxide batteries.jpg|mini|desno|300px|[[Srebrov oksid baterija|Baterije bazirane na srebrovu oksidu]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Galvanski elementi&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;galvanski članci&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su [[Primarna baterija|primarni električni članci]] ili [[Neobnovljivi izvori|neobnovljivi]] [[Električni izvor|izvor električne struje]] u kojima se, za razliku od sekundarnih članaka ([[akumulator]]a), [[kemijska energija]] nepovratno pretvara u [[Električna energija|električnu]]. Prvi galvanski članak konstruirao je 1800. [[Alessandro Volta]] na temelju opažanja [[Luigi Galvani|Luigija Galvanija]] o električnim pojavama pri dodiru [[metal]]a i [[tkivo|tkiva]] (žabljih krakova). Galvanski članak sastoji se od dviju [[elektroda]] od različitih [[Električni vodič|metalnih vodiča]], koje su u dodiru s [[elektrolit]]om, te od depolarizatora kojim se sprječava ili odgađa polarizacija (nepoželjna kemijska promjena na elektrodama). Pojedine su se vrste galvanskih članaka nazivale prema izumiteljima, a najznačajniji su u 19. stoljeću bili Voltin, Daniellov, te osobito [[Leclanchéov članak]], od kojega su se razvili suvremeni članci, obično proizvedeni kao slogovi nazvani električnim [[baterija]]ma.&amp;lt;ref&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;galvanski članak&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21150] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najobičniji [[Proizvodnja električne energije|kemijski izvor struje]] je [[Voltin članak]] koji se sastoji od dva štapa, [[Bakar (element)|bakrenog]] i [[cink|cinčanog]], uronjenog u vodu, zakiseljenu [[Sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]]. Ovakav članak proizvodi [[električna struja|električnu struju]], pa mu [[električni napon]] iznosi oko 1 [[volt]] (V). Zbog [[Elektrolitska disocijacija|elektrolitske disocijacije]] rastavlja se [[elektrolit]], to jest zakiseljena voda, na [[vodik]] i [[kisik]]. Čestice vodika imaju pozitivan [[električni naboj]], a čestice kisika negativan. Kako cink privlači negativne čestice, to jest kisik, a bakar pozitivne čestice, to jest vodik, bakrena elektroda postaje pozitivna, a cinčana negativna. Ovi raznovrsni električni naboji nastoje da se izjednače, a posljedica toga je električni napon. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Takva kombinacija koja se sastoji od dva različita metala između kojih se nalazi elektrolit zove se galvanski članak ili galvanski element.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit može poslužiti bilo koja [[kiselina]], [[Baze (kemija)|baza (lužina)]] ili otopina [[soli]]. Električni napon galvanskih članaka ovisi o vrsti elektrode i [[gustoća|gustoći]] elektrolita. Veličina elektroda nema nikakav utjecaj na veličinu napona galvanskih članaka. Male ili velike elektrode daju u istom elektrolitu jednaki napon. Nekad su galvanski članci bili glavni izvor električne struje, dok se danas upotrebljavaju samo za dobivanje slabih struja, na primjer za džepne baterije, baterijske radio aparate, [[mobitel]]e i tako dalje. Nekada se najviše upotrebljavao [[Leclanchéov članak]] koji za jednu elektrodu ima štap od [[ugljen]]a koji se nalazi u vrečici sa smjesom ugljene prašine i [[mangan]]ova dioksida. Druga elektroda je štap od cinka, a elektrolit je vodena otopina [[salmijak]]a ([[amonijev klorid]] ili NH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;Cl). Taj se članak upotrebljava za džepnu bateriju tako da se jedna elektroda izradi od cinčanog valjčića. Obično se po 3 članka spajaju u seriju. &amp;lt;ref&amp;gt; Velimir Kruz: &amp;quot;Tehnička fizika za tehničke škole&amp;quot;, &amp;quot;Školska knjiga&amp;quot; Zagreb, 1969.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Opis rada ==&lt;br /&gt;
Ako dvije ploče različitih metala velike čistoće, na primjer [[cink]] za negativnu ploču i [[bakar (element)|bakar]], [[platina]] ili [[ugljen]] za pozitivnu ploču, uronimo u razrijeđenu [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]] ([[elektrolit]]), a za međusobno spajanje gornjeg dijela ploča koristimo [[električni vodič]], izmedju ploča će poteći [[istosmjerna struja]]. Pločice metala se ne smiju dodirivati. Kao nusproizvod kemijske reakcije, na ploči bakra će se pojaviti [[vodik]] u obliku mjehurića, a cinkova ploča će se trošiti. Tok struje biti će s bakrene ploče ([[anoda]]), prema ploči cinka ([[katoda]]) kroz električni vodič i s cinka prema bakru kroz razrijeđenu sumpornu kiselinu. Ako prekinemo tok struje kroz vodič (prekinemo [[strujni krug]]), [[električna struja|struja]] na člancima prestaje teći, ali se odmah i obnavlja ako strujni krug ponovo zatvorimo. [[Napon]] je prisutan i kada je strujni krug otvoren. Struju i napon možemo mjeriti tako da prije opisani strujni krug prekinemo i paralelno s pločama spojimo [[voltmetar]] i [[ampermetar]]. Na [[Ampermetar|ampermetru]] ćemo primijetiti da tokom kemijske reakcije struja pada. To se dogadja zbog sve veće količine mjehurića [[vodik]]a na bakrenoj ploči. Ako mjehuriće skinemo s ploče pomoću staklenog štapića, koji je otporan na kiselinu, a i [[izolator]] je, struja će opet narasti. Mjehurići vodika odvajaju bakrenu ploču od sumporne kiseline i smanjuju površinu dodira izmedju njih. Ako koristimo različite kombinacije [[metal]]a ili elektrolita, primijetiti ćemo da se na pločama generiraju različiti naponi i povećava ili smanjuje trajnost galvanskog članka. Od takvih rudimentalnih članaka, razvila se se moderna [[baterija]]. Prva je baterija izrađena u laboratoriju u Univerzitetu u Paviji, [[Italija]], koji je vodio Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta ([[Alessandro Volta]]). Poznata je kao [[voltin niz]] (stup ili efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vrste galvanskih članaka ==&lt;br /&gt;
=== Voltin članak ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Voltin članak}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Voltin članak&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (1800.) sastoji se od dviju elektroda načinjenih od različitih metala (prvotno [[srebro]] i [[cink]], poslije [[Bakar (element)|bakar]] i cink) uronjenih u razrijeđenu [[Sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]]. Njegov je [[napon]] oko 1,1 [[volt|V]]. Nedostatak mu je razmjerno brza [[oksidacija]] elektroda, a time i smanjenje napona i [[Električna struja|jakosti struje]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Daniellov članak ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|John Frederic Daniell}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Daniellov članak&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (1835.) bio je sličan Voltinu, ali elektrode nisu bile u istom elektrolitu (bakrena u otopini [[Bakrov(II) sulfat pentahidrat|bakrova sulfata]], cinkova u otopini [[Cinkov sulfat|cinkova sulfata]] ili u sumpornoj kiselini), a elektroliti odijeljeni poroznom membranom. Time je smanjena oksidacija elektroda i produženo trajanje članka. Zato je Daniellov članak bio prvi uporabljivi trajni izvor galvanske struje, pa se u polovini 19. stoljeća rabio za lučnu rasvjetu i električni [[telegraf]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zn(s)+ CuSO&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;(aq) → ZnSO&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;(aq) + Cu(s)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Ion]]ska jednakost se može napisati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Zn + Cu&amp;lt;sup&amp;gt;2+&amp;lt;/sup&amp;gt; → Zn&amp;lt;sup&amp;gt;2+&amp;lt;/sup&amp;gt; + Cu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Očito je da [[cink]] oksidira ili otpušta elektrone:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Zn → Zn&amp;lt;sup&amp;gt;2+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2 e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za to vrijeme bakar reducira ili prima elektrone:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Cu&amp;lt;sup&amp;gt;2+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2 e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt; → Cu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Daljnja poboljšanja (viši [[napon]], manji [[Električni otpor|otpor]], a time jača struja, dulje trajanje, jednostavnije održavanje, niža [[cijena]]) patentirana su pod nazivima Krügerov, Meidingerov, Callaudov, Groveov, Bunsenov, Leclanchéov, Poggendorffov članak i drugi. Takvi članci s tekućim elektrolitima rabili su se osobito na [[željeznica|željeznici]] i u [[pošta]]ma za napajanje [[telegraf]]a, [[telefon]]a i signalnih uređaja do prvih desetljeća 20. stoljeća, kada su ih sve, izuzev inačica Leclanchéova članka, postupno zamijenili [[akumulator]]i i [[ispravljač]]i.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Leclanchéov članak ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Leclanchéov članak}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Georges Leclanché]] je izumio Leclanchéov članak (1868.), koji je imao kao pozitivnu elektrodu [[ugljen]] u vrećici s [[mangan]]ovim dioksidom kao depolarizatorom, negativnu elektrodu od [[cink]]a, a kao elektrolit otopinu [[Amonijev klorid|amonijeva klorida]]. Uporabom elektrolita u obliku paste, te cinčane posude kao negativne elektrode nastao je suhi Leclanchéov članak, napona 1,5 [[Volt|V]], vrlo prikladan za uporabu. Inačice toga članka i danas se rabe za napajanje prijenosnih svjetiljki, radijskih prijamnika, [[fotoaparat]]a i drugih elektroničkih uređaja. Naponi njihovih baterija višekratnici su napona od 1,5 V (na primjer 3 V, 4,5 V, 9 V).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Westonov članak ===&lt;br /&gt;
[[Edward Weston]] je napravio [[Westonov članak]] (1893.), koji ima, uz određene uvjete, vrlo točan i stalan [[napon]], pa služi kao naponska norma (etalon) i naziva se normalnim člankom. Pozitivna je elektroda [[živa]] prekrivena živinim sulfatom kao depolarizatorom, negativna je elektroda [[kadmij]]ev amalgam prekriven kadmijevim sulfatom, elektrolit je vodena otopina kadmijeva sulfata, a spoj s elektrodama ostvaren je utaljenim [[platina|platinskim]] žicama. Westonov članak sa zasićenim elektrolitom ima, uz temperaturu od 20&amp;amp;nbsp;°C i male struje, stalan napon od 1,01862 V, s odstupanjem između pojedinih članaka od samo oko 30 μV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Srebrnooksidni članak ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Srebrov oksid baterija}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Srebrnooksidni članak suvremena je inačica Leclanchéova članka, samo je pozitivna elektroda od [[Srebrov oksid baterija|srebrnog oksida]], a elektrolit je kalijeva ili [[Natrijev hidroksid|natrijeva lužina]]. Napon mu je 1,55 V, uz dugo trajanje. Izrađuje se obično u obliku niskih [[valjak]]a (odakle mu razgovorni naziv gumb-baterija) pa se rabi za napajanje manjih uređaja ([[Sat (instrument)|ručni satovi]], [[kalkulator]]i i sl.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Litijski članak ===&lt;br /&gt;
Litijski članak suvremeni je, dugotrajni galvanski članak. Pozitivna elektroda može biti [[Oksidi|oksid]] mangana, bakra ili kroma, srebrni kromat, tionil-klorid, litijev jodid, metalni sulfidi i drugo, negativna je elektroda od [[litij]]a, a [[elektrolit]] treba biti bezvodan, na primjer [[sumporov dioksid]] u [[aceton]]itrilu. Naponi su litijskih članaka od 1,5 do 3,7 V, članci mogu davati prilično jake struje, trajnost im je i do deset godina, ali su skupi. Rabe se za dugotrajno i pouzdano napajanje prijenosnih elektroničkih uređaja kao što su srčani stimulatori i sigurnosni uređaji. Litijski članak valja razlikovati od [[Litij-ionska baterija|litijsko-ionskih baterija]] i [[Litij-sumporna baterija|litijsko-sumpornih članaka]], koji služe kao sekundarni električni članci ([[akumulator]]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Spajanje galvanskih članaka odnosno akumulatora ==&lt;br /&gt;
Često je potrebno u [[Električne mreže|strujnom krugu]] imati određeni [[električni napon]] ili određenu [[jakost električne struje]]. To postižemo spajanjem pojedinih članaka koje može biti serijsko ili paralelno. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U serijskom spajanju galvanskih članaka pozitivan pol jednog članka veže se s negativnim polom drugoga. Spojimo li &amp;#039;&amp;#039;n&amp;#039;&amp;#039; jednakih članaka u seriju, gdje je &amp;#039;&amp;#039;U&amp;#039;&amp;#039; električni napon, &amp;#039;&amp;#039;R&amp;lt;sub&amp;gt;u&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; unutarnji [[električni otpor]] svakog članka, te &amp;#039;&amp;#039;R&amp;lt;sub&amp;gt;v&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; vanjski otpor strujnog kruga, jakost električne struje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; I =\frac{n \cdot U}{n \cdot R_u + R_v} &amp;lt;/math&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako je &amp;#039;&amp;#039;R&amp;lt;sub&amp;gt;v&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; vrlo malen prema &amp;#039;&amp;#039;n∙R&amp;lt;sub&amp;gt;u&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;, to jest ako se otpor u vanjskom dijelu strujnog kruga može zanemariti prema unutarnjem otporu baterije, onda je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; I = \frac{U}{R_u} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
to jest jakost električne struje baterije jednaka je kao kod jednog članka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako je &amp;#039;&amp;#039;R&amp;lt;sub&amp;gt;v&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; vrlo veliko prema unutarnjem otporu baterije, tako da se &amp;#039;&amp;#039;n∙R&amp;lt;sub&amp;gt;u&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; može zanemariti, onda je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; I =\frac{n \cdot U}{R_v} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Električna struja je u tom slučaju &amp;#039;&amp;#039;n&amp;#039;&amp;#039; puta veća od struje pojedinog članka. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Galvanski članci spajaju se u seriju kada je velik vanjski električni otpor.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod paralelnog spajanja galvanskih članaka svi se negativni polovi od više članaka spoje zajedno i svi se pozitivni spoje zajedno. Pri tom je kao da smo načinili jedan članak čije su elektrode &amp;#039;&amp;#039;n&amp;#039;&amp;#039; puta veće od svakog pojedinog članka. Električni napon takve baterije jednak je naponu pojedinog članka, ali je njezin unutarnji otpor toliko puta manji od otpora pojedinog članka koliko ima članaka u spoju. Stoga je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; I =\frac{U}{\frac{R_u}{n} + R_v} =\frac{n \cdot U}{R_u + n \cdot R_v} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako je &amp;#039;&amp;#039;R&amp;lt;sub&amp;gt;u&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; vrlo malen prema &amp;#039;&amp;#039;n∙R&amp;lt;sub&amp;gt;v&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; tako da se može zanemariti, onda je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; I = \frac{U}{R_v} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
to jest jakost električne struje gotovo je jednaka kao kod pojedinog članka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako je &amp;#039;&amp;#039;n∙R&amp;lt;sub&amp;gt;v&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; vrlo maleno prema &amp;#039;&amp;#039;R&amp;lt;sub&amp;gt;u&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; onda je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; I =\frac{n \cdot U}{R_u} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
te je jakost električne struje &amp;#039;&amp;#039;n&amp;#039;&amp;#039; puta veća od jakosti struje jednog članka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Paralelni spoj se upotrebljava ako je mali vanjski električni otpor. Paralelno se mogu spajati samo članci s jednakim električnim naponom.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Fizikalna kemija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Elektrotehnika]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>