WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-04T21:52:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir vojna osoba
|ime = Friedrich von Bernhardi
|slika = Friedrich von Bernhardi (1849-1930).jpg
|opis =
|veličina = 200px
|datum rođenja = [[22. studenog]] [[1849.]]
|mjesto rođenja = [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]]
|datum smrti = [[11. prosinca]] [[1930.]]
|mjesto smrti = [[Hirschberg-Kunnersdorf]], [[Weimarska Njemačka|Njemačka]]
|nacionalnost = [[Datoteka:Flag of Germany (1867–1919).svg|20px]] [[Nijemac]]
|puno ime = Friedrich Adam Julius von Bernhardi
|nadimak =
|supruga =
|suprug =
|titule =
|knjige = ''Njemačka i sljedeći rat''
|služba = [[1869.]] – [[1918.]]
|čin = [[General konjice]]
|ratovi = [[Francusko-pruski rat|Prusko-francuski rat]] [[Prvi svjetski rat]]
|bitke = [[Granične bitke]] [[Ofenziva Gorlice-Tarnow]] [[Brusilovljeva ofenziva]] [[Kerenskijeva ofenziva]]
|vojska = [[Datoteka:Flag of Germany (1867–1919).svg|20px]] [[Njemačka carska vojska|Njemačka]]
|rod = [[Njemačka carska vojska|kopnena]]
|jedinice =
|zapovijedao = Korpus Bernhardi
|odlikovanja = [[Pour le Mérite]]
}}

'''Friedrich Adam Julius von Bernhardi''' ([[Sankt Peterburg]], [[22. studenog]] [[1849.]] - [[Hirschberg-Kunnersdorf]], [[11. prosinca]] [[1930.]]) je bio njemački general i vojni pisac. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zapovijedao je Korpusom Bernhardi na [[Istočno bojište (Prvi svjetski rat)|Istočnom]] i [[Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)|Zapadnom bojištu]].

==Vojna karijera==
Friedrich von Bernhardi rođen je [[22. studenog]] [[1849.]] u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]] u obitelji estonsko-njemačkog podrijetla. Njegov otac Theodor bio diplomat i povjesničar sa vezama u pruskoj vojnoj i diplomatskoj eliti. Majka mu je pak bila kćer ruskog admirala Krusensterna. Bernhardi je rođen u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]], ali se njegova obitelj kada je bio star dvije godine preselila u [[Pruska|Prusku]] gdje je imala imanje u Kunnersdorfu.

Bernhardi je u prusku vojsku stupio u travnju [[1869.]] služeći u 14. husarskoj pukovniji. Sa navedenom pukovnijom sudjelovao je u [[Francusko-pruski rat|Prusko-francuskom ratu]], te je imao čast da u pobjedničkoj paradi koja je nakon njemačke pobjede bila organizirana, prvi prođe kroz Trijumfalna vrata u [[Pariz|Parizu]]. Po završetku rata jedno vrijeme služi u 5. dragunskoj pukovniji, da bi od listopada [[1873.]] pohađao Prusku vojnu akademiju u [[Berlin|Berlinu]]. Nakon završetka iste, sa činom [[poručnik|poručnika]] u koji je promaknut u prosincu [[1875.]], ponovno od srpnja [[1876.]], služi u 5. dragunskoj pukovniji, nakon čega od srpnja [[1879.]] služi u Glavnom stožeru i to u topografskom odjelu. U svibnju [[1881.]] vraća se natrag u službu u 5. dragunsku pukovniju, da bi u listopadu [[1882.]] bio upućen na šestomjesečnu kartografsku ekspediciju u [[Grčka|Grčku]]. U ožujku [[1883.]] unaprijeđen je u čin [[satnik|satnika]], te je istodobno ponovno upućen na službu u topografski odjel pri Glavnom stožeru u kojem služi iduće tri godine. Od ožujka [[1886.]] služi u stožeru 15. pješačke divizije smještene u [[Köln|Kölnu]] i to do ožujka [[1888.]] kada postaje zapovjednik satnije u 5. vestfalijskoj ulanskoj pukovniji.

U ožujku [[1890.]] Bernhardi je promaknut u čin [[bojnik|bojnika]], dok u veljači postaje vojni ataše u [[Bern|Bernu]]. U svibnju [[1894.]] postaje zapovjednikom 20. dragunske pukovnije kojom zapovijeda do rujna [[1896.]] kada postaje načelnikom stožera XVI. korpusa smještenog u [[Metz|Metzu]]. Prije toga je, u ožujku [[1897.]], promaknut u [[pukovnik|pukovnika]]. U srpnju [[1898.]] Bernhardi je opet na službi u Glavnom stožeru gdje postaje načelnik povijesnog odjela, te se u tom razdoblju sve više počinje baviti vojnim pisanjem. U tom razdoblju sudjeluje i u sačinjavanju [[Schlieffenov plan|Schlieffenovog plana]] koji je predviđao kršenje belgijske neutralnosti u slučaju rata sa [[Francuska|Francuskom]].

U kolovozu [[1900.]] Bernhardi je unaprijeđen u čin [[general bojnik|general bojnika]], nakon čega u travnju [[1901.]] postaje zapovjednikom 30. pješačke brigade sa sjedištem u [[Strasbourg|Strasbourgu]] koji se tada nalazio u sastavu [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Navedenom brigadom zapovijeda do travnja [[1904.]] kada dobiva čin [[general poručnik|general poručnika]] i zapovjedništvo nad 7. pješačkom divizijom smještenom u [[Magdeburg|Magdeburgu]]. U prosincu [[1907.]] postaje zapovjednikom VII. korpusa, dok je u siječnju sljedeće [[1908.]] godine promaknut u čin [[general konjice|generala konjice]]. Bernhardi VII. korpusom zapovijeda do kolovoza [[1909.]] godine kada se umirovljuje.

Nakon umirovljenja Bernhardi puno putuje, posjećuje Egipat, istočnu Aziju, te obje Amerike, te se posvećuje pisanju etablirajući se kao pisac. Godine [[1912.]] objavljuje svoju poznatu knjigu ''Njemačka i sljedeći rat'' u kojoj iznosi stajalište da je nakon marokanske krize rat između velikih sila neizbježan, te da je zadatak svih dijelova njemačkog društva da se za isti pripreme kako bi se ostvarilo i ujedinjenje svih njemačkih naroda i proširilo [[Njemačko kolonijalno carstvo|njemačko kolonijalno carstvo]]. Navedena knjiga izazvala je pravu senzaciju, te je objavljeno više izdanja iste i to u raznim zemljama uključujući [[Francuska|Francusku]] i [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]] kojima je ista poslužila, imajući u vidu da ju je napisao bivši član Glavnog stožera, kao dokaz da njemačkih imperijalnih pretenzija.

==Prvi svjetski rat==
Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Bernhardi je reaktiviran, te postaje zamjenikom zapovjednika V. korpusa koji se na [[Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)|Zapadnom bojištu]] nalazio u sastavu [[5. armija (Njemačko Carstvo)|5. armije]] kojom je zapovijedao prijestolonasljednik [[Vilim, njemački krunski princ|Vilim]]. Sa navedenim korpusom sudjeluje u [[Granične bitke|Graničnim bitkama]]. U rujnu [[1915.]] Bernhardi postaje zapovjednikom 49. pričuvne divizije koja se nalazila na [[Istočno bojište (Prvi svjetski rat)|Istočnom bojištu]] sa kojom sudjeluje u gonjenju ruskih snaga nakon proboja u [[ofenziva Gorlice-Tarnow|ofenzivi Gorlice-Tarnow]].

U lipnju [[1916.]] Bernhardi postaje zapovjednikom Korpusa Bernhardi. Sa navedenim korpusom sudjeluje u suzbijanju [[Brusilovljeva ofenziva|Brusilovljeve ofenzive]] za što je 20. kolovoza 1916. odlikovan i ordenom [[Pour le Mérite]]. Korpus Bernhardi je reorganizacijom u listopadu [[1916.]] postao LV. korpus pri čemu je zapovjednikom istog i dalje ostao Bernhardi. U ljeto [[1917.]] Bernhardi sa LV. korpusom sudjeluje u zaustavljanju [[Kerenskijeva ofenziva|Kerenskijeve ofenzive]]. Nakon što su uslijed izlaska [[Rusko Carstvo|Rusije]] iz rata borbe na [[Istočno bojište (Prvi svjetski rat)|Istočnom bojištu]] prestale, Bernhardi je u veljači [[1918.]] sa LV. korpusom premješten na [[Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)|Zapadno]] gdje sudjeluje u borbama oko Armentieresa.

==Poslije rata==
Nakon rata Bernhardi se povukao iz vojske, te se vratio pisanju. Preminuo je [[11. prosinca]] [[1930.]] godine u 81. godini života na obiteljskom imanju u Kunnersdorfu.

==Vanjske poveznice==
{{jezikk|eng.|engleski}} [http://prussianmachine.com/aka/bernhardi.htm Friedrich von Bernhardi na stranici Prussianmachine.com] 
{{jezikk|eng.|engleski}} [http://www.oocities.org/veldes1/bernhardi.html Friedrich von Bernhardi na stranici Field commanders of Austria-Hungary] 
{{jezikk|njem.|njemački}} [http://www.deutsche-kriegsgeschichte.de/bernhard.html Friedrich von Bernhardi na stranici Deutschland14-18.de] 
{{jezikk|njem.|njemački}} [http://www.deutsche-biographie.de/sfz4029.html Friedrich von Bernhardi na stranici Deutsche-biographie.de]

{{GLAVNIRASPORED:Bernhardi, Friedrich von}}
[[Kategorija:Njemački vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]]

Friedrich von Bernhardi - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica