https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=FulminatiFulminati - Povijest promjena2026-09-05T05:53:06ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fulminati&diff=73022&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-30T00:47:36Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Fulminati'''-->[[Datoteka:Fulminate-2D.png|mini|200px|desno|[[Strukturna formula]] fulminatnog iona]]<br />
'''Fulminati''' (prema lat. ''fulmen'': munja, grom) su soli ili [[Ester|esteri]] nestabilne [[Fulminatna kiselina|fulminatne kiseline]], HONC.<br />
Fulminati su [[Kemijski spoj|kemijski spojevi]] koji se sastoje od fulminatnog [[Ion|iona]]. Fulminatni ion je pseudohalični ion, koji se ponaša kao [[Halogeni elementi|halogen]] svojim nabojem i reaktivnošću. Zbog nestabilnosti fulminatnog iona, fulminati su [[Eksploziv|eksplozivi]] osijetljivi na trenje. Najpoznatiji je [[Živa fulminat|živin fulminat]] koji se koristio kao primarni eksploziv u [[Detonator|detonatorima]]. Fulminati mogu nastati reakcijom [[Metal|metala]], kao što su [[Srebro|srebro]] i [[Živa|živa]], otopljenih u [[Dušična kiselina|dušičnoj kiselini]] u reakciji sa [[Alkohol|alkoholom]]. Kemijska formula fulminatnog iona je [[Kisik|O]]<sup>−</sup>[[Dušik|N]]<sup>+</sup>[[Ugljik|C]]<sup>−</sup>. Prisustvo slabe jednostruke dušik-kisik veze dovodi do njegove nestabilnosti. Dušik vrlo lako formira stabilne [[Kovalentna veza|trostruke veze]] s drugim [[Atom|atomom]] dušika, stvarajući plinoviti dušik.<br />
<br />
==Povijesni razvoj==<br />
Fulminate je otkrio [[Edward Charles Howard]] 1800. Njihovu uporabu u vatrenom [[Oružje|oružju]] u obliku fulminatnog praška, prvi je demonstrirao [[Škotska|škotski]] ministar A. J. Forsyth, kome je odobren patent 1807. Joshua Shaw je napravio prijelaz na uporabu fulminata u metalnim kapsulama, na taj način formirajući [[Udarna kapsula|udarnu kapsulu]], ali nije patentirao svoj izum do 1822. <br />
1820 godine organski kemičar [[Justus Liebig]] otkrio je [[srebrov fulminat]] (Ag-NCO). Činjenica da ovi spojevi imaju isti [[Kemijski sastav|kemijski sastav]] dovela je do rasprave, koja nije bila riješena sve dok [[Jöns Jakob Berzelius]] nije predložio koncept [[Izomer|izomera]].<br />
<br />
==Spojevi==<br />
*[[Srebrov fulminat]]<br />
*[[Živin(II) fulminat]]<br />
*[[Fulminatna kiselina]]<br />
*[[Cijanat]] ima povezanu OCN<sup>−</sup> strukturu.<br />
<br />
[[Kategorija:Kemijski spojevi]]</div>WikiSysop