https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Fluoresceinska_angiografija 2026-09-03T11:24:36Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fluoresceinska_angiografija&diff=103974&oldid=prev 2021-09-05T14:01:05Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Fluoresceinska angiografija&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039;&#039;Fluoresceinska angiografija&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;fluorescentna angiografija&#039;&#039;&#039; je tehnika ispitivanja [[krvotok]]a [[Mrežnica (oko)|mrežnice]] uporabom metode bojenja. Uključuje injekciju [[fluorescein]]a u sistemski krvotok, zatim [[angiogram]] s obveznim bilježenjem fluorescencije emitirane nakon osvjetljavanja mrežnice plavim [[svjetlo]]m valne duljine 490&amp;nbsp;nm. Fluorescentska boja se pojavljuje u pacijentovom [[urin]]u nakon 12-24h, uzrokujući zelenožutu obojenost urina.<br /> <br /> == Oprema ==<br /> <br /> *Filtar za pobuđivanje fluorescencije (&#039;&#039;exciter filter&#039;&#039;): dopušta jedino plavoj svjetlosti da osvjetli mrežnicu. Ovisi o određenom filtaru valne duljine koja će doprijeti do mrežnice će biti između 465-490&amp;nbsp;nm.<br /> - Propusni filtar: dopušta samo žutozelenom svjetlu (od fluorescencije) da dopre do kamere. Oba filtara blokiraju sva druga svjetla, osim ona u određenoj valnoj duljini. Propusni filtar dopušta samo svjetlo valne duljine od 525&amp;nbsp;nm<br /> *Fundus-kamera (kamera za snimanje očne pozadine): sadrži crno-bijeli ili polaroidni [[film]]. [[Digitalna kamera|Digitalne kamere]] povezane s [[računalo|računalima]] dominiraju današnjim tržištem.<br /> <br /> == Metoda ==<br /> <br /> Osnovne boje [[crna boja|crna]] i [[Bijela boja|bijela]] te filtrirane slike (bez crvene boje) imaju prioritet. Crno-bijele slike su oslobođene crvene boje (kroz zeleni filtar) da povećaju kontrast i često daju bolji prikaz očne pozadine nego obojene slike.<br /> Injicira se bolus fluoresceina (2-5cc) u [[Vena|venu]] [[Ruka|ruke]] ili šake (6 sekundi).<br /> Učine se serije crno-bijelih ili digitalnih [[fotografija]] mrežnice prije i nakon što fluorescein uđe u krvotok mrežnice (otprilike 10 sekundi nakon injekcije). Fotografije se naprave prosječno svake sekunde kroz 20 sekundi, a zatim manje učestalo. Odgođena fotografija se napravi 5-10 minuta, a neki liječnici je učine i nakon 15 minuta.<br /> Filtar se postavi na kameru tako da je samo fluorescentno žutozeleno svjetlo (530&amp;nbsp;nm) zabilježeno. Kamera može zabilježiti signale od pseudofluorescencije ili autofluorescencije. Kod pseudofluorescencije zabilježeno je nefluorescentno svijetlo. To se događa kada plavo svijetlo reflektirano od mrežnice prođe kroz filtar. Općenito, to je problem kod starijih filtara zato se preporučuje godišnja zamjena takvih filtara. Kod autofluorescencije fluorescencija iz oka se javlja bez injekcije fluoresceina. To se može vidjeti kod bolesti vidnog živca, kod kalcifikata i kod moždanih oboljenja.<br /> Crno-bijele fotografije daju bolji kontrast nego fotografije u boji koje nisu nužne jer je samo jedna boja odašiljana kroz filtar.<br /> <br /> == Normalno punjenje krvotoka ==<br /> <br /> Prosječna vremena:<br /> <br /> *0 sekundi – injekcija fluoresceina<br /> *9,5 sekundi – stražnje cilijarne arterije<br /> *10 sekundi - prearterijalna faza<br /> *10-12 sekundi – faza arterije mrežnice<br /> *13 sekundi – faza kapilarnog prijenosa<br /> *14-15 sekundi – arterijsko-venska faza<br /> *16-17 sekundi – venska faza<br /> *18-20 sekundi – kasna venska faza<br /> *5 minuta - kasna pojava fluoresceina u vidu mrlja (tzv. tkivna fluorescencija)<br /> <br /> Fluorescein ulazi u krvotok kroz unutarnju karotidu do oftalmičke arterije. Oftalmička arterija opskrbljuje [[Žilnica|žilnicu]] putem kratkih cilijarnih arterija, a mrežnicu putem središnje arterije mrežnice. S obzirom na krvnu opskrbu žilnice i mrežnice, nastaje kratka odgoda između prearterijalne faze i faze punjenja arterija mrežnice.<br /> <br /> == Patološki nalaz ==<br /> <br /> Patološke promjene se očituju kao hiperfluorescencija ili hipofluorescencija.<br /> <br /> ===Uzroci hiperfluorescencije===<br /> *propuštanje (kapilarno propuštanje, aneurizma, neovaskularizacija)<br /> *nakupljanje tekućine (odvajanje mrežnice)<br /> *„mrlje“<br /> *defekti punjenja (&quot;prozorski defekti&quot;)<br /> *abnormalne krvne žile<br /> <br /> ===Uzroci hipofluorescencije===<br /> *optička prepreka (krv, hiperpigmentacija)<br /> *defekti punjenja (kapilarni blok)<br /> <br /> Fluorescentska angiografija pomaže pri dijagnozi mnogih oftalmoloških bolesti, poput [[dijabetička retinopatija|dijabetičke retinopatije]], venske okluzije, okluzije arterija mrežnice, kod edema optičkog diska i [[tumor]]a.<br /> <br /> == Ostale vrste fluoresceinske angiografije ==<br /> <br /> *Angiografija indocijaninskim zelenim<br /> <br /> ==Izvori==<br /> * Richard, Gisbert „Fluorescein and ICG Angiography“, THIEME 1998, {{ISBN|0-86577-712-8}}<br /> * Kanski, Jack „Clinical Ophthalmology“, 2006<br /> <br /> == Izvori ==<br /> *[http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003846.htm Fluorescein angiography in Medical Encyclopedia]<br /> <br /> [[Kategorija:Oftalmologija]]<br /> [[Kategorija:Medicinska dijagnostika]]</div>

WikiSysop