Suradnik10 u (test) 19:27, 2. siječanj 2026.

2026-01-02T19:27:32Z

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2026. u 19:27
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Franjo Dolči de Vicković'''-->~~'''Franjo Dolči de Vicković''' ([[Dubrovnik]], [[1742.]] - ''Manastir Stanjevići'', [[Crna Gora]], [[1805.]]), [[hrvati\|hrvatski]] [[katolici\|katolički]] [[svećenik]] (''[[opat]]''), po rođenju dobio ime '''Franjo/Frančesko''', od [[1785.]] do [[1805.]] bio osobni tajnik [[crnogorci\|crnogorskoga]] [[državni poglavar\|državnoga poglavara]] i [[mitropolit\|mitropolita]] [[Petar I. Petrović Njegoš\|Petra I. ~~Petrović~~ Njegoša]], u povijesnoj literaturi poznat kao '''opat Dolči'''.		'''Franjo Dolči de Vicković''' ([[Dubrovnik]], [[1742.]] - ''Manastir Stanjevići'', [[Crna Gora]], [[1805.]]), [[hrvati\|hrvatski]] [[katolici\|katolički]] [[svećenik]] (''[[opat]]''), po rođenju dobio ime '''Franjo/Frančesko''', od [[1785.]] do [[1805.]] bio osobni tajnik [[crnogorci\|crnogorskoga]] [[državni poglavar\|državnoga poglavara]] i [[mitropolit\|mitropolita]] [[Petar I. Petrović Njegoš\|Petra I. Petrovića Njegoša]], u povijesnoj literaturi poznat kao '''opat Dolči'''.

	Najprije je bio svećenik pri ''Crkvi Sv. Petra'' u [[Beč\|Beču]]. Sa crnogorskim vladarem Petrom je Dolči [[1785.]] putovao u [[Carska Rusija\|Carsku Rusiju]].		Najprije je bio svećenik pri ''Crkvi Sv. Petra'' u [[Beč\|Beču]]. Sa crnogorskim vladarem Petrom je Dolči [[1785.]] putovao u [[Carska Rusija\|Carsku Rusiju]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T00:42:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Franjo Dolči de Vicković''' ([[Dubrovnik]], [[1742.]] - ''Manastir Stanjevići'', [[Crna Gora]], [[1805.]]), [[hrvati|hrvatski]] [[katolici|katolički]] [[svećenik]] (''[[opat]]''), po rođenju dobio ime '''Franjo/Frančesko''', od [[1785.]] do [[1805.]] bio osobni tajnik [[crnogorci|crnogorskoga]] [[državni poglavar|državnoga poglavara]] i [[mitropolit|mitropolita]] [[Petar I. Petrović Njegoš|Petra I. Petrović Njegoša]], u povijesnoj literaturi poznat kao '''opat Dolči'''.

Najprije je bio svećenik pri ''Crkvi Sv. Petra'' u [[Beč|Beču]]. Sa crnogorskim vladarem Petrom je Dolči [[1785.]] putovao u [[Carska Rusija|Carsku Rusiju]].

Za Petrove vladavine Dolči mu je bio desna ruka, upućen u sve aspekte crnogorske politike toga doba; govorio je, poput Petra, nekoliko jezika i obavljao je najdelikatnije diplomatske zadaće.

==Urota==
Godine [[1802.]] [[austrija|austrijske]] su okupacijske vlasti u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]] Dolčija smatrale glavnim organizatorom pobuna slavenskog pučanstva na tom području, te su o tome izvjestile Rusiju, navodeći da je Dolči u [[urota|urotničkoj vezi]] sa austrijsko-ruskim zajedničkim neprijateljem [[Napoleon|Napoleonovom]] [[Francuska|Francuskom]].

[[Rusi]] su od [[1803.]] preko svoga specijalnog emisara u Boki kotorskoj, ruskog [[grof|grofa]] i [[general|generala]] Marka Ivelića (podrijetlom iz [[Risan|Risna]]) i ruskoga [[arhimandrit|arhimandrita]] Stefana Vučetića, te tijekom [[1804.]] i preko svoga [[konzul|konzula]] u Boki kotorskoj Aleksandera Iosifovicha Mazurevskog, nastojali na svaki način Dolčija kompromitirati i ukoloniti ga sa [[Cetinje|Cetinja]].

No, kao zaštitnik Dolčija ispriječio im se crnogorski [[vladika]] Petar.

==Ruska misija==
Početkom [[studeni|studenoga]] [[1803.]] [[grof]] Ivelića i arhimandrit Vučetić, trebali su Petra I. i Crnogorce odvratiti od navodnih težnji da surađuju sa Francuzima.

Ruski [[kancelar|državni kancelar]] A.R. Voroncov je gorfu Iveliću [[28. listopada]] [[1803.]] godine predao ''Gramatu ruskog Cara [[Guvernadur|Gubernatorima]] i [[Vojvoda]]ma Crnogorskim i [[Crnogorska Brda|Brdskim]] [[slavenosrpski jezik|slavenosrpskih]] oblasti'' i instrukcije da pridobije što veći broj Crnogoraca i odvoji ih od [[vladika|vladike]] Petra.

==Optužbe Ruske crkve==
Skupa sa ovim ruskim akcijama, stigla je i ''gramata'' [[Sveti Sinod|Svetoga Sinoda]] [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruske pravoslavne crkve]] od [[11. listopada]] [[1803.]] u kojoj su pobrojani i konkretni propusti u vršenju crkvene službe, za šta je odgovornim smatran crnogorski vladika Petar koji je u ''gramati'' ruskih [[arhijerej|arhijereja]] pozvan da (''citati koji slijede izvorno, na [[crnogorski|crnogorskom]]'')

{{citat|... ako osjećate svoje ogrješenje, da to očistite istinskim pokajanjem, i dobivši odobrenje ispravite propuste i s posebnom brižljivošću čuvate kod crnogorskog i brdskog naroda pravoslavnu, grčko-rusku vjeru koja se od iskona tamo ispovijeda...}}

te da bi

{{citat|... javno priznanje namjernog činjenja protiv pravoslavlja i potvrdilo privrženost k [[Katolička crkva|latinskoj crkvi]].}}

Iz ovoga se vidi da je Ruski sinod također Dolčija, kao katoličkog svećenika, sumnjičio da mu je zapravo cilj organiziranje konverzije pravoslavnih Crnogoraca u katoličanstvo.

Petru je ''gramatom'' stavljano na znanje da će mu zvanje crkvenoga poglavara biti oduzeto

{{citat|... kao [[Arhijerej]]u koji se prema mišljenjima priklonio inovjercima i prema tome dostojanstva svog postao nedostojan i kao crkveni sin nevjeran...}}

i da će biti pozvan

{{citat|...[[pravoslavni]] narod crnogorski i [[Brđani (Crnogorci)|brdski]] da izabere sebi drugo dostojnijeg vrhovnog pastira i da ga pošalje u [[Sankt Peterburg]] na hirotonisanje.}}.
Taj je novi "pastrir" trebalo da bude ruski [[arhimandrit]] Vučetić.

==Crnogorci odbacuju optužbe==
[[Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog]] se [[3. srpnja]] [[1804.]], obratilo pismima [[Rusko Carstvo|Caru Rusije]], ruskom Ministarstvu vanjskih poslova i grofu Iveliću.

U njima je najprije istaknuta [[Crnogorska država 1698. - 1851.|potpuna neovisnost i samostalnost Crne Gore]] spram Rusije, kako u crkvenom tako i u državnom pogledu, jer je gašenjem [[Pećka patrijarhija|Pećke patrijaršije]] [[1766.]] godine...

{{citat|...naš gospodin [[Mitropolit]] ostao po sebi u ovdašnjoj crkvi u nezavisnosti ikakvoj vlasti kao drugi arhijereji}}, tj. da

{{citat|...od najstarijeg vremena [[kršćanstvo|vjeru hrišćansku]] nijesmo od [[Rusi|Rusa]], nego od [[Grci|Grka]] primili}}, te da

{{citat|... mi narod crnogorski i brdski ne stojimo pod podanstvom [[Rusko Carstvo|Ruske imperije]], nego samo pod moralnim pokroviteljstvom, i ovo ne po drugim pričinama, nego jedinstavno po jednovjerju i jednoplemenitosti.}}

{{citat|... Do sada naši Arhijereji nijesu bili povlačeni ruskom [[Sveti Sinod|Sinod]]u na ispite, zato i ovog našeg Arhijereja nećemo puštiti da bi iko nad njim trijumfovao i sudio. Kad bi on u čemu prestupio i bio kriv, za što je nepravo oklevetan, mi bismo mu mogli sami suditi i ne kao arhijereju, nego kao najpoštenijem građaninu među nama.}}

{{glavni|Crnogorska pravoslavna crkva}}

==Premetačina==
Kao “zlobni neprijatelj ruskoga dvora”, optužen je ''Dolči''. Prema takovim napadima ''Petar'' se najprije odnosio sa “hladnoćom i velikom uzdržanošću”.

No, u drugoj poloviici [[1804.]] su ruski pritisci ojačali. Konzul Mazurevski uspio ishoditi premetačinu Dolčijevih osobnih stvari u [[manastir]]u ''Stanjevići'', gdje je, doista, pronađena njegova prepiska sa [[Francuzi]]ma.

==Suđenje==
Organizirano je tijekom studenoga [[1804.]] pred ''[[Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog|Praviteljstvom suda crnogorskog i brdskog]]'' suđenje opatu Dolčiju, gdje je najprije bio osuđen na smrt, no presuda je potom zamijenjena doživotnom robijom.

Presuda ''Abatu Dolčiju'' od [[27. studenoga]] [[1804.]] karakterizira, prema mišljenju crnogorskog povijesničara dr. Radoslava Raspopovića, "odsustvo bilo kakve pravne forme":

{{citat|U svom pojavnom obliku ona otkriva, s jedne strane, skromnu pravnu zasnovanost, a, sa druge, pokazuje težnju da kroz određenu političku vizuru prepriča historiju cijeloga slučaja.}}

==Smrt==
''Dolči'' je [[1805.]] umro u ''Stanjevićima'' pod nedovoljno jasnim okolnostima. Postoje nedokazane tvrdnje da je otrovan.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/ruski_konzulat_u_kotoru_1804_1806.htm Dr.Radoslav Raspopović: O djelovanju ruskoga konzulata u Kotoru 1804.-1806.g.]

{{GLAVNIRASPORED:Vicković, Dolči de}}

[[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696. – 1918.)]]
[[Kategorija:Katolički svećenici]]
[[Kategorija:Religija u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]

Franjo Dolči de Vicković - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 19:27, 2. siječanj 2026.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica