https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=FonestemiFonestemi - Povijest promjena2026-09-03T16:42:18ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fonestemi&diff=788468&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 240 sati)2026-08-16T06:46:18Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 240 sati)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>'''Fonestemi''' su uzorci [[Glas|glasova]] koji se sustavno pojavljuju s određenim [[Značenje (lingvistika)|značenjima]] u [[Jezik|jeziku]]. Ovaj je koncept 1930. godine predstavio britanski lingvist J. R. Firth, sastavivši termin od grčkih riječi φωνή (''phoné'', 'zvuk') i αἴσθημα (''aisthema'', 'zapažanje').<ref>{{cite book|author=Firth, J. R.|url=https://archive.org/details/tonguesofmenspee0000firt|title=The Tongues of Men, and Speech|publisher=Oxford University Press|year=1964|location=London|page=[https://archive.org/details/tonguesofmenspee0000firt/page/211 211]|author-link=J. R. Firth|orig-year=1930|url-access=registration}}</ref> Na primjer, glasovi „lj” i „nj” u hrvatskome se pojavljuju u riječima za nečiste i neugodne pojave, kao što su ''prljav'', ''ljaga'', ''gnjilo'' i ''ljigavo''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lečić|first=Dario|year=2012.|title=Zvučni simbolizam u hrvatskom jeziku|url=https://szlav.elte.hu/media/33/8f/82edd4da79b56bb94e1f82e0eb2de4ba7a5298a419e2e95d433354f17496/1st%20Conference%20for%20Young%20Slavists%20in%20Budapest.pdf#Page=10|journal=Prva konferencija mladih slavista u Budimpešti|publisher=[[Sveučilište Eötvös Loránd]], Humanistički fakultet, Institut za slavensku i baltičku filologiju|pages=10–17}}</ref><br />
<br />
Fonestem se razlikuje od [[Fonem|fonema]] (najmanje jedinice koja razlikuje značenje) i [[Morfem|morfema]] (najmanje jedinice koja nosi značenje) jer ne ispunjuje osnovni kriterij [[Kompozicionalnost (lingvistika)|kompozicionalnosti]].<ref name="Bergen">{{Cite journal|last=Bergen|first=Benjamin K.|date=2004|title=The Psychological Reality of Phonaesthemes|url=https://muse.jhu.edu/content/crossref/journals/language/v080/80.2bergen.pdf|journal=Language|language=en|volume=80|issue=2|pages=290–311|doi=10.1353/lan.2004.0056|issn=1535-0665|s2cid=16182026}}</ref><ref name="Kwon">{{Cite journal|last1=Kwon|first1=Nahyun|last2=Round|first2=Erich R.|date=2015|title=Phonaesthemes in morphological theory|url=https://link.springer.com/10.1007/s11525-014-9250-z|journal=Morphology|language=en|volume=25|issue=1|pages=1–27|doi=10.1007/s11525-014-9250-z|issn=1871-5621|url-access=subscription|s2cid=255314943}}</ref><br />
<br />
U „teoriji znakova” C. S. Peircea fonestem se smatra „ikonom” umjesto „simbolom” ili „indeksom”.<ref></ref><br />
<br />
== Prepoznavanje ==<br />
Fonestemi su ključni za proučavanje unutarnje strukture riječi jer su naizgled slučaj nekompozicionalne unutarnje strukture; odnosno, riječi s fonestemom sadrže jezični materijal koji nije morfem. Fonestemi „fasciniraju neke lingviste”, riječima lingvista [[Ben Zimmer|Bena Zimmera]], u procesima koji mogu postati „mistični” i „neznanstveni”.<ref>Bob Garfield i Mike Vuolo (20. listopada 2014.). [https://www.slate.com/articles/podcasts/lexicon_valley/2014/10/lexicon_valley_the_etymology_and_history_of_the_word_snark_with_lexicographer.html "Where Did the Word Snark Come From?"]. ''Lexicon Valley'' ([[Podcast]]). ''Slate''. Vrijeme: 0:27:30. Pristupljeno 6. prosinca 2015.</ref><br />
<br />
Na primjer, engleski fonestem „gl-” pojavljuje se u velikom broju riječi koje se odnose na svjetlost ili vid, kao što su ''glitter'', ''glisten'', ''glow'', ''gleam'', ''glare'', ''gloss'' i tako dalje. Unatoč tomu, preostali dijelovi tih riječi ne čine fonesteme (tj. ne udružuju oblik i značenje), pa tako „-isten”, „-ow” i „-eam” nemaju značajan doprinos u riječima ''glisten'', ''glow'' i ''gleam''.<ref>{{Cite journal|last1=Abramova|first1=Ekaterina|last2=Fernandez|first2=Raquel|last3=Sangati|first3=Federico|date=2013|title=Automatic Labeling of Phonesthemic Senses|url=https://escholarship.org/uc/item/8h07505p|journal=Proceedings of the Annual Meeting of the Cognitive Science Society|language=en|volume=35|issue=35}}</ref> Fonesteme je moguće empirički utvrditi na nekoliko glavnih načina.<ref name=":0">{{Cite web|last=Hutchins|first=Sharon Suzanne|title=The psychological reality, variability, and compositionality of English phonesthemes|url=https://www.proquest.com/docview/304472389|access-date=2023-10-16|language=en|id={{ProQuest|304472389}}}}</ref><br />
<br />
=== Korpusna istraživanja ===<br />
Prvi je način [[korpusno istraživanje]], u kojemu se riječi nekog jezika analiziraju statistički, a određeni par oblika i značenja (fonestem) ima ili nema statistički neobičnu distribuciju u [[Leksikon (lingvistika)|leksikonu]].<ref name=":0" /><br />
<br />
Korpusna istraživanja znanstveniku mogu dati uvid u stanje leksikona, što je važan početni korak, no važno je imati na umu da oni ne mogu pružiti informacije o tome što i kako fonestemi predstavljaju govornicima jezika.<ref name=":0" /><br />
<br />
=== Istraživanje uzoraka u neologizmima ===<br />
Drugi način zasniva se na ulozi fonestema u kovanju i interpretaciji [[Neologizam|neologizama]] (novih riječi). Niz je istraživanja pokazao da pri kovanju ili interpretaciji novih riječi govornici u načelu slijede uzorke fonestema u njihovom jeziku. Na primjer, poznato je da je riječ ''bangle'' u engleskome posuđenica iz hindskoga, no govornici engleskoga najčešće je asociraju s engleskom [[Onomatopeja|onomatopejom]] poput ''bang'' ('prasak'). Ovom se metodom može dokazati vitalnost fonestemskih uzoraka, no ne donosi nova saznanja o tome što i kako fonestemi predstavljaju govornicima.<ref name=":0" /><br />
<br />
=== Istraživanje uzoraka lingvističkog procesuiranja ===<br />
Treći način upotrebljava [[Psiholingvistika|psiholingvističku]] metodologiju za istraživanje točne uloge fonestema u procesuiranju jezika. Jedna od tih metoda je fonestemska priprema (''priming'') – slična morfološkoj pripremi – kojom se može pokazati da govornici procesuiraju fonesteme na sličan način kao i morfeme unatoč činjenici da fonestemi nisu kompozicionalni dijelovi jezika.<ref name=":0" /><br />
<br />
Nekoliko je eksperimenata nastojalo istražiti psihološku prisutnost fonestema u engleskome i švedskome jeziku. Jedan od njih provela je Margaret Magnus kod 2000 ispitanika, koje se ispitivala produkcija i prepoznavanje fonestema.<ref>{{cite journal|last1=Bergen|first1=Benjamin K.|date=2004|title=The Psychological Reality of Phonaesthemes|url=https://archive.org/details/sim_language_2004-06_80_2/page/294|journal=[[Language (journal)|Language]]|volume=80|page=294}}</ref><br />
<br />
=== Međujezične sličnosti ===<br />
Iako su fonestemi specifični za pojedini jezik, pokazalo se da govornici mogu osjetiti neke fonesteme (poput „fl-” i „tr-”) bez obzira na različitu korespondenciju zvuka i značenja u leksikonu njihovog materinjeg jezika (npr. engleskog, francuskog, španjolskog ili makedonskog).<ref>{{cite journal|last=Mompean|first=Jose A, Amandine Fregier, Javier Valenzuela|date=2020|title=Iconicity and systematicity in phonaesthemes: A cross-linguistic study|journal=Cognitive Linguistics|volume=31|issue=3|pages=515–548|doi=10.1515/cog-2018-0079|s2cid=216295143}}</ref><br />
<br />
== Vidi još ==<br />
<br />
* [[Stopljenica|stopljenice]], riječi koje se sastoje od dvije riječi<br />
* [[fonestetika]], ugoda povezana sa zvučnošću riječi ili dijelova riječi<br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
[[Kategorija:Fonologija]]<br />
[[Kategorija:Semantika]]</div>Bot1