Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:18:56Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:18
Redak 106:		Redak 106:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commons\|Frankfurt am Main}}~~
	* [http://www.wm-frankfurt-2006.de/main.php?bereich FIFA WM 2006 Frankfurt]		* [http://www.wm-frankfurt-2006.de/main.php?bereich FIFA WM 2006 Frankfurt]
	* [http://www.meinestadt.de/frankfurt-am-main/wm06/markt/wm-frankfurt-main Fußball-WM 2006]		* [http://www.meinestadt.de/frankfurt-am-main/wm06/markt/wm-frankfurt-main Fußball-WM 2006]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

2025-04-26T01:24:48Z

Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 01:24
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Frankfurt na Majni'''-->{{preusmjerava\|Frankfurt}}		<!--'''Frankfurt na Majni'''-->{{preusmjerava\|Frankfurt}}
	{{~~Njemački~~ grad		{{Infookvir njemački grad
	\|ime=Frankfurt na Majni		\|ime=Frankfurt na Majni
	\|izvorno ime=Frankfurt am Main		\|izvorno ime=Frankfurt am Main

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-29T00:52:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{preusmjerava|Frankfurt}}
{{Njemački grad
|ime=Frankfurt na Majni
|izvorno ime=Frankfurt am Main
|slika = Skyline Frankfurt am Main.jpg
|slika grba=Wappen Frankfurt am Main.svg
|slika karte=Karte frankfurt am main in deutschland.png
|geslo=
|pokrajina=[[Hessen]]
|upravno područje=Darmstadt
|okrug=
|stanovništvo=763.380
|godina popisa=[[2019.]]
|izvor popisa=
|gustoća stanovništva=2.890
|površina=248,31
|visina=112
|širina-stupnjevi=50
|širina-minute=07
|širina-oznaka=N
|dužina-stupnjevi=8
|dužina-minute=41
|dužina-oznaka=E
|poštanski broj=60001–60599, 65901–65936
|pozivni broj=069, 06109, 06101
|registarska oznaka=F
|gradonačelnik=Peter Feldmann ([[SPD]])
|stranica=[http://www.frankfurt.de/ www.frankfurt.de]
}}
[[Slika:Mk Frankfurt Merian Stadtansicht.jpg|thumb|250px|Frankfurt [[1612.]] godine.]]
[[Slika:Frankfurt Am Main-Altstadt-Zerstoerung-Luftbild 1944.jpg|thumb|250px|Pogled na katedralu nakon svršetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[svibanj]] [[1945.]]]]
'''Frankfurt na Majni''' (na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]]: ''Frankfurt am Main'') je s više od 700.000 stanovnika najveći [[grad]] u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj zemlji [[Hessen]] i poslije [[Berlin]]a, [[Hamburg]]a, [[München]]a i [[Köln]]a peti po veličini grad u Njemačkoj. Područje utjecaja procjenjuje se na 2.300.000 stanovnika, a metropolitansko područje na 5.600.000 stanovnika.

Smješten je na rijeci [[Majna|Majni]], 36 km uzvodno od njenog ušća u rijeku [[Rajna|Rajnu]].

Nekoć slobodni grad carstva, gdje su se održavali izbori i krunidbe njemačkih [[car]]eva, Frankurt je danas jedna od najbogatijih metropola [[Europa|Europe]], te bankarski, literarni i kulturni centar u kojem se nalazi sjedište [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]] i jedno od najvažnijih financijskih tržišta.

Raskrižje je najvažnijih prometnica u Njemačkoj, te jedan od najvećih i najvažnijih [[promet]]nih čvorova u [[Europa|Europi]]. [[Frankfurtska zračna luka]] je najveća u [[Njemačka|Njemačkoj]] a poslije pariške i londonske treća po veličini u [[Europa|Europi]] i osma u [[svijet]]u.

Kao [[sajam]]ski grad sa svojim mnogobrojnim sajmovima je od svjetskog značaja. Najznačajniji su međunarodni sajam [[automobil]]a IAA (Internationale Automobil-Ausstellung), koji je najveći stručni automobilski sajam na svijetu, te međunarodni sajam knjiga (Frankfurter Buchmesse).

Svojom dugom i bogatom povijesnom tradicijom, divnim spomenicima kulture, brojnim muzejima i galerijama i u njima pohranjenim vrijednim umjetničkim blagom, Frankfurt je izrastao u njemačku i svjetsku kulturnu i gospodarsku metropolu.

