Fortran - Povijest promjena

WikiSysop: /* Posebitosti */

2026-07-07T08:48:33Z

Posebitosti

←Starija inačica		Inačica od 7. srpanj 2026. u 08:48
Redak 44:		Redak 44:
	# '''Učinkovito rukovanje poljima (arrayima)''' - Fortran ima napredne mogućnosti rada s poljima, uključujući: automatsko vektoriziranje, rad s višedimenzijskim poljima, ugrađene operacije nad cijelim poljima bez eksplicitnih petlji. Ovo ga čini idealnim za simulacije, fiziku, kemiju, meteorologiju i numeričku analizu.		# '''Učinkovito rukovanje poljima (arrayima)''' - Fortran ima napredne mogućnosti rada s poljima, uključujući: automatsko vektoriziranje, rad s višedimenzijskim poljima, ugrađene operacije nad cijelim poljima bez eksplicitnih petlji. Ovo ga čini idealnim za simulacije, fiziku, kemiju, meteorologiju i numeričku analizu.
	# '''Modularnost i proširivost (Fortran 90+)''' - Moderni Fortran uvodi module, generičke funkcije, rekurziju, dinamičku alokaciju memorije i druge značajke koje ga čine usporedivim s modernim jezicima, ali uz zadržavanje numeričke učinkovitosti.		# '''Modularnost i proširivost (Fortran 90+)''' - Moderni Fortran uvodi module, generičke funkcije, rekurziju, dinamičku alokaciju memorije i druge značajke koje ga čine usporedivim s modernim jezicima, ali uz zadržavanje numeričke učinkovitosti.
	- '''Stabilnost i pouzdanost u dugotrajnim projektima''' - Zbog svoje jednostavnosti, stabilnosti i dugogodišnje uporabe, Fortran je i danas temelj mnogih znanstvenih biblioteka ([[BLAS]], [[LAPACK]], [[IMSL]]).Mnoge superračunalne simulacije i dalje se oslanjaju na Fortran zbog njegove predvidljivosti i brzine.		# '''Stabilnost i pouzdanost u dugotrajnim projektima''' - Zbog svoje jednostavnosti, stabilnosti i dugogodišnje uporabe, Fortran je i danas temelj mnogih znanstvenih biblioteka ([[BLAS]], [[LAPACK]], [[IMSL]]).Mnoge superračunalne simulacije i dalje se oslanjaju na Fortran zbog njegove predvidljivosti i brzine.

	== Nedostaci ==		== Nedostaci ==

WikiSysop: /* Posebitosti */

2026-07-07T08:48:10Z

Posebitosti

@@ Redak 40: / Redak 40: @@
 # '''Optimiziran za numeričke izračune i znanstvene aplikacije''' - Fortran je od samog početka dizajniran za matematičke operacije, što ga čini iznimno brzim u radu s matricama, vektorima i kompleksnim numeričkim algoritmima. Kompajleri Fortrana tradicionalno generiraju vrlo učinkovit strojni kod, posebno za operacije s pomičnim zarezom.
+# '''Jednostavna i stroga sintaksa'''- Sintaksa Fortrana je jednostavna, ali stroga. Povijesno je bio vezan uz formatirane linije (npr. FORTRAN 77), dok modernije inačice (Fortran 90+) uvode slobodni format, modularnost i čitljiviji kod. Stroga sintaksa smanjuje mogućnost pogrešaka i olakšava optimizaciju.
-=== Jednostavna i stroga sintaksa ===
+# '''Duga kompatibilnost unatrag''' - Jedna od najvećih posebnosti Fortrana jest iznimna kompatibilnost unatrag. Programi napisani prije 40 ili 50 godina često se mogu kompajlirati i pokrenuti na modernim sustavima bez većih izmjena. Ovo je ključno za znanstvene institucije koje održavaju stare, ali pouzdane numeričke modele.
+# '''Učinkovito rukovanje poljima (arrayima)''' - Fortran ima napredne mogućnosti rada s poljima, uključujući: automatsko vektoriziranje, rad s višedimenzijskim poljima, ugrađene operacije nad cijelim poljima bez eksplicitnih petlji. Ovo ga čini idealnim za simulacije, fiziku, kemiju, meteorologiju i numeričku analizu.
-Sintaksa Fortrana je jednostavna, ali stroga. Povijesno je bio vezan uz formatirane linije (npr. FORTRAN 77), dok modernije inačice (Fortran 90+) uvode slobodni format, modularnost i čitljiviji kod. Stroga sintaksa smanjuje mogućnost pogrešaka i olakšava optimizaciju.
+# '''Modularnost i proširivost (Fortran 90+)''' - Moderni Fortran uvodi module, generičke funkcije, rekurziju, dinamičku alokaciju memorije i druge značajke koje ga čine usporedivim s modernim jezicima, ali uz zadržavanje numeričke učinkovitosti.
+- '''Stabilnost i pouzdanost u dugotrajnim projektima''' - Zbog svoje jednostavnosti, stabilnosti i dugogodišnje uporabe, Fortran je i danas temelj mnogih znanstvenih biblioteka ([[BLAS]], [[LAPACK]], [[IMSL]]).Mnoge superračunalne simulacije i dalje se oslanjaju na Fortran zbog njegove predvidljivosti i brzine.
 == Nedostaci ==

WikiSysop: /* Optimiziran za numeričke izračune i znanstvene aplikacije */

2026-07-07T08:45:52Z

Optimiziran za numeričke izračune i znanstvene aplikacije

←Starija inačica		Inačica od 7. srpanj 2026. u 08:45
Redak 39:		Redak 39:
	Fortran je jedan od najstarijih visokorazinskih programskih jezika, a tijekom desetljeća razvio je skup osobitosti koje ga čine jedinstvenim u znanstvenom i tehničkom računarstvu. Njegove posebnosti proizlaze iz povijesnog razvoja, stroge sintakse, optimizacije za numeričke izračune i dugogodišnje uporabe u inženjerskim disciplinama.		Fortran je jedan od najstarijih visokorazinskih programskih jezika, a tijekom desetljeća razvio je skup osobitosti koje ga čine jedinstvenim u znanstvenom i tehničkom računarstvu. Njegove posebnosti proizlaze iz povijesnog razvoja, stroge sintakse, optimizacije za numeričke izračune i dugogodišnje uporabe u inženjerskim disciplinama.

	~~===~~ Optimiziran za numeričke izračune i znanstvene aplikacije ~~===~~		# '''Optimiziran za numeričke izračune i znanstvene aplikacije''' - Fortran je od samog početka dizajniran za matematičke operacije, što ga čini iznimno brzim u radu s matricama, vektorima i kompleksnim numeričkim algoritmima. Kompajleri Fortrana tradicionalno generiraju vrlo učinkovit strojni kod, posebno za operacije s pomičnim zarezom.

	Fortran je od samog početka dizajniran za matematičke operacije, što ga čini iznimno brzim u radu s matricama, vektorima i kompleksnim numeričkim algoritmima. Kompajleri Fortrana tradicionalno generiraju vrlo učinkovit strojni kod, posebno za operacije s pomičnim zarezom.

	=== Jednostavna i stroga sintaksa ===		=== Jednostavna i stroga sintaksa ===

WikiSysop: /* Nedostaci */

2026-07-07T08:45:23Z

Nedostaci

←Starija inačica		Inačica od 7. srpanj 2026. u 08:45
Redak 75:		Redak 75:
	Iako je Fortran jedan od najvažnijih jezika u povijesti računarstva, posebno u znanstvenim i tehničkim disciplinama, ima i niz nedostataka koji proizlaze iz njegove starosti, povijesnog razvoja i ograničenja u modernim programerskim praksama.		Iako je Fortran jedan od najvažnijih jezika u povijesti računarstva, posebno u znanstvenim i tehničkim disciplinama, ima i niz nedostataka koji proizlaze iz njegove starosti, povijesnog razvoja i ograničenja u modernim programerskim praksama.

	# Ograničena podrška za suvremene paradigme - Fortran nije izvorno dizajniran za objektno orijentirano programiranje, funkcionalne paradigme ili moderne apstrakcije. Iako novije inačice (2003, 2008, 2018) uvode određene OOP elemente, njihova implementacija je ograničena i često neudobna u usporedbi s jezicima poput C++, Jave ili Pythona.		# '''Ograničena podrška za suvremene paradigme''' - Fortran nije izvorno dizajniran za objektno orijentirano programiranje, funkcionalne paradigme ili moderne apstrakcije. Iako novije inačice (2003, 2008, 2018) uvode određene OOP elemente, njihova implementacija je ograničena i često neudobna u usporedbi s jezicima poput C++, Jave ili Pythona.
	# Manjak standardiziranih biblioteka - Za razliku od modernih jezika koji imaju bogate standardne biblioteke (npr. Python, Java), Fortran se oslanja na vanjske znanstvene biblioteke. Nedostatak univerzalnih modula za rad s datotekama, mrežom, grafikom ili GUI‑jem čini ga nepraktičnim za opće programske zadatke.		# '''Manjak standardiziranih biblioteka''' - Za razliku od modernih jezika koji imaju bogate standardne biblioteke (npr. Python, Java), Fortran se oslanja na vanjske znanstvene biblioteke. Nedostatak univerzalnih modula za rad s datotekama, mrežom, grafikom ili GUI‑jem čini ga nepraktičnim za opće programske zadatke.
	# Složenost održavanja starog koda - Velika količina postojećeg Fortran koda napisana je u starim inačicama (FORTRAN 66, FORTRAN 77) koje koriste zastarjeli formatirani stil, goto naredbe i nečitljive strukture. Održavanje takvog koda zahtijeva specijalizirano znanje i često predstavlja izazov novim programerima.		# '''Složenost održavanja starog koda''' - Velika količina postojećeg Fortran koda napisana je u starim inačicama (FORTRAN 66, FORTRAN 77) koje koriste zastarjeli formatirani stil, goto naredbe i nečitljive strukture. Održavanje takvog koda zahtijeva specijalizirano znanje i često predstavlja izazov novim programerima.
	# Slaba čitljivost u velikim projektima - Iako je sintaksa jednostavna, Fortran kod može postati teško čitljiv u kompleksnim numeričkim projektima zbog: velikog broja globalnih varijabli, nedostatka modernih mehanizama enkapsulacije, opsežnih polja i matrica koje se teško prate.		# '''Slaba čitljivost u velikim projektima''' - Iako je sintaksa jednostavna, Fortran kod može postati teško čitljiv u kompleksnim numeričkim projektima zbog: velikog broja globalnih varijabli, nedostatka modernih mehanizama enkapsulacije, opsežnih polja i matrica koje se teško prate.
	# Ograničena upotreba izvan znanstvenog područja - Fortran je gotovo isključivo prisutan u znanstvenim, inženjerskim i simulacijskim aplikacijama. U industriji, web‑u, mobilnom razvoju, igrama i poslovnim sustavima praktički se ne koristi, što smanjuje dostupnost programera i alata.		# '''Ograničena upotreba izvan znanstvenog područja''' - Fortran je gotovo isključivo prisutan u znanstvenim, inženjerskim i simulacijskim aplikacijama. U industriji, web‑u, mobilnom razvoju, igrama i poslovnim sustavima praktički se ne koristi, što smanjuje dostupnost programera i alata.
	# Manja podrška u modernim razvojnim okruženjima - Iako postoje kvalitetni kompajleri (Intel, GNU, PGI), Fortran ima slabiju integraciju u suvremene IDE‑ove, sustave za upravljanje paketima i razvojne platforme. To otežava rad u timovima i integraciju s drugim tehnologijama.		# '''Manja podrška u modernim razvojnim okruženjima''' - Iako postoje kvalitetni kompajleri (Intel, GNU, PGI), Fortran ima slabiju integraciju u suvremene IDE‑ove, sustave za upravljanje paketima i razvojne platforme. To otežava rad u timovima i integraciju s drugim tehnologijama.

	== Programski primjer ==		== Programski primjer ==

WikiSysop: /* Nedostaci */

2026-07-07T08:44:40Z

Nedostaci

←Starija inačica		Inačica od 7. srpanj 2026. u 08:44
Redak 71:		Redak 71:

	== Nedostaci ==		== Nedostaci ==


			Iako je Fortran jedan od najvažnijih jezika u povijesti računarstva, posebno u znanstvenim i tehničkim disciplinama, ima i niz nedostataka koji proizlaze iz njegove starosti, povijesnog razvoja i ograničenja u modernim programerskim praksama.

			# Ograničena podrška za suvremene paradigme - Fortran nije izvorno dizajniran za objektno orijentirano programiranje, funkcionalne paradigme ili moderne apstrakcije. Iako novije inačice (2003, 2008, 2018) uvode određene OOP elemente, njihova implementacija je ograničena i često neudobna u usporedbi s jezicima poput C++, Jave ili Pythona.
			# Manjak standardiziranih biblioteka - Za razliku od modernih jezika koji imaju bogate standardne biblioteke (npr. Python, Java), Fortran se oslanja na vanjske znanstvene biblioteke. Nedostatak univerzalnih modula za rad s datotekama, mrežom, grafikom ili GUI‑jem čini ga nepraktičnim za opće programske zadatke.
			# Složenost održavanja starog koda - Velika količina postojećeg Fortran koda napisana je u starim inačicama (FORTRAN 66, FORTRAN 77) koje koriste zastarjeli formatirani stil, goto naredbe i nečitljive strukture. Održavanje takvog koda zahtijeva specijalizirano znanje i često predstavlja izazov novim programerima.
			# Slaba čitljivost u velikim projektima - Iako je sintaksa jednostavna, Fortran kod može postati teško čitljiv u kompleksnim numeričkim projektima zbog: velikog broja globalnih varijabli, nedostatka modernih mehanizama enkapsulacije, opsežnih polja i matrica koje se teško prate.
			# Ograničena upotreba izvan znanstvenog područja - Fortran je gotovo isključivo prisutan u znanstvenim, inženjerskim i simulacijskim aplikacijama. U industriji, web‑u, mobilnom razvoju, igrama i poslovnim sustavima praktički se ne koristi, što smanjuje dostupnost programera i alata.
			# Manja podrška u modernim razvojnim okruženjima - Iako postoje kvalitetni kompajleri (Intel, GNU, PGI), Fortran ima slabiju integraciju u suvremene IDE‑ove, sustave za upravljanje paketima i razvojne platforme. To otežava rad u timovima i integraciju s drugim tehnologijama.

	== Programski primjer ==		== Programski primjer ==

WikiSysop: /* Posebitosti */

2026-07-07T08:41:45Z

Posebitosti

←Starija inačica		Inačica od 7. srpanj 2026. u 08:41
Redak 60:		Redak 60:

	Ovo ga čini idealnim za simulacije, fiziku, kemiju, meteorologiju i numeričku analizu.		Ovo ga čini idealnim za simulacije, fiziku, kemiju, meteorologiju i numeričku analizu.


			=== Modularnost i proširivost (Fortran 90+) ===

			Moderni Fortran uvodi module, generičke funkcije, rekurziju, dinamičku alokaciju memorije i druge značajke koje ga čine usporedivim s modernim jezicima, ali uz zadržavanje numeričke učinkovitosti.

			=== Stabilnost i pouzdanost u dugotrajnim projektima ===

			Zbog svoje jednostavnosti, stabilnosti i dugogodišnje uporabe, Fortran je i danas temelj mnogih znanstvenih biblioteka ([[BLAS]], [[LAPACK]], [[IMSL]]).Mnoge superračunalne simulacije i dalje se oslanjaju na Fortran zbog njegove predvidljivosti i brzine.

	== Nedostaci ==		== Nedostaci ==

WikiSysop u (test) 08:40, 7. srpanj 2026.

2026-07-07T08:40:05Z

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Fortran'''-->'''Fortran''' (ili '''FORTRAN''') ime je za proceduralni, imperativni [[programski jezik]] koji je bio razvijen tijekom 50-ih godina [[20. stoljeće|dvadesetog stoljeća]], i koristi se većinom u znanstvene svrhe. Ime FORTRAN dobiveno je od skraćivanjem engleske složenice '''For'''mula '''Tran'''slation.
+'''Fortran''' (ili '''FORTRAN''') ime je za proceduralni, imperativni [[programski jezik]] koji je bio razvijen tijekom 50-ih godina [[20. stoljeće|dvadesetog stoljeća]], i koristi se većinom u znanstvene svrhe. Ime FORTRAN dobiveno je od skraćivanjem engleske složenice '''For'''mula '''Tran'''slation.
 == Povijest razvoja i inačice ==
@@ Redak 36: / Redak 36: @@
 == Posebitosti ==
 == Nedostaci ==
@@ Redak 113: / Redak 137: @@
 </syntaxhighlight>
 == Vanjske poveznice ==
 [http://www.ibiblio.org/pub/languages/fortran/ch1-1.html Povijest FORTRAN-a]
 [[Kategorija:Programski jezici]]
 [[Kategorija:IBM]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:34:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Fortran''' (ili '''FORTRAN''') ime je za proceduralni, imperativni [[programski jezik]] koji je bio razvijen tijekom 50-ih godina [[20. stoljeće|dvadesetog stoljeća]], i koristi se većinom u znanstvene svrhe. Ime FORTRAN dobiveno je od skraćivanjem engleske složenice '''For'''mula '''Tran'''slation.

== Povijest razvoja i inačice ==

=== Povijest razvoja ===

Prvi FORTRAN [[jezični prevoditelj]] (ili kompilator) razvila je tvrtka [[IBM]] za računalo [[IBM 704]] između [[1954.]] i [[1957.]] godine. Razvojnu grupu predvodio je [[John W. Backus]]. Kao jezični prevoditelj FORTRAN je nastao u povojima računarstva tj. kada su osnovna svojstva računala bile veoma skromne (mala glavna memorija, spora centralna jedinica) tako da je razvojni tim imao skučeni prostor za razvoj i implementaciju.

Predvoditelj razvojne grupe John W. Backus je također bio i jedan od glavnih [[inženjer]]a i dizajnera računala [[IBM 704]], računala na kojem je razvijena prva inačica FORTRANA. Uz Backusa u razvojnoj grupi su sudjelovali su sljedeći programeri :
<BR>
* Sheldon F. Best
* Harlan Herrick
* Peter Sheridan
* Roy Nutt
* Robert Nelson
* Irving Ziller
* Richard Goldberg
* Lois Haibt
* David Sayre
<BR>
Razvojni tim FORTRANA nije razvio princip programa-prevoditelja te prevođenje složenog programskog jezika u objektni kod, ali oni su prva grupa koja je razvila uspješan složeni programski jezik.

=== Inačice ===

* FORTRAN I (1954-1957)
* FORTRAN II (1958)
* FORTRAN III (1958)
* FORTRAN IV (1961)
* FORTRAN 66 (1966)
* FORTRAN 77 (1977)(ANSI standard)
* FORTRAN 90 (1990)(ANSI standard)
* FORTRAN 95 (1995)(ANSI standard)
* FORTRAN 2000 (2000)
* FORTRAN 2003 (2003)
* FORTRAN 2008 (2008)

== Posebitosti ==

== Nedostaci ==

== Programski primjer ==

<syntaxhighlight lang="fortran">
! This program calculates the area of a tank,
! excluding the bottom.
! The variables are assigned as follows:
!
! R = RADIUS
! H = HEIGHT
! PI = 3.14159
! A = AREA
!
! They are declared with the REAL statement below.

REAL R, H, PI, A

! The OPEN command associates the data file, "PANDAT.DAT",
! in folder "DATA" with logical device 5. If there is an
! error, statement 900 is executed.

OPEN (5, FILE = 'C:\DATA\PANDAT.DAT', ACCESS = 'SEQUENTIAL', &
STATUS = 'OLD', ERR = 900)

! This following section accumulates the sum of
! the input variables.
! The first command reads the data record and
! stores it in memory.

DO
READ (5, FMT = 1, END = 99) R, H

! The next command describes the form and location
! of the data to be read.

1 FORMAT (F4.2,F4.2)

! The next statements assign values to the variables.

PI = 3.14159
A = PI * R**2 + 2 * PI * R * H

! The next section writes the sums to the screen.
! The first command, PRINT, denotes which FORMAT
! statement is to be used, and the variables to be printed.

PRINT 11, H, R, A

! The following FORMAT statement describes how the
! data field is to be written. Notice the semicolon in column 6
! which is used to denote continuation of the previous line.

11 FORMAT (1X,'RADIUS= ',F6.2,10X,'HEIGHT= ',F6.1,10X,'AREA= ', &
& F8.1)

! The following statement completes the loop.

END DO

! The next section prints if the input data is invalid.

900 PRINT 21
21 FORMAT (1X,'INVALID DATA')

! Now we close the file and end program execution.

99 CLOSE (5)
STOP
END

</syntaxhighlight>

== Vanjske poveznice ==

[http://www.ibiblio.org/pub/languages/fortran/ch1-1.html Povijest FORTRAN-a]

[[Kategorija:Programski jezici]]
[[Kategorija:IBM]]