https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Filozofija_svakodnevnog_jezika 2026-09-08T22:02:37Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Filozofija_svakodnevnog_jezika&diff=450107&oldid=prev 2022-03-25T13:29:44Z

<p>bnz</p> <table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface"> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <tr class="diff-title" lang="hr"> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 25. ožujak 2022. u 13:29</td> </tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td> <td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr> <tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">&lt;!--'''Filozofija svakodnevnog jezika'''--&gt;'''</del>Filozofija svakodnevnog jezika''' je grana [[analitička filozofija]] čiji fokus je manje usmjeren na logičku analizu i znanost a više na živi svakodnevni jezik. Teorije o govornim aktima i jezična fenomenologija kod J.L. Austina, [[filozofija uma]] kod Gilberta Rylea, igra s jezikom kod [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]] su možda najbolji plodovi ovog filozofskog pravca koji danas nije tako popularan kao što je nekada bio.</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Filozofija svakodnevnog jezika''' je grana [[analitička filozofija]] čiji fokus je manje usmjeren na logičku analizu i znanost a više na živi svakodnevni jezik. Teorije o govornim aktima i jezična fenomenologija kod J.L. Austina, [[filozofija uma]] kod Gilberta Rylea, igra s jezikom kod [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]] su možda najbolji plodovi ovog filozofskog pravca koji danas nije tako popularan kao što je nekada bio.</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>H Paul Grice i njegove studije značenja još se uveliko koriste a jedan od razloga da filozofija svakodnevnog jezika nije i danas tako značajna je što se neki njeni uspjesi i pronalasci danas studiraju u okviru [[lingvistika|lingvistike]].</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>H Paul Grice i njegove studije značenja još se uveliko koriste a jedan od razloga da filozofija svakodnevnog jezika nije i danas tako značajna je što se neki njeni uspjesi i pronalasci danas studiraju u okviru [[lingvistika|lingvistike]].</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td></tr> </table>

WikiSysop https://enciklopedija.cc/index.php?title=Filozofija_svakodnevnog_jezika&diff=211042&oldid=prev 2021-10-09T21:35:02Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Filozofija svakodnevnog jezika&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039;&#039;Filozofija svakodnevnog jezika&#039;&#039;&#039; je grana [[analitička filozofija]] čiji fokus je manje usmjeren na logičku analizu i znanost a više na živi svakodnevni jezik. Teorije o govornim aktima i jezična fenomenologija kod J.L. Austina, [[filozofija uma]] kod Gilberta Rylea, igra s jezikom kod [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]] su možda najbolji plodovi ovog filozofskog pravca koji danas nije tako popularan kao što je nekada bio.<br /> H Paul Grice i njegove studije značenja još se uveliko koriste a jedan od razloga da filozofija svakodnevnog jezika nije i danas tako značajna je što se neki njeni uspjesi i pronalasci danas studiraju u okviru [[lingvistika|lingvistike]].<br /> <br /> == Podrijetlo Filozofije svakodnevnog jezika ==<br /> <br /> Podrijetlo analitičke filozofije možemo naći kod [[Bertrand Russell|Russella]] i [[George Edward Moore|G.E. Moorea]] (vidi još [[Gottlob Frege]]). Karakteristična razlika između Russella i Moorea je u tom što je Russell bio školovani matematičar dok je Moore više tipični humanist, tako da npr. niti je znao a niti je želio naučiti [[diferencijalni račun]]. Dok je Russellova grana filozofije koristila dosta simboličku logiku i imala veliki interes za prirodnu znanost i njene probleme, Moorovi nasljednici analiziraju svakodnevni jezik i njegove funkcije u svakodnevnom životu uz pomoć znanja o jeziku i humanističkih znanja.<br /> <br /> Tko je vižan za razvoj ovog pravca, Austin ili Wittgenstein, je diskutabilno. Austin je na puno načina samostalan u odnosu na Wittgensteina i može se promatrati kao neovisna snaga u razvoju filozofije svakodnevnog jezika. Istovremeno je i Wittgenstein utjecao na druge filozofe kroz tzv. oxfordsku filozofiju. Poslije [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postojao je veliki broj humanističkih filozofa koji nisu željeli nastaviti s [[Hegel]]ovim [[idealizam]] ili nekom drugom filozofijom koja je okrenuta od znanosti i napretka. Ovi filozofi nisu imali niti interesa niti potrebna znanja za rad na filozofskoj logici ili s znanstvenim problemima. Nije ih privlačila ni [[kontinentalna filozofija]], npr. [[Martin Heidegger|Heideggera]] i [[Jean-Paul Sartre|Sartrea]], koja je bila udaljena od tadašnjeg britanskog duha. Moore je pokazao da je moguće koristiti se humanističkom filozofijom koja se bavila znanošću i razumom bez korištenja formalne logike i bez direktnog rada na znanstvenim pitanjima. <br /> Kada su se Wittgenstein i Austin pojavili kao novi filozofi u okvirima Moorove tradicije, veliki broj filozofa je bio spreman slijediti ovaj pravac.<br /> <br /> [[Kategorija:Filozofija]]</div>

WikiSysop