https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Fazni_prijelazi 2026-09-04T13:23:52Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fazni_prijelazi&diff=239994&oldid=prev 2021-10-22T04:01:42Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Fazni prijelazi&#039;&#039;&#039;--&gt;[[datoteka:Melting icecubes.gif|mini|desno|250px|[[Taljenje]] [[led]]a.]]<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Fazni prijelazi&#039;&#039;&#039; su promjene stanja pojedine [[Faza|faze]] (elementarne, spoja, [[Eutektik|eutektičke smjese]], peritektičkog spoja i slično) pri promjeni temperature. Razlikuju se fazni prijelazi I. vrste, kod kojih su u stanju ravnoteže slobodne [[entalpija|entalpije]] u obje faze jednake po vrijednosti, ali se pritom [[entropija]] i [[volumen]] skokovito mijenjaju, i fazni prijelazi II. vrste, kod kojih se u stanju ravnoteže ne mijenjaju ni entalpija, ni entropija, ni volumen. U fazne prijelaze I. vrste spadaju na primjer [[taljenje]], [[isparavanje]] i [[sublimacija]], a u fazne prijelaze II. vrste prijelazi kod kojih na primjer tvari gube [[Feromagnetizam|feromagnetička svojstva]] ([[Curiejeva temperatura]]), pojava [[supravodljivost]]i, procesi razlaganja i stvaranja međumetalnih spojeva u čvrstoj fazi i tako dalje. &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;fazni prijelazi&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19104] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Agregatna stanja ==<br /> {{glavni|Agregatna stanja}}<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Agregatno stanje&#039;&#039;&#039; je stanje [[tvar]]i opisano kvalitativnim svojstvima koja ovise o [[temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u. Agregatno stanje je stanje mnoštva [[molekula]] neke tvari. Na prvi pogled postoje 3 osnovna stanja u kojima se tvari pojavljuju: čvrsto ([[volumen]] i oblik gotovo stalni), tekuće (volumen stalan, bez određenog oblika) i plinovito (popunjava volumen posude u kojoj se nalazi). Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima stanjima. Tako [[voda]], ovisno o tlaku i temperaturi, može biti, pored tekućega, i u čvrstom ([[led]]) i u plinovitom stanju ([[para]]) ([[fazni dijagram]]). S mikroskopskog stajališta agregatna stanja se mogu razlikovati prema uređenosti [[atom]]a odnosno molekula. Plinovito stanje odlikuje odsutnost bilo kakva reda dok kod [[kristal]]a postoji uređenost duga dosega. [[Tekućine]] predstavljaju stanje između plinovitoga i kristaliničnoga; uređenost je ograničena dosega. [[Amorfna tvar|Amorfne tvari]] (na primjer staklo), iako čvrste, imaju uređenost kratka dosega pa se mogu smatrati pothlađenim tekućinama odnosno tekućinama s vrlo velikom [[Viskoznost|viskoznošću]]. Stanje označeno kao [[Tekući kristali|tekući kristal]] ima neke značajke kristala a neke tekućina, ali općenito ima posebna svojstva. Često se kao četvrto stanje promatra [[plazma]] ([[Električna vodljivost|električki vodljivo]] sredstvo koje se sastoji od [[Ioniziranje|ioniziranih]] čestica). U posljednje se doba [[nakupine]] (grozdovi) atoma ili molekula, smatraju posebnim stanjem tvari, jer se ponašaju različito i od krutih tijela i od pojedinačnih atoma ili molekula. &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;agregatno stanje&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=860] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt; Promjena agregacijskih stanja ovisi isto tako o veličini čestica i jačini privlačnih sila.<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Agregatna stanja]]</div>

WikiSysop