<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=G%C3%B6bekli_Tepe</id>
	<title>Göbekli Tepe - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=G%C3%B6bekli_Tepe"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=G%C3%B6bekli_Tepe&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-02T00:01:35Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=G%C3%B6bekli_Tepe&amp;diff=658252&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=G%C3%B6bekli_Tepe&amp;diff=658252&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-03-08T10:11:22Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;preuzeto s hr.wikipedije&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;{{UNESCO – svjetska baština&lt;br /&gt;
|ime mjesta = Göbekli Tepe&lt;br /&gt;
|slika = G%C3%B6bekli_Tepe_site_(1).JPG&lt;br /&gt;
|godina = [[2018.]] &amp;lt;small&amp;gt;(42. zasjedanje)&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro&lt;br /&gt;
|mjerilo = i, ii, iv&lt;br /&gt;
|ugroženost = ne&lt;br /&gt;
|dossier = 1572&lt;br /&gt;
|država = {{Z+X|TUR}} &lt;br /&gt;
|karta = Turska&lt;br /&gt;
|karta-oznaka = Göbekli Tepe&lt;br /&gt;
|oznaka-položaj = right&lt;br /&gt;
|koordinate = {{coord|37|13|23.67|N|38|55|20.51|E|display=inline,title}}&lt;br /&gt;
|karta-opis = Lokacija Göbekli Tepea u Turskoj&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Göbekli Tepe&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[turski]] za &amp;quot;trbušasto brdo&amp;quot;) je [[arheologija|arheološki]] lokalitet [[mezolit]]ičkog svetišta na brdu u jugoistočnoj Anatoliji, u današnjoj [[Turska|Turskoj]], oko 15 km sjeveroistočno od grada [[Şanlıurfa]] (bivši Urfa) i 95 km od rijeke [[Eufrat]]. Najpoznatiji je kao najstariji poznati primjer monumentalne arhitekture, nastao oko 9600. pr. Kr. – 8200. pr. Kr. (sedam tisućljeća prije [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]] u [[Giza|Gizi]]),&amp;lt;ref&amp;gt;[http://globalheritagefund.org/what_we_do/overview/current_projects/gobekli_tepe_turkey GHF - Gobekli Tepe, izvješće] na globalheritagefund.org {{eng oznaka}} Preuzeto 27. lipnja 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt; koja je ujedno i najstarija vjerska građevina na svijetu.&amp;lt;ref&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;[http://www.archaeology.org/0811/abstracts/turkey.html The World&amp;#039;s First Temple] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120329113052/http://www.archaeology.org/0811/abstracts/turkey.html |date=29. ožujka 2012. }}&amp;#039;&amp;#039;, Archaeology magazine, prosinac 2008., str. 23. {{eng oznaka}} Preuzeto 27. lipnja 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt; Najvjerojatnije su ga podigli [[lovci-sakupljači]] kao prvo trajno [[svetište]] na svijetu, a zajedno s obližnjim, nešto mlađim, svetištem [[Nevalı Çori]] trajno je promijenio razumijevanje euroazijskog neolitika. Njegovi prepoznatljivi spomenici u obliku slova T, s reljefima životinjskih likova, omogućuju uvid u način života i vjerovanja ljudi gornje [[Mezopotamija|Mezopotamije]] prije oko 11.500 godina. Zbog toga je 2018. godine upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]].&amp;lt;ref&amp;gt;[http://whc.unesco.org/en/news/1849 Four sites added to UNESCO’s World Heritage List] {{eng oznaka}} Preuzeto 4. srpnja 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Datoteka:G%C3%B6bekli_Tepe,_Urfa.jpg|mini|300px|lijevo|Arheološki lokalitet &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Göbekli Tepe&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;]]&lt;br /&gt;
==Povijest i odlike==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:GobeklitepeHeykel.jpg|mini|Monolit s gušterom u izrazito visokom reljefu]]&lt;br /&gt;
Naime, od 1994. godine ga sustavno istražuju turski i njemački [[arheolog|arheolozi]] koji su ustvrdili da je [[religija]], a ne isključivo [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]] kako se do tada mislilo, bila preduvjet prijelaza iz [[mezolitik]]a u [[neolitik]].&amp;lt;ref&amp;gt;Charles C. Mann, &amp;#039;&amp;#039;Rođenje religije&amp;#039;&amp;#039;, National Geographic broj 6., lipanj 2011., str. 24.–49.; {{eng oznaka}} verzija: &amp;#039;&amp;#039;[http://ngm.nationalgeographic.com/2011/06/gobekli-tepe/mann-text The Birth of Religion: The World&amp;#039;s First Temple] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120318190622/http://ngm.nationalgeographic.com/2011/06/gobekli-tepe/mann-text |date=18. ožujka 2012. }}&amp;#039;&amp;#039;&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Arheolozi sa Sveučilišta Chicaga su 1960-ih otkrili ovo područje, ali su ga držali za vojnu predstražu iz bizantskog doba. God. 1994. istraživač Njemačkog arheološkog instituta (DAI), [[Klaus Schmidt]], je otkrio veliki broj komadića [[kvarc]]a i zaključio kako je na ovom mjestu u prošlim tisućljećima radile stotine ljudi, a da vapnenačke ploče nisu [[bizant]]ski grobovi nego mnogo starije tvorevine. Sljedeće godine je sa svojim timom sustavnim istraživanjem otkrio nekoliko prstenova kamenja, a geomagnetskim snimanjen utvrđeno je kako ih ima najmanje 20, nagomilanih bez reda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svi krugovi su istog oblika i načinjeni od vapnenačkih stupova u obliku divovskih klinova ili velikih slova T. [[Monolit]]i od kojih se sastoje su izrazito veliki, a najviši je bio visok 5,4 metra i težio je 16 tona. Njihova površina je ukrašena raznovrsnim [[bareljef]]ima životinja (škorpioni, veprovi, lavovi, lisice, zmije i stilizirani dijelovi ljudi tako da cijeli stup izgleda poput čovjeka s pojasom), neki grubo uklesani, a drugi simbolični i precizno izvedeni. Monoliti su bili povezani niskim kamenim zidovima, a u sredini svakog prstena nalaze se dva viša stupa čiji su tanji krajevi postavljeni u žljebove usječene u tlu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prstenovi su svakih nekoliko desetljeća bili zakopavani i na njima su podizani drugi, manji i manje sofisticirani. Tako je lokalitet stoljećima građen, zatrpavan i ponovno građen, da bi ga oko 8200. pr. Kr. ljudi potpuno zatrpali i napustili.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oko lokaliteta nisu pronađene nastambe i sve upućuje da je ovaj kompleks djelo radnika koje su s divljači (čije su brojne kosti pronađene) hranili lovci-sakupljači iz udaljenih koliba. Prema Schmidtu, dokaz da je skupina sakupljača hrane izgradila veliki hram dokaz je da je organizirana religija mogla nastati prije poljoprivrede i drugih vidova civilizacije. Time se potvrđuje teorija &amp;quot;revolucije simbola&amp;quot; francuskog arheologa [[Jacques Cauvin|Jacquesa Cauvina]] prema kojoj su ljudi počeli zamišljati bogove kao natprirodna bića slična ljudima onkraj fizičkog svijeta, dok su životinje bile čuvari tog duhovnog svijeta koji je prikazan na reljefima Göbekli Tepea.&amp;lt;ref&amp;gt;K. Schmidt, &amp;#039;&amp;#039;Zuerst kam der Tempel, dann die Stadt&amp;#039;&amp;#039;, Vorläufiger Bericht zu den Grabungen am Göbekli Tepe und am Gürcütepe 1995.–1999., Istanbuler Mitteilungen 50., 2000., str. 5.–41. {{de}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
Slika:Göbekli2012-18.jpg|Monolit iz sloja III.&lt;br /&gt;
Slika:Göbekli2012-1.jpg|Monolit s tri životinje: bik, lisica i ždral&lt;br /&gt;
Slika:Göbekli Tepe Pillar.JPG|Monolit s lisicom&lt;br /&gt;
Slika:Göbekli2012-3.jpg|Monolit u svetištu&lt;br /&gt;
Slika:UrfaMuseumGöbekli.jpg|Spomenici iz Göbekli Tepea u muzeju Şanlıurfa&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vanjske poveznice==&lt;br /&gt;
* [https://web.archive.org/web/20120219180606/http://www.dainst.org/en/project/goebeklitepe?ft=all Deutsches Archäologisches Institut] {{de}}&lt;br /&gt;
* [http://www.stonepages.com/news/archives/003061.html Which came first, monumental building projects or farming?] Archaeo News 14. prosinca 2008. {{eng oznaka}}&lt;br /&gt;
* [http://www.dailymotion.com/video/xemy0x_gobeklitepe-the-world-s-first-templ_shortfilms video] {{eng oznaka}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Prapovijesna umjetnost}}&lt;br /&gt;
{{Svjetska baština u Turskoj}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Megalitski arheološki lokaliteti u Aziji]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Turskoj]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
</feed>