Feđa Šehović - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:38, 5. veljača 2025.

2025-02-05T01:38:22Z

←Starija inačica		Inačica od 5. veljača 2025. u 01:38
Redak 8:		Redak 8:
	\| pseudonim = Raul Mitrovich		\| pseudonim = Raul Mitrovich
	\| rođenje = [[16. ožujka]] [[1930.]]<br>[[Bileća]], [[BiH]]		\| rođenje = [[16. ožujka]] [[1930.]]<br>[[Bileća]], [[BiH]]
	\| smrt =		\| smrt = [[1. veljače]] [[2025.]]
	\| zanimanje =		\| zanimanje =
	\| nacionalnost =		\| nacionalnost =
	\| period pisanja = od [[1959,.]]		\| period pisanja = od [[1959.]]
	\| vrsta = [[roman]], [[drama]], [[novela]]		\| vrsta = [[roman]], [[drama]], [[novela]]
	\| teme =		\| teme =
Redak 24:		Redak 24:
	\|fusnote =		\|fusnote =
	}}		}}
	'''Feđa Šehović''' ([[Bileća]], [[BiH]], [[16. ožujka]] [[1930.]]), hrvatski književnik, dobitnik više nagrada i jedan od utemeljitelja tzv. [[Novopovijesni roman\|novopovijesnog romana]] u [[Hrvatska književnost\|hrvatskoj književnosti]].		'''Feđa Šehović''' ([[Bileća]], [[BiH]], [[16. ožujka]] [[književnost u 1930.\|1930.]] — [[1. veljače]] [[književnost u 2025.\|2025.]])<ref>Željko Tutnjević: [https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/preminuo-je-poznati-dubrovacki-umjetnik-feda-sehovic ''Preminuo je poznati dubrovački književnik Feđa Šehović '']. Dubrovački dnevnik. 1. veljače 2025. Pristupljeno 5. veljače 2025.</ref>, hrvatski književnik, dobitnik više nagrada i jedan od utemeljitelja tzv. [[Novopovijesni roman\|novopovijesnog romana]] u [[Hrvatska književnost\|hrvatskoj književnosti]].

	==Životopis==		==Životopis==
Redak 34:		Redak 34:
	Osamdesetih godina privlači pozornost romanima povijesne tematike "Gorak okus duše" (1983.), "Oslobađanje đavola" (1987.) i "Uvod u tvrđavu" (1989.) koje objavljuje pod pseudonimom [[Raul Mitrovich]]. U njima se koristi postmodernističkim literarnim potezima (nađeni rukopis, fiktivna kronika). Događaji u spomenutim romanima su i alegorija za suvremena zbivanja te svrstavaju autora među utemeljitelje tzv. novopovijesnog romana u domaćoj književnosti (uz [[Nedjeljko Fabrio\|Nedjeljka Fabrija]] i [[Ivan Aralica\|Ivana Aralicu]]). Kritičari ukazuju na paralele ovih i drugih romana sa stvaralaštvom [[Umberto Eco\|Umberta Eca]], i postupcima koje je koristio u znamenitom romanu "[[Ime ruže (roman)]]". Šehović je kasnije pod pravim imenom objavio i povijesni roman "[[Svi kapetanovi brodolomi]]" (1992), nagrađen godišnjom [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski\|književnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski]] kao najbolje prozno ostvarenje, te obiteljsku sagu "Ilijasbegovići: cronica travuniana" (2006.) koju čine romani "Ilijas-beg: kapetan trebinjski" (1999.), "Inšallah" (2000.), "Begovina" (2001.), "Dubrovački intermezzo" (2001.) i "Od Mostara do Haaga" (2001.).		Osamdesetih godina privlači pozornost romanima povijesne tematike "Gorak okus duše" (1983.), "Oslobađanje đavola" (1987.) i "Uvod u tvrđavu" (1989.) koje objavljuje pod pseudonimom [[Raul Mitrovich]]. U njima se koristi postmodernističkim literarnim potezima (nađeni rukopis, fiktivna kronika). Događaji u spomenutim romanima su i alegorija za suvremena zbivanja te svrstavaju autora među utemeljitelje tzv. novopovijesnog romana u domaćoj književnosti (uz [[Nedjeljko Fabrio\|Nedjeljka Fabrija]] i [[Ivan Aralica\|Ivana Aralicu]]). Kritičari ukazuju na paralele ovih i drugih romana sa stvaralaštvom [[Umberto Eco\|Umberta Eca]], i postupcima koje je koristio u znamenitom romanu "[[Ime ruže (roman)]]". Šehović je kasnije pod pravim imenom objavio i povijesni roman "[[Svi kapetanovi brodolomi]]" (1992), nagrađen godišnjom [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski\|književnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski]] kao najbolje prozno ostvarenje, te obiteljsku sagu "Ilijasbegovići: cronica travuniana" (2006.) koju čine romani "Ilijas-beg: kapetan trebinjski" (1999.), "Inšallah" (2000.), "Begovina" (2001.), "Dubrovački intermezzo" (2001.) i "Od Mostara do Haaga" (2001.).

	Autor je ratnog romana "Četiri vozača u apokalipsi" (1994.) i knjige [[Feljton\|feljtona]] "Zla kob zaborava" (1992). "Vidra" je Šehovićeva romansirana biografija [[Marin Držić\|Marina Držića]], objavljena 1980. Uspjeh je polučio i njegov kriminalistički roman "Zločin u samostanu" iz 2005.		Autor je ratnog romana "Četiri vozača u apokalipsi" (1994.) i knjige [[Feljton\|feljtona]] "Zla kob zaborava" (1992). "Vidra" je Šehovićeva romansirana biografija [[Marin Držić\|Marina Držića]], objavljena 1980. Uspjeh je polučio i njegov kriminalistički roman "Zločin u samostanu" iz 2005. godine.

			Osnovao je [[Studentski teatar Lero]], kazališnu kuću koja je postala važnom dubrovačkom kulturnom ustanovom. <ref>Milena Zajović: [https://www.vecernji.hr/kultura/umro-je-nas-knjizevni-velikan-i-osnivac-teatra-lero-1835084 '' Umro je naš književni velikan i osnivač teatra Lero'']. Večernji list. 2. veljače 2025. Pristupljeno 5. veljače 2025.</ref>

	==Izvori==		==Izvori==
Redak 45:		Redak 47:
	[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]		[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
	[[Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski]]		[[Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski]]
			[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T04:18:45Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 04:18
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Feđa Šehović'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Feđa Šehović'''-->{{Infookvir književnik
	\| Ime = Feđa Šehović		\| Ime = Feđa Šehović
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T00:35:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = Feđa Šehović
| boja = #B0C4DE
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| puno ime = Feđa Šehović
| pseudonim = Raul Mitrovich
| rođenje = [[16. ožujka]] [[1930.]]<br>[[Bileća]], [[BiH]]
| smrt =
| zanimanje =
| nacionalnost =
| period pisanja = od [[1959,.]]
| vrsta = [[roman]], [[drama]], [[novela]]
| teme =
| period = suvremena [[hrvatska književnost]], [[Novopovijesni roman|novopovijesni roman]]
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela = Dubrovačka tralalalogija<br>
| nagrade =
| potpis =
| web =
|fusnote =
}}
'''Feđa Šehović''' ([[Bileća]], [[BiH]], [[16. ožujka]] [[1930.]]), hrvatski književnik, dobitnik više nagrada i jedan od utemeljitelja tzv. [[Novopovijesni roman|novopovijesnog romana]] u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]].

==Životopis==
Studirao je i diplomirao (1954.) jugoslavistiku na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Radio je u prosvjeti i novinarstvu, a od 1965. do 1967. je direktor Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu]]. Od 1972. je na čelu dubrovačke Naučne biblioteke, a zatim vodi [[Dom Marina Držića]] (1989.-1996.). U mirovini je od 1996.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59419 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Šehović, Feđa''] (pristupljeno 23. prosinca 2017.)</ref>

==Književnost==
Zaokupljaju ga teme vezane uz [[Dubrovnik]], lokalna i povijesna perspektiva, a u nekim se romanima služi i [[Postmodernizam|postmodernističkim]] postupcima.<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/401/poruke-koje-vrijede-za-sva-vremena-3140/ Sead Begović, ''Uz osamdesetu obljetnicu rođenja Feđe Šehovića: Poruke koje vrijede za sva vremena'', Vijenac br. 401, Zagreb, 16. srpnja 2009.] (pristupljeno 23. prosinca 2017.)</ref> U dramskoj književnosti se javlja dramom "Raskršća" 1959. Istaknute kasnije komedije "Kurve" (1974.) i "Katarina Druga" (1984.) karakterizira lokalna tematika i kolorit. "Dubrovačka tralalalogija" je humorističko-[[Satira|satirički]] portret Dubrovnika i njegovih ljudi, morala i običaja, ostvaren u ciklusu od šest romana: "Kazin" (1974.), "Savršeno umorstvo" (1975.), "Veljun" (1977.), "De bello ragusino" (1980.), "Dogon" (1980.) i "Knjiga postanka" (1981.). "Kazin" je 2007. reizdan pod naslovom "Dubrovački bordel: kazin bez cenzure".

Osamdesetih godina privlači pozornost romanima povijesne tematike "Gorak okus duše" (1983.), "Oslobađanje đavola" (1987.) i "Uvod u tvrđavu" (1989.) koje objavljuje pod pseudonimom [[Raul Mitrovich]]. U njima se koristi postmodernističkim literarnim potezima (nađeni rukopis, fiktivna kronika). Događaji u spomenutim romanima su i alegorija za suvremena zbivanja te svrstavaju autora među utemeljitelje tzv. novopovijesnog romana u domaćoj književnosti (uz [[Nedjeljko Fabrio|Nedjeljka Fabrija]] i [[Ivan Aralica|Ivana Aralicu]]). Kritičari ukazuju na paralele ovih i drugih romana sa stvaralaštvom [[Umberto Eco|Umberta Eca]], i postupcima koje je koristio u znamenitom romanu "[[Ime ruže (roman)]]". Šehović je kasnije pod pravim imenom objavio i povijesni roman "[[Svi kapetanovi brodolomi]]" (1992), nagrađen godišnjom [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|književnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski]] kao najbolje prozno ostvarenje, te obiteljsku sagu "Ilijasbegovići: cronica travuniana" (2006.) koju čine romani "Ilijas-beg: kapetan trebinjski" (1999.), "Inšallah" (2000.), "Begovina" (2001.), "Dubrovački intermezzo" (2001.) i "Od Mostara do Haaga" (2001.).

Autor je ratnog romana "Četiri vozača u apokalipsi" (1994.) i knjige [[Feljton|feljtona]] "Zla kob zaborava" (1992). "Vidra" je Šehovićeva romansirana biografija [[Marin Držić|Marina Držića]], objavljena 1980. Uspjeh je polučio i njegov kriminalistički roman "Zločin u samostanu" iz 2005.

==Izvori==
{{izvori}}

{{Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski}}
{{GLAVNIRASPORED:Feđa, Šehović}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski]]