== Administrativna podjela ==
Grad je podijeljen na 43 gradska okruga: Altstadt (Stari dio grada), Bahnhofsviertel (područje glavnog Kolodvora), Bergen-Enkheim, Berkersheim, Bockenheim, Bonames, Bornheim, Dornbusch, Eckenheim, Eschersheim, Fechenheim, Flughafen (zračna luka), Frankfurter Berg, Gallusviertel, Ginnheim, Griesheim, Gutleutviertel, Harheim, Hausen, Heddernheim, Höchst, Innenstadt (centralni dio grada), Kalbach, Nied, Nieder-Erlenbach, Nieder-Eschbach, Niederrad, Niederursel, Nordend, Oberrad, Ostend, Praunheim, Preungesheim, Riederwald, Rödelheim, Sachsenhausen, Schwanheim, Seckbach, Sindlingen, Sossenheim, Unterliederbach, Westend, Zeilsheim. Od spomenuta 43 dijela grada najpoznatiji su: Altstadt (stari dio grada), Bahnhofsviertel (područje glavnog željezničkog i autobusnog kolodvora), Innenstadt (centralni dio grada u kojem se nalazi glavna frankfurtska šetnica ili tzv. shopping ulica Zeil) i Sachsenhausen (stari dio grada sa južne strane rijeke Majne).

==Povijest==
Frankfurt na Majni se prvi put spominje 22. veljače [[794.]] godine u jednoj povelji [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] za [[Regensburg|Regensburskog]] samostana [[Sv. Emmeram]]. U dokumentu na [[latinski|latinskome]] piše: „… actum super fluvium Moin in loco nuncupante Franconofurd“ – „izdato na rijeci Majni u mjestu zvanom Frankfurt.“ No, dokaženo je da kontinuirano naseljavanje već postoji od [[kameno doba|kamenoga doba]]. Na istom mjestu Rimljani su još u prvom stoljeću osnovali vojnu utvrdu i u doba [[merovinzi|merovinza]] tu je bio [[kralj|kraljevski]] [[dvor]] [[Franci|Franaka]]. [[843.]] godine Frankfurt je bio najvažniji dvor Istočnih Franaka i mjesto [[skupština|skupštine]] [[Sveto_Rimsko_Carstvo|carstva]]. Od [[1220.]] godine Frankfurt je slobodni carski grad.

[[Zlatna Povelja]] iz [[1356.]] godine javno potvrđuje praksu da se u Frankfurtu održavaju [[Izbori|izbore]] [[rimsko-njemački kraljevi|rimsko-njemačkih kraljeva]], koje se od [[1147.]] godine većem dijelu bile održane u ovom gradu. Od [[1562.]] godine rimsko-njemački [[car]] se kruni u Frankfurtu, a [[1792.]] godine zadnja carska [[krunidba]] ([[Franjo_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Franjo_II.]]) je održana u gradu na Majni.

S raspadom staroga carstva [[1806.]] godine Frankfurt pada u vlast [[knez|kneza]] [[Karl Theodor iz Dalberga|Karla Theodora iz Dalberga]] koji grad ujedinjuje sa svojim ostalim [[kneževina|kneževinama]] [[Regensburg]] i [[Aschaffenburg]]. [[1810.]] godine Dalberg predaje Regensburg [[Bavarska|Bavarskoj]], a dobiva zato [[Hanau]] i [[Fulda|Fuldu]] koji zajedno s Frankfurtom i Aschaffenburgom za kratko razdoblje od 1810. do 1813. godine postanu velika [[vojvodina]] Frankfurt.

Poslije [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] Frankfurt je od 14. prosinca [[1813.]] do 9. lipnja 1815. godine pod provizornom upravom [[Maksimilijan od Günderrode|Maksimilijana od Günderrode]], sve dok je [[Bečki kongres]] u svome spisu pod člankom 46 manifestirao da je Frankfurt slobodni grad.

Od 5. studenoga 1816. godine u Frankfurt se održava sabor [[Njemačka Konfederacija|Njemačke Konfederacije]] pod nominalnim predsjedništvom austrijskog cara.

U revolucijskoj 1848. godini održan je njemački nacionalni skup u [[Crkva Sv. Pavla u Frankfurtu|crkvi Sv. Pavla]] u Frankfurtu. Taj skup je bio prvi, na slobodnim izborima izabrani sabor Njemačke.

Poslije pruske pobjede u [[Prusko-austrijski rat|Pruskom-austrijskom ratu]] [[1866.]] godine Frankfurt ulazi u [[Sjevernonjemački savez]]. [[1871.]] godine, nakon [[Francusko-pruski rat|Njemačkog-francuskoga rata]] Frankfurt je aneksiran od [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]].

Za razvoj [[gospodarstvo|gospodarstva]] grada aneksija je bila korisna jer se pretvorio u industrijski centar s velikim rastom stanovništva . Između [[1871.]] i [[1914.]] godine raste broj stanovnika od 90.000 na skoro 400.000. U sljedećim desetljećima Frankfurtu se priključuju okolna mjesta tako da se površina udvostručila prema [[1866.]] [[1928.]] čak postane grad s najvećom površinom u Njemačkoj. Dana 18. kolovoza [[1888.]] otvora se [[kolodvor]] koji je sve do [[1915.]] godine najveći u Europi.

U vrijeme [[Nacizam|nacizma]] 11.134 [[Židovi|Židova]] je deportirano i ubijeno. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] [[zračni napad|zračni napadi]] [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznika]] uništavaju 70 posto svih zgrada, a skoro čitavi stari grad. Ta srednjovjekovna starogradska jezgra - koja je bila jedinstvena za jednu njemačku metropolu - je nestala jer se [[1950-ih]] godina obnova nije orijentirala na staru strukturu grada. Velike dijelove nekadašnje starogradske jezgre danas čine zgrade i prometnice iz tog razdoblja.

Nakon završetka rata u Frankfurtu, američka vojna vlast upostavlja svoj glavni ured, a brzo postaje i sjedište uprave triju saveznih sila u [[Zapadna Njemačka|zapadnoj Njemačkoj]]. Na izboru za [[glavni grad]] zapadne Njemačke Frankfurt gubi protiv favorita [[Konrad Adenauer|Konrada Adenauera]], [[Bonn]]a. Čak je već bila izgrađena saborska zgrada koju danas koristi [[Radio Televizija Hessen]]a.

U drugoj polovini [[20. stoljeće|20. stoljeća]] grad se ponovno razvija u ekonomsku metropolu Njemačke.

==Stanovništvo==
Prem službenim statističkim podacima iz 2011. godine, Frankfurt ima 695.624 stanovnika. Nijemci čine 75,4 posto, dok su ostatak uglavnom [[Turci]], [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]], [[Poljaci]], [[Talijani]], [[Marokanci]] i drugi. Većinom su na privremenom radu ili sa stalnim boravkom u Njemačkoj. ''Gallusviertel'', ''Höchst'', ''Griesheim,Neu Isenburg'' i ''Bonames'' dijelovi su grada gdje su strani državljani u većinskom broju.

2017. god. [[Nijemci]] su postali u Frankfurtu manjina. 51.2 % stanovnika grada su stranci odnosno imaju korijenje u inozemstvu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Germans are now a Minority in Frankfurt|url=https://redice.tv/news/germans-are-now-a-minority-in-frankfurt}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=Premiere in Frankfurt: Mehr als die Hälfte mit ausländischen Wurzeln|url=http://www.faz.net/1.5078140|work=FAZ.NET|date=2017-06-26|id=0174-4909|accessdate=2018-05-09|language=de}}</ref>

==Gospodarstvo==

:''Vidi još:[[Frankfurtska burza vrijednosnih papira]], [[Opel]]''
Frankfut je jedan od vodećih financijskih centara [[Europa|Europe]]. Sudeći prema godišnjem izvješću iz [[2007.]] (izvor: Cushman & Wakefield) zajedno sa [[London]]om i [[Pariz]]om nalazi se u skupu od tri grada koji udomljavaju najviše [[Korporacija|međunarodnih kompanija]] u Europi. Prema listi koju je objavilo sveučilište University of Liverpool, Frankfurt je grad koji ostvaruje navjeći [[Bruto domaći proizvod|BDP]] per capita u Europi.

Istraživanje kvalitete života koju je 2007. godine proveo Mercer Human Resource Consulting ovaj [[grad]] stavilo je na sedmo mjesto u [[svijet]]u, a jedini njemački grad koji je bio bolji je [[Düsseldorf]], na šestom mjestu.

Frankfurt je u [[Njemačka|Njemačkoj]] poznat kao grad [[Banka|banaka]]. Tako ga ponekad zovu ''„Mainhattan“'' (povezujući riječi njujorškog Manhattana i rijeke Majne) ili ''„Bankfurt“''. Tijekom [[2006.]] godine ondje je deset najvećih njemačkih banaka imalo svoje sjedište. Najveće tri banke su Deutsche Bank, Commerzbank i DZ Bank. U gradu svoje predstavništvo ima više od 300 banaka, što domaćih, što međunarodnih. Osim toga, ovdje svoje sjedište ima i [[Europska središnja banka]], koja je utemljena [[1998.]]

[[Frankfurtska burza vrijednosnih papira]] druga je po značaju u Europi, nakon Londonske. Prva je po značaju u Njemačkoj, te se po količini [[kapital]]a nalazi daleko ispred drugih domaćih [[Burza|burzi]].

Grad ima dugu tradiciju održavanja raznih [[Sajam|sajmova]], poglavito onih gospodarskih, koja seže još u 12. stoljeće. Tako se ondje održava [[Internationale Automobil-Ausstellung]] (međunarodni automobilski sajam), Frankfurter Buchmesse (međunarodni sajam knjiga), Ambiente (međunarodni sajam potrošačkih dobara), Achema (međunarodni sajam vezan za inženjersko poslovanje). Zadivljuje podatak da su sva četiri navedena sajam u svojoj kategoriji najveći na svijetu. Osim navedenih, održava se još niz manjih sajmova kao što su: Paperworld, Christmasworld, Beautyworld, Tendence Lifestyle ili Light and Building.

Iako je Frankfurt prvenstveno poznat po bankama, on je također i središte gdje su smještene reklamne [[Tvrtka|tvrtke]]. Tako ondje ima oko 570 tvrtki koje se bave reklamnim djelatnostima te 270 tvrtki koje se bave djelatnošću odnosa s javnosti. Prema izvještaju časopisa FOCUS, u gradu je bilo smješteno 7 od 48 najvećih reklamnih agencija u Njemačkoj.

Osim gore navedenih djelatnosti, u gradu u okolici nalazi se još niz poslovnih aktivnosti, čineći ovaj grad jednim od glavnih europskih poslovnih centara, a nedaleko od Frankfurta nalazi se grad [[Rüsselsheim]] u kojemu je sjedište i glavni pogon tvornice automobila [[Opel|Adam Opel Gmbh]].

==Promet==
[[Slika:Frankfurt Main Hauptbahnhof 6229.jpg|thumb|250px|Glavni željeznički kolodvor.]]
:''Vidi još:[[Frankfurtski metro]], [[Frankfurtska zračna luka]]''
Frankfurt je čvorište najvažnijih prometnica autocesta i željezničkih pruga. Frankfurtski kolodvor je po površini među najvećima u Europi i sa 350.000 putnicima jedan od najprometnijih u [[SR Njemačka|SR Njemačkoj]]. Također je važno spomenuti i zračnu luku, najveću u njemačkoj, treću u Europi i osmu u svijetu.

==Turizam==
U Frankfurtu se nalazi poznati Goetheov muzej, a svake godine u gradu se održava i najveći sajam knjiga na svijetu. Također, frankfurtski [[poslovni neboder]]i također su dio turističke ponude, jer su specifični za kontinent iz razloga što u [[Europa|Europi]] uglavnom prevladavaju stari gradovi.

[[Slika:Panorama_Frankfurt_vom_Maintower.jpg|thumb|900px|center|Gradska panorama danju.]]

[[Slika:Cityscape Frankfurt 2010-2.jpg|thumb|900px|center|Panorama grada, gledano sa Goetheova tornja.]]

==Zanimljivosti==
U starijim (preporodnim) hrvatskim tekstovima se može naći i ovaj naziv za Frankfurt: '''Frankobrod'''. "Brod" u nazivu označava mjesto gdje je rijeka lakša za prijeći. Najpoznatiji slični slučaj u Hrvatskoj: ''[[Brod na Savi]]'' odnosno [[Slavonski Brod]] te u Bosni i Hercegovini [[Bosanski Brod]].

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Frankfurt am Main}}
* [http://www.wm-frankfurt-2006.de/main.php?bereich FIFA WM 2006 Frankfurt]
* [http://www.meinestadt.de/frankfurt-am-main/wm06/markt/wm-frankfurt-main Fußball-WM 2006]
* [http://www.frankfurt-tourismus.de/cms/tourismussuite/de/messen_frankfurt_veranstaltungen/fifaworldcup_hotels_fifa_wm_2006/fussball_weltmeisterschaft_deutschland_events.html Die SkyArena]

== Izvori ==
* [http://www.citymayors.com/business/eurocities_gdp.html Popis gradova s najvećim BDP-om per capita]
* [http://www.mercer.com/qualityofliving Rezultati Mercerova istraživanja o kvaliteti života]
* [http://www.frankfurt.de/sixcms/detail.php?id=stadtfrankfurt_eval01.c.125162.de Podaci o gospodarstvu Frankfurta sa službenih gradskih web stranica]
* [https://web.archive.org/web/20080227024512/http://www.focus-campus.de/fileadmin/excerpts/EXC_0746_AufeinenBlick.pdf Izvještaj časopisa FOCUS]
* [http://www.frankfurt.de/sixcms/media.php/678/33_Einwohner_3Quartal2011.pdf Podaci o gradskom stanovništvu za 2012. godinu] (njemački jezik)
* [http://www.demographia.com/db-worldua.pdf Svjetske aglomeracije] (engleski jezik)
* [http://books.google.hr/books?id=kBsfY-Pe2Q4C&redir_esc=y Podaci OECD-a o urbanim područjima] (engleski jezik)

{{Mrva-grad-njemačka}}
{{Hessen}}
[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Frankfurt na Majni| ]]
[[Kategorija:Hessen]]

Frankfurt na Majni - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica