Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T02:10:01Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 02:10
Redak 79:		Redak 79:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{~~wikizvor~~\|Autor:Ferdo Šišić\|Ferdo Šišić}}		{{HIEizvor\|Autor:Ferdo Šišić\|Ferdo Šišić}}
	*[https://archive.org/details/vojvodahrvojevu01igoog/page/n9/mode/2up Ferdo Šišić: Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba]		*[https://archive.org/details/vojvodahrvojevu01igoog/page/n9/mode/2up Ferdo Šišić: Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba]
	*[https://archive.org/details/hercegbosnaprig00igoog/page/n5/mode/2up Ferdo Šišić: Herceg-Bosna prigodom aneksije]		*[https://archive.org/details/hercegbosnaprig00igoog/page/n5/mode/2up Ferdo Šišić: Herceg-Bosna prigodom aneksije]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:18:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Ferdo Šišić
| slika = Ferdo Sisic.jpeg
| veličina = 200px
| opis slike = Ferdo Šišić
| pseudonim =
| rođenje = [[9. ožujka]] [[1869.]]
| smrt = [[1. siječnja]] [[1940.]]
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| poznat_po =
| zanimanje = [[povjesničar]]
}}
'''Ferdinand Maksimilijan pl. Šišić''' ([[Vinkovci]], [[9. ožujka]] [[1869.]] - [[Zagreb]], [[1. siječnja]] [[1940.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Povijest|povjesničar]], "nestor hrvatske historiografije [[20. stoljeće|20. stoljeća]]".<ref>Gračanin, Hrvoje, str. 69.</ref>

== Studij i profesorska karijera ==
Završio je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu [[1888.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 918., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Nakon maturiranja, započinje studij u Zagrebu na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu]], koji nastavlja u [[Beč]]u, da bi se poslije odslušanoga trećeg semestra zbog financijskih problema kao posljedice očeve bolesti vratio u Zagreb, gdje sluša predavanja [[Tadija Smičiklas|Tadije Smičiklasa]] i [[Tomislav Maretić|Tomislava Maretića]], a u Beču [[Vatroslav Jagić|Vatroslava Jagića]]. Godine [[1900.]] stekao je naslov doktora na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] tezom ''Zadar i Venecija od 1159. do 1247.'', a 1902. habilitirao je radnjom ''Miha Madijev de Barbezanis'', te je imenovan privatnim docentom za hrvatsku povijest od [[12. stoljeće|12.]] do [[14. stoljeće|14.]] stoljeća (do [[1409.]]) i premješten je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu gdje je bio profesor od 1902. do 1906. godine<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 899., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref>. Poslije [[1908.]] postaje sveučilišnim profesorom. Godine [[1903.]] postaje dopisni član JAZU/[[HAZU]], a [[1911.]] pravi član Akademije. Uživao je veliki ugled na fakultetu te je 1925. godine na prijedlog samih studenata izabran za protektora Kluba studenata povijesti.<ref>Agičić, Damir, str. 250.</ref>. Dužnost sveučilišnoga profesora obnašao je do umirovljenja [[1939.]] godine, kada je umirovljen na vlastiti zahtjev.

== Političko djelovanje i osobna knjižnica ==

Politički, Šišić se angažirao na listi Hrvatsko-srpske koalicije od 1908. do 1917. godine kao predstavnik [[Vinkovci|vinkovačkog]] izbornog kotara. Povjesničari su skloni Šišićevu političku karijeru označiti kao karijerizam bez snažnijega značaja, te oportunizam.<ref>Kolar-Dimitrijević, Mira, str. 413.</ref> No, Šišić kao političar ne može se mjeriti sa Šišićem kao povjesničarem. Ono čim je trajno zadužio hrvatsku povjesnicu je preobilno i minuciozno historiografsko djelo koje broji preko 450 jedinica. Među zanimljivim podatcima svakako valja napomenuti da je vremenom skupio pravu osobnu knjižnicu od preko 20.000 naslova (knjige, novinski članci, historiografske zbirke), koji su poslije njegove smrti postali najvrjednijim dijelom zbirke [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskoga državnog arhiva]] u Zagrebu. Kao arhivarski znalac, Šišić je marno skupljao građu po mnogobrojnim zbirkama u Hrvatskoj, ali i [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Austrija|Austriji]], Britaniji, [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]], Belgiji, Češkoj i Slovačkoj.

== Povjesničarski rad ==

Predmet Šišićevoga znanstvenoga interesa poglavito je usredotočen na hrvatsku povijest ranoga i razvijenoga srednjega vijeka. Njegovo je glavno djelo ''Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara'' (1925.), dok je popularnije djelo ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda'', u preradbi [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]] u širokoj upotrebi skoro pet desetljeća. Nakon Šišićev smrti izdana je ''Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića (1102.-1301.)'' (1944.), ali to nedovršeno djelo nije na razini njegovih najvažnijih radova. Među ostalim Šišićevim radovima ističe se monografija o [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]], kritičko izdanje ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisa popa Dukljanina]]'', dok ostala sintetska djela, u kojima je dao pregled hrvatske povijesti i u kasnijim razdobljima (od 15. do 19. stoljeća) nisu vrijednosti kapitalne povijesti o hrvatskom ranom srednjovjekovlju. Šišić se također bavio izdavanjem izvorne građe koja se odnosi na početak [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

Rad Ferde Šišića karakterizira sustavnost, objektivnost i akribija. Nu, ovdje valja reći da je njegovo djelo vrhunac tzv. genetičke historije. Šišića nije zanimala složenost problema povijesti kao znanosti, već je svoju pažnju usredotočio na događaje i pojedince. Uostalom, sam Šišić u ''Priručniku izvora hrvatske historije'' ([[1914.]]) ističe tri strupnja razvoja povijesne znanosti: deskriptivnu (kako je bilo), pragmatičnu (zašto je bilo) i genetičku (kako i zašto je postalo).<ref>Gross, Mirjana, str. 184.</ref> Multidisciplinarni pristup u kojem se prepliću demografija, kulturologoja, povijest gospodarstva i umjetnosti te teoretski utjecaji "škole Anala" značajnije se u hrvatskoj historiografiji javlja tek u drugoj polovici 20. stoljeća - što stavlja Šišića u položaj klasika čiji je rad temelj neprocjenjive vrijednosti, ali ne i obrazac suvremenih povijesnoznanstvenih studija.

== Djela ==
Nepotpun popis{{fusg|1}}:
* ''Bitka na krbavskom polju: (11. rujna 1493.): u spomen četiristagodišnjice toga dogadjaja: istorijska rasprava'', Zagreb, 1893.
* ''Bitka kod Nikopolja: (25. septembra 1396.): historijska rasprava'', Zagreb, 1896.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090223-4 ''Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba: (1350-1416)''], Zagreb, 1902.
* ''O smrti hrvatskoga kralja Zvonimira'', Zagreb, 1905.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090164-5 ''Hrvatska povijest. Dio 1. Od najstarijih vremena do god. 1526.''], Zagreb, 1906.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090166-6 ''Hrvatska povijest. Dio 2. Od godine 1526. do godine 1790.''], Zagreb, 1908.
* ''Herceg-Bosna prigodom aneksije: geografsko-etnografsko-historička i državopravna razmatranja: predavao u Ljubljani dne 14. stud. 1908. dr. Ferdo pl. Šišić, kr. sveuč. profesor i narodni zastupnik za kotar vinkovački'', Zagreb, 1908.
* '' O hrvatskom jeziku i o uvrštenju hrvatskih govora u dnevnike zajedničkoga sabora i delegacije: izvještaj učinjen po zaključku hrvatske delegacije na zajedničkom saboru'', Zagreb, 1911.
* ''Hrvatski saborski spisi = Acta comitialia regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae / uredio Ferdo Šišić'', 5 sv. (sv. 1, Od godine 1526. do godine 1536., 1912.; sv. 2, Od godine 1537. do godine 1556.: dodatak: 1526.-1539., 1915.; sv. 3, Od godine 1557. do godine 1577., 1916.; sv. 4, Od godine 1578. do godine 1608.: dodatak od 1573.-1605., 1917.; sv. 5, Od godine 1609. do 1630. godine: s dodatkom od god. 1570. do god. 1628., 1918.), Zagreb, 1912.-1918.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090163-0 ''Hrvatska povijest. Dio 3. Od godine 1790. do godine 1847.''], Zagreb, 1913.
* ''Priručnik izvora hrvatske historije'', Zagreb, 1914.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090159-1 ''Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914.-1919.''], Zagreb, 1920.
* ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do 1. decembra 1918.'', Zagreb, 1920.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090153-5 ''Biskup Štrosmajer i južnoslovenska misao: prvi deo''], Beograd, 1922.
* ''Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara'', Zagreb, 1925.
* ''Kvaternik: (Rakovačka buna)'', Zagreb, 1926.
* ''Letopis popa Dukljanina'', Zagreb, 1928.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090147-1 Korespondencija Rački-Strossmayer: 1 : od 6. okt. 1860. do 28. dec. 1875.]: o stogodišnjici rođenja Franje Račkoga izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti'', Zagreb, 1928.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090146-6 Korespodencija Rački-Strossmayer: 2 : od 6. jan. 1876. do 31. dec. 1881.]: o stogodišnjici rođenja Franje Račkoga izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti'', Zagreb, 1928.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090150-8 Korespondencija Rački-Strossmayer: 3 : od 5. jan. 1882. do 27. juna 1888.]: o stogodišnjici rođenja Franje Račkoga izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti'', Zagreb, 1930.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090145-0 ''Korespondencija Rački-Strossmayer: 4 : od 2. jula 1888. do 15. februara 1894.]: o stogodišnjici rođenja Franje Račkoga izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti'', Zagreb, 1931.
* ''Predratna politika Italije i postanak Londonskog pakta (1870-1915)'', Split, 1933.
* ''Iz Strossmayerove korespondencije 1862.'', Zagreb, 1934.
* [http://nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb00090144-5 ''Bosna i Hercegovina za vezirovanja Omer-Paše Latasa: (1850-1852)''], Beograd, 1938.
* ''Podrijetlo Gajeva roda'', Zagreb, 1939.
* ''Politika Habsburgovaca spram Hrvata do Leopolda I.'', Zagreb, 1939.

=== Posmrtno ===
* ''Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića (1102-1301): prvi dio (1102-1205): od Kolomana do Ladislava III.'', Zagreb, 1944.
* ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda'', Zagreb, 1962., 1975.
* ''Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara'', Zagreb, 1990.
* ''Povijest Hrvata: pregled povijesti hrvatskoga naroda'', Split, 2004.

== Nagrade ==
* [[1911.]]: [[Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića]], za knjigu ''Hrvatska povijest. III. dio: Od god. 1790. do god. 1847.''<ref>Marin Somborac,
[http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf ''Bibliografija izdanja Matice hrvatske: od 1842 do 1962'', str. 45.], matica.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.</ref>

== Bilješke ==
#{{fusd|1}} Još djela na stranicama [[Državni arhiv u Zagrebu|DAZ]].<ref>[http://www.daz.hr/vodic/k-vlastelinski-obiteljski-i-osobni-arhivski-fondovi/k3-osobni-arhivski-fondovi/307-hr-dazg-855-ii-ferdo DAZ: HR-DAZG-855 Šišić Ferdo], pristupljeno 18. listopada 2014.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* Agičić, Damir. 'Klub studenata povijesti Sveučilišta u Zagrebu (1925-41)'. ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest'' 25 (1992), str. 249-262. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78327]
* Gračanin, Hrvoje. '"Od Hrvata pak koji su stigli u Dalmaciju odvojio se jedan dio i zavladao Ilirikom i Panonijom". Razmatranja uz DAI c. 30, 75-78'. ''Povijest u nastavi'' 6 (2008) , 1, str. 67-76. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=57788]
* Gross, Mirjana. ''Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja''. Zagreb: Novi Liber, 1996.
* Kolar-Dimitrijević, Mira. 'Povjesničar dr. Ferdo Šišić kao saborski zastupnik 1908.-1911.' ''Scrinia Slavonica'' 3 (2003), str. 413-433. [http://hrcak.srce.hr/20046]

== Vanjske poveznice ==
{{wikizvor|Autor:Ferdo Šišić|Ferdo Šišić}}
*[https://archive.org/details/vojvodahrvojevu01igoog/page/n9/mode/2up Ferdo Šišić: Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba]
*[https://archive.org/details/hercegbosnaprig00igoog/page/n5/mode/2up Ferdo Šišić: Herceg-Bosna prigodom aneksije]
*[https://archive.org/details/franjobaruntren00igoog/page/n3/mode/2up Ferdo Šišić: Franjo barun Trenk i njegovi panduri: istorička rasprava]
*[https://archive.org/details/hrvatskapovijes00igoog/page/n5/mode/2up Ferdo Šišić: Hrvatska povijest, drugi dio]
*[https://web.archive.org/web/20070927204118/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij154.nsf/0/79f88c66cb64c97c00256879007de398?OpenDocument&Click= Hrvatski povjesničar stoljeća]

{{GLAVNIRASPORED:Šišić, Ferdo}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski masoni]]

Ferdo Šišić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica